Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, gostujući u programu N1 televizije, dotaknuo se teme Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) te izjavio  kako nije siguran da “smo trebali osnovati to tijelo”.

“Glavni državni odvjetnik je nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između EPPO-a i državnog odvjetnika. Nisam siguran da smo trebali osnovati to tijelo, ima niz europskih zemalja koje ga nemaju i funkcioniraju i mislim da je situacija kod njih bolja. To je politička odluka i treba je poštovati. Oni brinu o financijskim interesima EU-a., to je core njihovog posla” rekao je u  intervjuu za N1.

EPPO tijelo je nastalo zbog potrebe kontrole nad europskim sredstvima te je zamišljeno kao neovisan i decentraliziran ured s nadležnošću za istrage, kazneni progon i pokretanje sudskih postupaka u vezi kaznenih djela na štetu proračuna EU-a, kao što su prijevare i korupcija u iznosu većem od 10 000 eura. Kada je riječ o prekograničnim prijevarama povezanima s PDV-om, djeluje kod vrijednosti veće od 10 milijuna eura.

Točno je da postoje zemlje EU koje mu se (još) nisu pridružile, međutim, Turudić nije u pravu kada govori da je riječ o “nizu zemalja”.

Od zemalja članica EU, dogovoru se do sada formalno nisu pridružile Danska i Irska – koje su od ranije ostvarile opt out status u nekim poglavljima (1, 2), Mađarska te Poljska i Švedska.

Nakon promjene vlasti u zemlji, Poljska je početkom ove godine poslala formalan zahtjev da se pridruži EPPO-u, a odgovor bi mogla dobiti u roku od četiri mjeseca. Bivša nacionalistička vlada Prava i pravde (PiS), upletena u brojne sukobe s Bruxellesom oko pravosuđa, odbijala je to ranije učiniti. I švedska je vlada krajem siječnja uputila prijedlog Vijeću za zakonodavstvo u vezi s izmjenama zakonodavstva koje su potrebne kako bi Švedska mogla pristupiti  EPPO-u.

Dakle, osim specifične situacije u Danskoj i Irskoj, oko priključenja zasad oklijeva samo Mađarska. Ipak, kako se navodi na stranici EPPO-a, mada Mađarska nije dio EPPO-a, s tim je tijelom u travnju 2021. potpisala sporazum kojim se regulira pravosudna suradnja i razmjena informacija.

U Mađarskoj pravosuđe nije “bolje”

Valja napomenuti kako je situacija u Hrvatskoj, kada je riječ o pravosuđu, puno drugačija od one u Švedskoj ili Danskoj, državama koje se redovito nalaze među prvim zemljama kada je riječ o vladavini prava.

Prema stranici The World Justice Project koja ocjenjuje stanje pravosuđa, Danska se nalazi prva na listi dok Švedska zauzima četvrto mjesto, a Irska deseto. Poljska je na 36. mjestu, Hrvatska na 45. a Mađarska na 73.

Drugim riječima, Turudić je u pravu kada govori da je bolje u Danskoj, Švedskoj i Irskoj pa i u Poljskoj, koja se, usprkos tome, sada želi priključiti EPPO-u. Međutim, Mađarska se smjestila iza Hrvatske, nekih balkanskih pa čak i iza nekih afričkih zemalja.

Vlada Viktora Orbana ima stalnih problema s Europskom komisijom upravo oko vladavine prava te, slijedom toga, i s otpuštanjem novca iz europskih fondova koji su bili planirani za Mađarsku.

EPPO se u Hrvatskoj već dokazao

Pitanje je bi li se stanje u Hrvatskoj, koja i tako ne zauzima visoko mjesto što se tiče funkcionalnosti pravosuđa, popravilo ukidanjem ureda koji je dosad pokrenulo brojne postupke, među kojima su oni protiv bivših ministara Gabrijele Žalac i Tomislava Tolušića.

Podsjetimo, prvi razgovori o potrebi uspostavljanja bolje kontrole nad europskim sredstvima počeli su još u devedesetim godinama prošlog stoljeća, a legalni preduvjet donio je Lisabonski ugovor 2007. godine. Članak 86. Ugovora o funkcioniranju Europske unije predviđao je kako Vijeće može jednoglasnom odlukom i nakon dopuštenja Europskog parlamenta uspostaviti Ured europskog javnog tužitelja. Osim na taj način, dopušteno je i njegovo formiranje inicijativom najmanje devet zemalja članica koje bi ured uspostavile na načelu „pojačane suradnje“.

Kako konsenzus svih država na Vijeću nije postignut, Ured je naposljetku uspostavljen na načelu „pojačane suradnje“, a Hrvatska se u proljeće 2017. našla među prvih 16 članica koje su se složile o potrebi njegova formiranja. Krug je nedugo potom proširen na 20 zemalja, a Vijeće je u listopadu 2017. donijelo regulaciju koja definira mandat Ureda europskog tužitelja. Naknadno su se suradnji pridružile još dvije zemlje pa ih je sad ukupno 22.

U 2019. za europsku je tužiteljicu imenovana Rumunjka Laura Kövesi, tijekom 2020. godine imenovano je 22 europskih tužitelja iz zemalja članica, a s 1. lipnjem 2021. Ured sa sjedištem u Luksemburgu započeo je s radom.

Post Uz “izuzete” Dansku i Irsku, Mađarska ostaje jedina članica EU koja se ne priključuje Uredu europskog tužitelja je prvi puta viđen na Faktograf.hr.