Prvi put od kad Hrvatska šalje svoje predstavnike u Europski parlament, listu HDZ-a predvodi aktualni predsjednik stranke, a još uvijek i premijer – Andrej Plenković.

Na pitanje novinara znači li to da se ubuduće vidi u Bruxellesu, Plenković je u petak odgovorio: “Ja hoću da HDZ uvjerljivo pobjedi na europskim izborima”.

Upitan znači li to da ostaje predsjednik Vlade, odgovorio je: “Sigurno. Vidjet ćete to vrlo skoro”.

Je li varanje birača staviti se na listu za Europski parlament pa potom tamo ne otići?, također je zanimalo novinare, na što je Plenković odgovorio protupitanjem:

“Je li to nešto što trebate pitati i druge lidere stranaka? To pitajte i druge lidere stranaka”, ali je potom i dodao: “Poanta je da europsku politiku Hrvatske predvodi HDZ, predvode moje dvije vlade i nema ništa logičnije nego da stranka postavi ljude koji su utjelovljenje te europske politike i u vrijednosnom smislu i u smislu financijskog, ekonomskog, socijalnog i regionalnog razvoja, što smo mi napravili. To je politika”.

Osim Plenkovića, na listama i Ivan Penava i Božo Petrov

Bez obzira na to što Plenković govori da “nema ništa logičnije” nego da se lista tako oblikuje, činjenica je da su se u svim dosadašnjim izborima za Europski parlament na liste najjačih stranaka stavljali ljudi koji su stvarno imali namjere otići u Europski parlament te su se po osvojenim mjestima tamo i zaputili. Ovo je prvi put da listu HDZ-a vodi predsjednik stranke i aktualni premijer.

Plenković je i u vrijeme prošlih izbora za Europski parlament, u lipnju 2019., već bio uspješan premijer, odnosno među onima koji su bili “utjelovljenje europske politike”, ali se tada iz nekog razloga nije sjetio da ”nema ništa logičnije” nego da se stavi na čelo liste, već je listu vodio tada mladi političar Karlo Ressler.

Listu SDP-a i partnera na ovim izborima ne nosi Peđa Grbin, već Biljana Borzan, dosadašnja zastupnica koja će se, ako osvoji mandat, vjerojatno ponovo uputiti u EP. Biljana Borzan, Predrag Fred Matić i Dalija Orešković osvojili su mandate i na domaćim izborima pa ako budu izabrani moraju odlučiti gdje će nastaviti svoje djelovanje. Peđa Grbin tvrdi da se ne radi o varanju birača, već je riječ o tome da su oni liste za parlamentarne i liste za europske izbore sastavljali i u stranci prihvatili u isto vrijeme, prije izbora za Hrvatski sabor, kada još nisu znali rezultate te da nisu namjeravali svjesno varati birače.

U istoj poziciji, izabrani na domaćem terenu, a na HDZ-ovoj listi za EP su i Davor Ivo Stier, Nikolina Brnjac i Marijana Petir.

Od lidera većih stranaka, na liste za EP postavili su se još i Ivan Penava u ime Domovinskog pokreta te Božo Petrov, ali Most je do tog rješenja došao posljednjeg dana prije nego je rok iscurio jer je u zadnji trenutak došlo do raskola u kojem ih je napustio bračni par Raspudić. Marija Selak Raspudić je trebala biti nositeljica liste za Europski parlament, ali nije željela da na toj listi bude i Marin Miletić koji se prethodno od nje ogradio zbog stava o pobačaju.

“Liberalna lista”  koju su zajedno predali IDS, Nezavisna platforma Sjevera, SDSS, Socijaldemokrati, HSLS, PGS, Reformisti, HNS s još nekoliko manjih partnera posebna je priča. Miks je to domaće pozicije i opozicije, liberala i onih kojima i samo ime navodi da su socijaldemokrati pa nije jasno kako će se u Europskom parlamentu uklopiti u liberalnu grupaciju Renew kojoj, prema riječima nositelja liste, IDS-ovog Valtera Flege, teže. Na toj listi također ima imena onih koji su osvojili mjesta u domaćem parlamentu i na koje se itekako računa u izbornim preslagivanjima, kao što su Matija Posavec i Milorad Pupovac.

Najgori rezultat HDZ-a bio je 2019.

Plenković je sudjelovao na europskim izborima i ranije, sve dok nije došao na mjesto premijera. To je bilo u vrijeme kada ga se prvenstveno shvaćalo kao karijernog diplomata koji je prije pristupanja Hrvatske Europskoj uniji bio snažno angažiran u pregovorima.

Na prvim izborima za EP 2013. godine  Andrej Plenković bio je drugoplasirani po broju glasova na HDZ-ovoj listi – iza Ruže Tomašić. Tada oporbeni HDZ nastupio je, naime, na zajedničkoj listi s HSP AS-om i BUZ-om. Listu je tada nosila Dubravka Šuica koja je završila kao trećeplasirana.

Predsjednik HDZ-a tada je bio Tomislav Karamarko, ali on nije vodio listu za Europski parliament. On, doduše, nije niti pokazivao velike europske ambicije.

Iako je HDZ tada bio u oporbi, njegova je lista dala više eurozastupnika (6) od konkurentske liste koju je vodio SDP (5), nastupajući s HNS-om i HSU-om. Listu SDP-a nije vodio tadašnji premijer Zoran Milanović, već Tonino Picula, bivši ministar vanjskih poslova iz vremena vlade Ivice Račana.

Na izborima 2014. Andrej Plenković bio je nositelj liste HDZ-a na kojoj su bili i HSS, HSP AS, BUZ, ZDS i HDS. Pobjedu ponovo odnosi Ruža Tomašić, a Plenković je ponovo drugoplasirani. Tada oporbeni HDZ ponovo pobjeđuje na izborima za EP i sa svoje liste šalje šest zastupnika, dok s liste SDP-a u EP ide četiri zastupnika. Listu opet nije vodio Tomislav Karamarko, kao što ni SDP-ovu listu ne vodi tadašnji premijer Zoran Milanović, već Neven Mimica, ministar za europske integracije u vladi Ivice Račana. Mimicu po broju glasova prestiže Tonino Picula, ali Mimica postaje prvi hrvatski povjerenik u Europskoj komisiji, za međunarodnu suradnju i razvoj.

Na izborima 2019. listu HDZ-a vodi Karlo Ressler, a ne Andrej Plenković koji je tada već premijer – na koju je funkciju došao ravno iz Europskog parlamenta 2016. Vladajući HDZ na izbore izlazi samostalno, ali završava s jednakim brojem izabranih zastupnika kao i oporbeni SDP – svaka lista šalje ih po četiri. Listu SDP-a ne predvodi tadašnji predsjednik stranke Davor Bernardić, već Tonino Picula, ali ga po glasovima prestiže Biljana Borzan.

Iako je HDZ tada dobio 43 000 glasova više nego SDP, završili su izjednačeni po broju mandata, što je bio najgori rezultat u izborima za EP kojeg je HDZ postigao. Tim više što je taj put nastupao iz redova vladajućih, a ne oporbe kao ranije.

HDZ si ne može priuštiti novi poraz

I upravo se u tom podatku krije jedan od moguća tri razloga zašto Andrej Plenković vodi listu za EP. Poslije izbora 2019. bilo je kritika kako listu nije trebao voditi tada još nedovoljno prepoznatljiv političar Karlo Ressler, već neko jako ime. Nakon ovih parlamentarnih izbora u kojem nije uspio ostvariti rezultat koji je priželjkivao, HDZ si ne može priuštiti novi poraz.

Drugi mogući razlog je neizvjesnost koja je u vrijeme predavanja listi još uvijek postojala oko sastavljanja nove Vlade. Pregovori s Domovinskim pokretom još nisu okončani i još nije posve izvjesno da će Plenković uspjeti biti novi premijer pa je stolica u Europskom parlamentu bitno bolja (i s boljom plaćom) od domaće opozicijske.

Treći razlog, koji nije zanemariv, mogao bi biti i odašiljanje poruke međunarodnim akterima da je zainteresiran vratiti se u europsku politiku.

Plenković kao kandidat za predsjednika Europske komisije

Tako ga je upravo i shvatio ugledni Politico koji je prije koji dan pisao o mogućim kandidatima za predsjednika Europske komisije ako Europska pučka stranka odustane od aferama opterećene pretendentice za novi mandat na čelu Komisije Ursule von der Leyen.

“Plenkovićeva iznenadna objava da će upravo on voditi listu kandidata za Europski parlament vladajuće stranke HDZ-a neke je navela da posumnjaju kako namjerava napustiti domaću politiku. Njegovo iskustvo premijera od 2016. svakako je pridonijelo njegovom autoritetu i mogućnostima umrežavanja s kolegama europskim liderima”. Politico spominje i kako je Plenković otklonio govorancije da će zamijeniti von der Leyen dodajući da se “to naravno može smatrati i dobrom indikacijom da je zainteresiran za taj posao”.

Navodeći među njegove prednosti to što dolazi iz jakog EPP-a te može odgovoriti na zahtjeve da na mjesto predsjednika dođe netko iz bivše Istočne Europe, Politico ga vidi kao najizglednijeg kandidata, uz rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa.

I ugledni Euronews Plenkovića smješta među sedmero mogućih kandidata za nasljednika sadašnje predsjednice, navodeći slične argumente kao Politico – iskustvo na čelu Vlade, dolazak iz nove članice i dobar pristup prema zemljama kandidatima u europskoj čekaonici.

Plenković je i u petak ustvrdio kako namjerava ostati na mjestu predsjednika hrvatske vlade, ali kao što nam je i sam poručio prije nekoliko dana – “prije izbora je jedno, a poslije izbora je drugo“. U ovom slučaju nije upitan njegov prolaz u Europski parlament, već kako će završiti ukupni izbori za sastav budućeg parlamenta te dug pregovarački proces koji potom slijedi među europskim institucijama. Podsjetimo da se i prošli put u pregovorima odustalo od spitzenkandidata Manfreda Webera i preko dogovora u Vijeću dovedena je Ursula von der Leyen. Sada bi opet umjesto unaprijed istaknute nje, mogli iznjedriti nekog drugog.

The post Andrej Plenković tvrdi da je logično da on vodi listu HDZ-a za EP, ali prije se nije vodio takvom logikom appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak