Plenković u poruci UN-u manipulira statističkim podacima o korištenju obnovljivih izvora energije

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je putem video poruke na UN-ovom summitu o bioraznolikosti.

U obraćanju objavljenom na vladinom YouTube kanalu istaknuo je da je Hrvatska žarište bioraznolikosti u Europi te se pohvalio kako se trenutačno radi na Nacionalnoj strategiji razvoja do 2030. godine. Strategija bi, tvrdi Plenković, trebala usmjeriti Hrvatsku ka ugljično neutralnom i otpornom gospodarstvu.

“Naš cilj je osigurati zelenu i digitalnu tranziciju kroz promoviranje čiste energije, zelenih i plavih ulaganja te kružnog gospodarstva. Mala, otvorena gospodarstva poput našeg imat će priliku za bržu transformaciju u niskougljična i održiva gospodarstva, podržanu od strane čiste tehnologije”, istaknuo je Plenković.

Prijedlog Nacionalne strategije trebao je biti upućen u Sabor do 1. ožujka. Međutim, njen nacrt još nije poznat javnosti. Kako su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u lipnju odgovorili portalu Telegram, usvajanje kasni, ali strategija samo što nije dovršena. Posebna web stranica koja je otvorena kako bi građani putem nje mogli uputiti svoje prijedloge već mjesecima je “under construction”.

Veliki planovi s bušotinama

No vratimo se na Plenkovićevu poruku koja se odnosi na transformaciju u održivo gospodarstvo. Ove godine usvojeno je nekoliko strateških dokumenata koji se odnose na ostvarenje europskih ciljeva o smanjenju emisija stakleničkih plinova i postizanje energetske učinkovitosti.

Krajem prošle godine Vlada je u Bruxelles uputila finalnu verziju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NECP), dokumenta čije je donošenje obvezno za sve članice Europske unije. Za vrijeme trajanja javne rasprave, koja je završila krajem listopada 2019. godine, iz nevladinih organizacija Greenpeace i Zelena akcija upozorili su kako plan otvara vrata istraživanjima nafte i plina te kako se planiraju novi projekti ulaganja u fosilna goriva (Ekovjesnik).

Da su njihove tvrdnje točne, vidljivo je iz samih tablica u kojima su navedene projekcije proizvodnje nafte i prirodnog plina, a koje se mogu koje se mogu naći u NECP-u. Proizvodnja će rasti sve do 2035. godine, kada će dosegnuti vrhunac, a nakon toga kreće silaznom putanjom.

Proizvodnja nafte
Unatoč činjenici da plin može zamijeniti ugljen kada je u pitanju prelazak na niskougljičnu ekonomiju, on i dalje spada u fosilna goriva čije korištenje utječe na razinu emisija stakleničkih plinova. Planovi Hrvatske stoga su u suprotnosti sa zaključcima Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o utjecajima globalnog zagrijavanja od 1.5 °C na ljude i okoliš.

Naime, znanstvenici su utvrdili kako se korjenite promjene moraju dogoditi u svim sektorima kako bi zadržali porast globalne temperature ispod 1.5 °C, i to u narednih deset godina. Jedna od najbitnijih promjena koju ističu odnosi se upravo na napuštanje fosilnih goriva.

Iste su primjedbe udruge imale i na Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., koja je usvojena u veljači ove  godine, a neambicioznost u borbi protiv klimatskih promjena zamjera se i nacrtu Niskougljične strategije do 2030. s pogledom na 2050.

O važnosti napuštanja fosilnih goriva raspravljali su i europski ministri koji su krajem prošle godine donijeli zaključak da bi Europska unija morala postupno ukinuti financiranje projekata vezanih uz naftu, plin i ugljen. Nekoliko dana nakon njihovog dogovora, Europska investicijska banka usvojila je nove kriterije za financiranje energetskih projekata, fokusirane na borbu protiv klimatskih promjena. Tom prilikom najavljena je obustava kreditiranja projekta vezanih uz fosilna goriva od kraja 2021. godine.

Ipak, to nije omelo HDZ da u svom  predizbornom programu, uz “dekarbonizaciju i veće usmjeravanje na obnovljive izvore energije i korištenje čistih tehnologija”, obeća i povećanje proizvodnje zemnog plina i nafte, o čemu je Faktograf već pisao.

Obnovljivi izvori energije

 

“S 28 posto energije koja dolazi iz obnovljivih izvora, već smo iznad cilja od 20 posto koji je EU postavila za 2020. godinu te smo već dostigli cilj od 30 posto za 2030. Stoga namjeravamo nastaviti biti među europskim predvodnicama u ovim transformativnim trendovima u godinama koje dolaze“, izjavio je još  Plenković u video poruci.

Prema zadnjim podacima Eurostata koji se odnose na korištenje obnovljivih izvora energije u 2018. godini, Hrvatska je uistinu dosegnula cilj od 20 posto, kao i Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Grčka, Italija, Latvija, Litva, Cipar, Finska i Švedska.

Međutim, dobar postotak svakako nije rezultat Plenkovićeve vlade. Visok udio obnovljivih izvora energije temelji se prije svega velikom broju hidroelektrana koje su uglavnom naslijeđene iz Jugoslavije, ali i na korištenju ogrjevnog drva u proizvodnji toplinske energije, što se računa kao korištenje biomase.

O tome je Faktograf pisao prije više od dvije godine, kada je Plenković iznio istu tvrdnju. Iako se grijanje na drva nominalno smatra korištenjem obnovljive energije, ovaj način generiranja toplinske energije nipošto nije “čist”, odnosno okolišno prihvatljiv. Spaljivanje ogrjevnog drva u okoliš otpušta stakleničke plinove, baš poput spaljivanja nafte ili plina.

Da Hrvatska i dalje zaostaje u modernijem pristupu obnovljivim izvorima energije, može se vidjeti i iz publikacije Ekonomskog instituta naziva “Energetika: obnovljivi izvori energije”.

Autorice Biljana Kulišić i Ivana Rašić navode kako, u odnosu na 2017., svi izvori električne energije iz obnovljivih izvora bilježe rast u 2018. godini, s izuzećem energije iz Sunca čija se proizvodnja smanjila za 4,83 postotna boda. Najveći dio i dalje se odnosi na proizvodnju energije iz velikih hidroelektrana.

Podsjetimo, prema donesenom NECP-u za razdoblje od 2021. do 2030. godine, udio obnovljivih izvora energije u bruto neposrednoj potrošnji energije planira se podići s 28 posto na 36,4 posto u 2030.

EK pokrenula postupak protiv Hrvatske

Uzevši u obzir činjenicu da je npr. Danska prošle godine gotovo polovicu potrebne električne energije proizvela iz samo vjetra, pitanje je koliko Hrvatska može biti predvodnica u godinama koje dolaze, čemu se Plenković nada.

Uspješnost borbe protiv klimatskih promjena uvelike ovisi o korištenju obnovljivih izvora energije te postizanju što veće energetske učinkovitosti. Kako Hrvatskoj ide na tom planu, nisu sigurni ni u Bruxellesu. Naime, početkom godine Europska komisija odlučila je pokrenuti postupak protiv Hrvatske uputivši joj službenu opomenu zbog neispunjavanja obveze izvješćivanja o napretku u ostvarivanju nacionalnih ciljeva povećanja energetske učinkovitosti.

Klimatske promjene i zaštita okoliša pale su u drugi plan i prilikom reorganizacije ministarstava koja je provedena ovo ljeto nakon parlamentarnih izbora. Plenković je tako sljubio Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta. Tim je povodom reagirala inicijativa Znanstvenici za klimu, čiji su članovi poručili kako su ta dva sektora međusobno suprotstavljena te kako je nezamisliv njihov suživot bez zapostavljanja jednog od njih.

Za kraj, valja podsjetiti kako je krajem prošle godine troje HDZ-ovih europarlamentaraca glasalo protiv rezolucije Europskog parlamenta koja je donesena uoči konferencije UN-a o klimi održane u Madridu. Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko nisu podržali rezoluciju u kojoj se proglašava klimatska i okolišna kriza te poziva Europska komisija i države članice da poduzmu odgovarajuće mjere. Ipak, Ressler je, zajedno s Dubravkom Šuicom, podržao drugu rezoluciju o stajalištu Europske unije koja je prethodila sastanku u Madridu. Ostali HDZ-ovi zastupnici pak nisu glasali (Telegram).

Post Plenković u poruci UN-u manipulira statističkim podacima o korištenju obnovljivih izvora energije je prvi puta viđen na Faktograf.hr.

Plenković relativizira kritike koje je Hrvatska dobila u izvještaju EK o vladavini prava

Izvješće, kao što ste vidjeli, ima svoj okvirni dokument u kojem se Hrvatsku spominje, čini mi se, samo tri puta. Najmanje skoro od brojnih drugih država. Postoji i tzv. dokument službi Komisije, dakle ne dokument kojeg je usvojio Kolegij, a koji ide detaljnije u vezi vladavine prava u Hrvatskoj. Meni se čini da je taj dokument napravljen na temelju inputa niza aktera s kojima su službenici komunicirali zadnjih nekoliko mjeseci. Dio stvari je pozitivan, dio stvari ukazuje na određene stvari koje moramo popraviti i osobito pitanje opće percepcije o učinkovitosti i neovisnosti pravosuđa i isto tako nastaviti borbu protiv korupcije, s tim da kad je riječ o borbi protiv korupcije više je nego jasno i najneupućenijem promatraču da nema nedodirljivih, nema stranačke pripadnosti, nema imena i prezimena“, tim je riječima premijer Andrej Plenković na novinarski upit komentirao prvi godišnji izvještaj o vladavini prava u državama članicama koji je Europska komisija objavila u srijedu. 

Pokušavajući relativizirati činjenicu da izvještaj od 20 strana koji se odnosi na Hrvatsku u prilično kritičnom svjetlu oslikava stanje vladavine prava u našoj zemlji, Plenković je iznio neke neprecizne i netočne podatke, ne bi li tako skrenuo priču s merituma.

Za početak navedimo kako se u „okvirnom dokumentu kojeg je usvojio Kolegij“ Hrvatska ne spominje tri, nego pet puta, a također se ni ne spominje najmanje. Čak polovica država članica rjeđe je izrijekom spomenuta od Hrvatske u tom dokumentu, dok ih ima dosta čije se ime spominje češće.

Taj podatak, međutim, ništa ne znači. U skupnom izvještaju se nabraja što koja od članica pozitivno ili negativno poduzima na poljima koja su kroz dogovor država članica određena kao sastavni dio mehanizma za mjerenje vladavine prava, a to su pravosuđe, okvir za borbu protiv korupcije, pluralizam medija i medijske slobode te otvorene institucije, odnosno transparentna i kvalitetna administracija i slobodno i aktivno civilno društvo.

Tako se, na primjer, Estonija i Latvija spominju kao pozitivan primjer zemalja koje na sudovima koriste vrlo naprednu informacijsku tehnologiju, a Njemačka kao primjer zemlje koja nalaže transparentnost vlasništva u medijskom sektoru, dok se zbog lošeg stanja u pravosuđu izrijekom izražava zabrinutost za Mađarsku, Poljsku, Bugarsku, Rumunjsku i Hrvatsku.

Kao ilustraciju, možemo spomenuti i jedan odlomak prihvaćenog „okvirnog dokumenta“ koji se odnosi na mjere za potporu i zaštitu novinara, a u kojem se zemlje navode u različitom kontekstu:

„U jednom broju članica, novinari i drugi akteri u medijima suočeni su s različitim pojačanim prijetnjama i napadima (fizičkim i online) vezano za njihove publikacije ili njihov rad“, navodi se te nastavlja o tužbama, prijetnjama i stvarnim fizičkim napadima, zlostavljanju na mrežama koje naročito pogađa novinarke te politički orijentiranim prijetnjama.

„Takve prijetnje i kampanje spominju se u različitim formama u nekoliko članica. Pojedini primjeri naglašeni su u poglavljima o Bugarskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Španjolskoj. Prijetnje i napadi imaju loše efekte na novinare i sadrže rizik sažimanja javne debate o kontroverznim društvenim pitanjima. Kako bi riješile tu situaciju, neke su članice razvile dobru praksu i uspostavile strukture i mjere potpore i zaštite. U Belgiji, Flamansko udruženje novinara uspostavilo je hotline za prijavu fizičke ili verbalne agresije nad novinarima. U Italiji, uspostavljen je Koordinacijski centar koji rješava slučajeve napada na novinare. U Nizozemskoj je uspostavljen ‘PersVeilig’ protokol  između tužiteljstva, policije, Udruženja glavnih urednika i Udruženja novinara, a s namjerom smanjenja prijetnji, nasilja i agresije nad novinarima. Švedska je uspostavila nacionalne kontaktne točke i osigurala dodatna sredstva za pomoć novinarima i istraživanje zločina iz mržnje“.

Poglavlja po zemljama sastavni su dio izvještaja

Nije, dakle, stvar u spominjanju. Hrvatskoj su, k tome, u „okvirnom dokumentu“ izrečene kritike i bez da se izrijekom navelo ime zemlje, pa tako piše kako je u nekim zemljama javna percepcija povjerenja u pravosuđe izrazito niska, a u daljnjoj razradi po zemljama u dijelu o Hrvatskoj navodi se kako je razina povjerenja građana u pravosuđe upravo u našoj zemlji najniža od svih zemalja EU. 

Plenkovićev pokušaj da detaljniji izvještaj o Hrvatskoj podvede pod neki „tzv. dokument službi Komisije, dakle ne dokument koji je usvojio Kolegij“, a koji je rađen na osnovi „inputa raznih aktera“ demantira sama Komisija u prihvaćenom „okvirnom dokumentu“.

„Procjene sadržane u 27 poglavlja o pojedinim zemljama, koji su integralni dokument ovog izvještaja o vladavini prava, pripremljene su u skladu s opsegom i metodologijom koja je raspravljena s državama članicama“, izrijekom se navodi u izvještaju i pojašnjava kako su sve članice sudjelovale u pripremi svojim pisanim očitovanjima sredinom svibnja te kako su poduzete i posjete zemljama tijekom kojih se razgovaralo s vlastima, ali i s drugim dionicima poput novinarskih udruženja i pripadnika civilnog društva, a vlastima je dana i naknadna mogućnost da poprave podatke.

Zakoni i kad su dobri slabo se provode

Što dakle piše u izvještaju u Hrvatskoj? Dijelovi koji su pozitivni odnose se uglavnom na postojanje zakona ili najavljenih strategija koje jesu u skladu s demokratskim normama, ali je problem u  njihovom neprovođenju, bilo zbog nedostatka sredstava ili političke volje.

Uz spomenuti nedostatak povjerenja u pravosuđe – i od strane građana i od strane kompanija, navodi se oklijevanje oko objave imovinskih kartica sudaca, slaba razvijenost informacijskih tehnologija na sudovima, nedostatak ljudstva koji mori DORH, kao i slaba efikasnost sudova – iako se smanjio zaostatak u predmetima, on je i dalje među najvećima u EU.

Vezano za korupciju, podsjeća se kako je Hrvatska 18. po redu članica EU prema indeksu percepcije Transparency Internationala, a među najgorim je članicama po percepciji korupcije i u nalazima Eurobarometra. Pozivajući se na nalaze GRECO-a, kritizira se odugovlačenje sa skidanjem imuniteta članovima Vlade kad je riječ o korupciji te traži ojačavanje Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Kritizira se nedostatak nadzora dužnosnika na lokalnoj razini, nedostatak regulacije vezane za lobiranje i slaba zaštita zviždača. U izvještaju se nabrajaju od USKOK-a pokrenute istrage i postupci protiv visokopozicioniranih osoba, ali i primjećuje predugo trajanje postupaka na sudovima, što vodi do nepovjerenja građana.

Vezano za medije, navodi se uglavnom dobra trenutna ili najavljena zakonska podloga, ali i problemi vezani za nedovoljno transparentno vlasništvo medija, nedovoljnu dostupnost informacija te već spomenute tužbe i prijetnje.

Post Plenković relativizira kritike koje je Hrvatska dobila u izvještaju EK o vladavini prava je prvi puta viđen na Faktograf.hr.