Predsjednica Stranke s imenom i prezimenom Dalija Orešković, koja je na parlamentarne izbore izašla u koaliciji “Rijeke pravde” okupljene oko SDP-a, u Novom danu televizije N1 kazala je da su stranke lijevog centra na izborima osvojile oko 82 tisuće glasova više od HDZ-a.

“Kada bi se zbrojio broj glasova koje su dobile opozicijske stranke, pa čak i na spektru od centra lijevo, kada bismo uz koaliciju ‘Rijeke pravde’, uz Možemo, dodali IDS i Fokus, čini mi se da je to 82 tisuće glasova više nego na strani HDZ-a, ali zbog kroja izbornih jedinica i D’Hontove metode preračunavanja glasova, mi imamo šest mandata manje”, kazala je Orešković.

Posljednji privremeni rezultati DIP-a, u kojima nisu obrađena samo dva izborna mjesta na kojima će se izbori ponoviti, otkrivaju da su stranke lijevo od centra, a koje spominje Orešković, zaista osvojile značajno više glasova od HDZ-a.

Prema tom izračunu koalicija “Rijeke pravde” osvojila je 538.745 glasova, Možemo (zajedno s listom za dijasporu) 193.048 glasova, IDS je dobio 32.728, a koalicija Fokusa i Republike 47.513 glasova. Kada se zbroje, dobije se brojka od 812.034 glasova. S druge strane, HDZ je u Hrvatskoj dobio 697.839 glasova i 32.108 glasova u dijaspori što ukupno iznosi 729.947 glasova. Prema tome, Orešković je točno kazala da je razlika između tih stranaka lijevo od centra i HDZ-a 82.087 glasova.

Na temelju toga broja glasova koalicija “Rijeke pravde” osvojila je 42 mandata, Možemo 10, IDS dva, a Fokus jedan, što je ukupno 55 saborskih zastupnika, dok je HDZ (uz tri zastupnika iz dijaspore) dobio 61. Dakle, Orešković je točno kazala i da su te stranke zajedno osvojile šest zastupnika manje od HDZ-a.

Zašto su lijevi centar i ljevica izašli na izbore u nekoliko lista?

Za razliku između dobivenih glasova i osvojenih mandata, Orešković je “okrivila” način na koji su u Hrvatskoj “skrojene” izborne jedinice i D’Hondtovu metodu preračunavanja glasova u mandate. Orešković točno navodi da je način na koji su nacrtane izborne jedinice, koje su zbog neuravnotežene zastupljenosti birača i težine glasova, mijenjane u rujnu prošle godine utjecao na broj mandata pojedinih lista, a točno je i da D’Hondtova metoda preračunavanja glasova u mandate pogoduje najjačim listama.

No, ono što nije spomenula, a moglo je bitno utjecati na izborni rezultat stranaka lijevog centra i ljevice, činjenica je da oni na izbore nisu izašli na zajedničkoj listi.

Podsjetimo, prvo je platforma Možemo u lipnju prošle godine donijela odluku da na izbore izlazi samostalno, a to su objašnjavali činjenicom da im je istraživanje pokazalo da nema sinergijskog učinka ako izlaze s drugim strankama i da će birači honorirati njihov samostalni izlazak na izbore.

Potom je u ožujku ove godine SDP-ov predsjednik Peđa Grbin objavio da su s još devet stranaka postigli dogovor o zajedničkom izlasku na parlamentarne izbore, a koalicija se trebala zvati “Za bolju Hrvatsku”. Uz Grbina su tada bili predstavnici stranka Fokus, IDS, PGS, Reformisti, Centar, Radnička fronta, Stranka s imenom i prezimenom, Glas te HSS.

No, nakon raspisivanja izbora predsjednik Republike Zoran Milanović se s Peđom Grbinom pojavljuje na zajedničkoj konferenciji za medije na kojoj objavljuju da je on premijerski kandidat, a nova koalicija je nazvana “Rijeke pravde”. Originalna SDP-ova koalicija se potom osipa, na kraju IDS i PGS izlaze sa samostalnom listom u 8. izbornoj jedinici, Fokus sklapa koaliciju s Republikom Damira Vanđelića, a sa zajedničke liste otpada i Radnička fronta. Kao zadnji čin, SDP i Možemo ne uspijevaju postići dogovor o “točkastoj koaliciji” u četiri izborne jedinice u kojima tradicionalno lijeve stranke lošije prolaze.

Kada se pogledaju mandati, krajnji rezultat odluke lijevog centra i ljevice da na taj način izađe na izbore već smo naveli – stranke koje je spomenula Dalija Orešković osvojile su zajedno 55 mandata. Njima se mogu pribrojati i dva mandata međimurske nezavisne liste župana Matije Posavca koja je u 3. izbornoj jedinici osvojila dva mandata, a koja na političkom spektru pripada lijevom centru, što taj rezultat diže na 57, četiri zastupnika manje nego što ih sada ima HDZ-a.

Kalkulacija mandata po jedinicama

Na temelju glasova koje su dobile stranke lijevog centra i ljevice napravili smo simulaciju po izbornim jedinicama u kojoj smo izračunali kako bi Sabor izgledao da su svi bili na istoj listi.

No, kod tih izračuna treba ponoviti argument koji je u lipnju prošle godine istaknuo Možemo – upitan je sinergijski element kod spajanja više stranka na istoj listi, odnosno pitanje je koliko glasača ne bi glasalo za listu na kojoj se nalazi stranka koju podržava, ako je na istoj listi i stranka za koju ne želi glasati.

U 1. izbornoj jedinici HDZ je osvojio pet saborskih zastupnika, SDP-ova koalicija četiri, Možemo tri, a po jedan mandat su osvojili Domovinski pokret i Most. Kada bi se glasovi stranaka koje je spomenula Dalija Orešković mehanički pribrojali, lijevi centar bi dobio jednog zastupnika više, a HDZ bi jednog izgubio.

U 2. izbornoj jedinici HDZ-ova lista dobila je šest mandata, SDP-ova četiri, Domovinski pokret dva, a po jedan su dobili Most i Možemo. Sa zajedničkim izlaskom ljevica bi dobila jedan mandat koji bi izgubio Domovinski pokret, dok bi HDZ ostao na šest.

U 3. izbornoj jedinici SDP-ova koalicija osvojila je šest mandata, HDZ-ova pet, lista Matije Posavca dva, a Možemo 1. Zajednički izlaskom ljevice raspored mandata ne bi se promijenio. No, u slučaju da je Matija Posavec bio na listi s ostatkom ljevica, ta lista bi osvojila 10 mandata, a HDZ bi pao na četiri.

U 4. izbornoj jedinici HDZ je dobio sedam zastupnika, SDP četiri, Domovinski pokret dva, a Most jednog. U ovoj izbornoj jedinici Možemo je prešao prag od 5 posto, no zbog preračunavanja glasova u mandate nije dobio zastupnika. U slučaju da je lijevi centar išao zajedno – HDZ bi izgubio jednog zastupnika, a SDP-ova koalicija bi ga dobila.

HDZ je u 5. izbornoj jedinici osvojio sedam zastupnika, SDP i DP po tri, a Most jednoga. Zajedničkim nastupom ljevica bi dobila jednog zastupnika više, a Domovinski pokret bi ga izgubio.

Šesta izborna jedinica je jedina u kojoj je stranka Fokus osvojila mandat. HDZ i SDP su u toj jedinici dobili po četiri, Možemo tri, a po jedan su još dobili i DP i Most. U slučaju zajedničkog izlaska lijevog centra raspored mandata ostao bi isti.

U 7. izbornoj jedinici HDZ je osvojio sedam mandata, SDP četiri, a po jedan Domovinski pokret, Most i Možemo. Zajedničkim izlaskom ljevice u toj izbornoj jedinici ne bi se ništa promijenilo u rasporedu mandata.

U 8. izbornoj jedinici SDP-ova koalicija dobila je šest mandata, HDZ-ova četiri, IDS dva, a Možemo i Most po jednog. Da su SDP, Možemo, IDS i Fokus izašli zajedno, dobili bi 10 mandata, znači jedan više, dok bi HDZ izgubio jedan mandat.

HDZ je u 9. izbornoj jedinici osvojio sedam mandata, SDP-ova koalicija tri, a Most i Domovinski pokret po dva mandata. Zajednički izlaskom lijevi centar dobio bi jedan mandat i imao četiri dok bi Domovinski pokret jedan izgubio.

U 10. izbornoj jedinici HDZ je osvojio šest mandata, SDP četiri, a po dva su dobili Domovinski pokret i Most. I u ovoj jedinici bi ljevica zajedničkim izlaskom dobila jedan mandat koji bi izgubio Domovinski pokret.

Kako bi izgledao Sabor da su lijevi centar i ljevica izašli na zajedničkoj listi?

Kada se zbroje rezultati 10. izbornih jedinica u Hrvatskoj, u slučaju da je lijevi centar i ljevica izašla zajedno, onako kako je to navela Dalija Orešković (Rijeke pravde, Možemo, IDS i Fokus na jednoj listi) ta bi lista imala 62 zastupnika, dok bi HDZ imao 55, a s listom za dijasporu 58.

U toj računici je lista Matije Posavca izvan lijeve koaliciji i osvaja dva mandata, što bi značilo da bi lijevi centar imao 64 zastupnika. Domovinski pokret bi bio na 10 zastupnika, a Most na 11. U slučaju da se lijevom centru pribroje i glasovi Matije Posavca, ljevica bi bila na 65 mandata, a HDZ na 57.

The post Rijeke pravde, Možemo, IDS i Fokus dobili su 82 tisuće glasova više od HDZ-a appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak