Kategorija: Rijeka & Regija

‘Cijeli roj je navalio na nas, bol od uboda bila je strašna! Takav horor nikad nisam doživjela!’

VIŠKOVO – Prvi dan listopada ove već svima ionako naporne godine Vilena Bruketa Matković pamtit će po »hororu kakav nikad nije doživjela«. Niti dva kilometra od kuće u kojoj živi, dok je u dotad mirno predvečerje sa suprugom Goranom i njihovim psima šetala šumom, nedaleko naselja Donji Jugi u Viškovu napao ju je roj kukaca nakon što je hodajući stala na truli panj.

– Cijeli roj je navalio na nas. Takav horor nisam nikad doživjela. Suprug je vikao da bodu i njega, a psi su se valjali po travi pokušavajući se obraniti. Bol koju sam osjećala od uboda bila je strašna, a o panici da i ne pričam, prisjeća se Vilena. S obzirom na to da su se stršljeni koji su ih napali, tako je u strahu zaključila ova riječka umjetnica, nalazili na putu koji je vodio prema njihovoj kući, napadnuti peterac krenuo je bježati od njih u suprotnom smjeru, dublje u šumu.

– Probijali smo se kroz nepristupačan teren, već je padao mrak, i nekako našli izlaz. Putem sam zvala Hitnu i jedva birala broj koliko su mi se tresle ruke jer sam se bojala da netko ne dobije alergijsku reakciju, a ne bih znala niti objasniti gdje smo, priča napadnuta Vilena, koja iako su »svi višestruko izbodeni i u šoku« kaže kako su zapravo imali sreće.

Nikad više u taj dio šume

– Sve je na kraju srećom dobro završilo. Osim jake boli, oteklina i pečenja, nitko od nas nije reagirao lošije, priča Vilena koja je izbrojala sedamnaest uboda, srećom ne po licu i vratu.

– Pratimo što su nam rekli s Hitne i veterinar i nikad više nećemo ići u taj dio šume. Pored gnijezda su mi ostali povodci i trenirka. Zbogom. Odsad samo po poznatim puteljcima, po danu, a od trulog ću drveća bježati naširoko.

Opasne ose

U gnijezdo stršljena slobodno možete staviti ruku, dok njemačka osa čim osjeti vibracije blizu gnijezda šalje izvidnicu i obranu u velikom broju, tako da mi ovaj napad više sliči na napad osa. Naravno, i stršljeni su opasni, ali samo kad su ugroženi. Inače, kod bilo kakvog uboda insekta, pravac kod doktora ili na Hitnu pomoć, bez puno razmišljanja jer se ponekad reakcije jave kasnije. Uklanjanje opasnih gnijezda obavlja Služba za DDD (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija) ili po dogovoru s njima neki obučeni, educirani pčelar. Nikako sami čačkati, jer ose znaju gristi i napadati sve.

Ovakve situacije uvijek izazovu pažnju javnosti i poneki savjet. Kako ublažiti bol, kako si olakšati? Neki preporučuju oblog s octom, drugi da treba u vodi namočiti andol pa ga smrviti i staviti na mjesto uboda. Ili masirati eteričnim uljem lavande. Ili kažu da bi mogao pomoći kalcij. Pomaže ono što ublažava bol i smanjuje otok.

– Uf! Vječni problem, što napraviti?! Naravno bez panike, ali odmah ako je moguće staviti led i pravac na Hitnu pomoć ili zvati Hitnu, kaže Roman Maglić, entomolog, stručnjak za kukce, poglavito hymenoptere, odnosno ose i pčele.

Stršljeni ili…?

– Naši stršljeni sad više-manje hiberniraju i kraljice traže mirno mjesto za prezimiti. Međutim, još je toplo i moguće je da je uslijed nedavnog nevremena palo gnijezdo, te su tad razdražljivi iako ne bi smjeli niti tada biti razdražljivi. Međutim, Vespa germanica, ona je sad znatno opasnija, i zato bez ulovljenog stršljena ne vjerujem da su ih oni napali. Da pojasnim. Obilazio sam gnijezdo stršljena, igrao se s njima i nikad ništa, a od njemačke ose sam više puta bježao. One su i opasnije jer stršljena po gnijezdu ima do 2000, dok Vespa germanica ima do 10.000 jedinki, radi gnijezda pod zemljom, te reagira na vibracije zemlje.

Čak na 10 metara već postanu razdražljive, a inače su dosta velike, kao ose. Treće, postoji mogućnost da su stigli azijski stršljeni koje očekujemo već dvije godine, premda još nije potvrđeno. Tema je opsežna i kompleksna, svi napadaju stršljene, ali iz iskustva prije bih rekao da je njemačka osa baš živčana, nervozna, agresivna, kaže Maglić, koji brani stršljene »osumnjičene« za napad ističući da bi krivac po njegovom mišljenju prije mogla biti njemačka osa ili Vespa rufa, iz istog roda.

Nikad pod zemljom

– Stršljen ili Vespa crabro, naš domaći, nikad ne radi gnijezdo pod zemljom, uvijek u deblu, na grani, na stropu štale, tavanu, dok opet azijski stršljen radi, ali još nije primijećen, niti zabilježen kod nas iako nije isključeno da se pojavio jer se očekuje iz Italije, Slovenije, tog pravca. Zato kažem bez ulovljene jedinke krivca, malo je nezgodno okriviti bilo koga. Plus u strahu i panici percepcija veličine se mijenja. Znam za slučaj u Puli, gdje su orača izbole njemačke ose, 180 uboda, tri puta je reanimiran, živ na sreću. Bez ulovljenog krivca nije baš u redu optužiti bilo koga. Bilo je slučajeva da novinari »uhvate« našeg stršljena i razvuku ga k’o žvakaću i predstave kao hiper, mega stršljena… – kaže Maglić još nas više zbunivši podatkom da postoji i stršljenova muha, muha koja parazitira na gnijezdu stršljena i imitira ga kako bi se zaštitila.

U Podhumu otvoreno reciklažno dvorište

U jelenjskom naselju Podhum svečano je otvoreno Reciklažno dvorište Podhum, najveći projekt gospodarenja otpadom na području Općine Jelenje, ukupne vrijednosti gotovo 4,5 milijuna kuna. Načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja i direktorica KD-a Čistoća Jasna Kukuljan u prisustvu općinskih čelnika i predstavnika izvođača radova Goran graditeljstva i projektanta Geo-rada, otvorili su reciklažno dvorište simboličnim rezanjem vrpce i odlaganjem starih baterija i lijekova u za to predviđene spremnike.

Reciklažno dvorište Podhum koje se prostire na gotovo dvije tisuće kvadrata i kojim upravlja Komunalno društvo Čistoća počet će raditi u ponedjeljak 5. listopada, i mještanima će na raspolaganju biti šest dana u tjednu, i to ponedjeljkom, srijedom i petkom od 8 do 15 sati, utorkom i četvrtkom od 13 do 20 sati te subotom od 8 do 13 sati.

Reciklažno dvorište u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom čini jednu od važnih sastavnica u svrhu osiguranja prikladnog zbrinjavanja odvojeno prikupljanog otpada, posebice problematičnog otpada iz kućanstva, otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila te glomaznog otpada, a usluga korištenja reciklažnog dvorišta besplatna je za sve mještane.

Ovom prigodom načelnik Općine Jelenje Robert Marčelja pozdravio je prisutne te je kolegama i partnerima zahvalio na suradnji. Naglasio je kako će projektom reciklažnog dvorišta biti ustrojen sustav održivog razvoja gospodarenja otpadom te se nada da će ovim objektom riješiti problem odlaganja krupnog otpada na javnim površinama.

– Samo upravljanje otpadom vrlo je zahtjevno, ali je bitno za budućnost. Ovo je veliki iskorak i svojevrsna prekretnica u načinu zbrinjavanja otpada i procesu recikliranja, i to kroz primarnu selekciju i odvajanje korisnih i vrijednih sirovina.

Nadam se da ćemo ovim objektom riješiti problem koji nas dugo muči, a to je krupni otpad koji nerijetko završi na javnim površinama i ilegalnim deponijima, na javnim površinama.

Vrlo nam je bitno da ovaj objekt i način prikupljanja otpada zaživi i nadam se da će naši mještani prihvatiti funkcioniranje reciklažnog dvorišta jer to će olakšati funkcioniranje i zbrinjavanje otpada na našem području, kazao je načelnik Robert Marčelja te istaknuo kako je reciklažno dvorište drugi po veličini najveći projekt na području Općine Jelenje, dok prvo mjesto zauzima rekonstrukcija i nadogradnja osnovne škole i izgradnja sportske dvorane, projekt vrijedan 40 milijuna kuna.

Reciklažno dvorište Podhum kapitalni je projekt za koji je Općina Jelenje ugovorila dodjelu bespovratnih sredstava od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4.486.011,05 kuna, od čega 85 posto sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 15 posto Općina Jelenje iz vlastitih sredstava.

Direktorica KD-a Čistoća Jasna Kukuljan podsjetila je kako od sljedećeg tjedna na području Općine Jelenje započinje i individualno prikupljanje miješanog komunalnog otpada. S početkom korištenja individualnih zelenih spremnika za miješani komunalni otpad, koji su prethodno uspješno podijeljeni svim krajnjim korisnicima, povući će se postojeći veliki spremnici za miješani komunalni otpad s javnih površina.

Važno je naglasiti kako je korisnik dužan voditi brigu o vlastitom zelenom spremniku i u dane odvoza postavljati ga na mjesto za preuzimanje i pražnjenje.

– Ovo je vrlo bitan korak i približavamo se sve više onoj krajnjoj individualizaciji. Sama nadogradnja sustava i individualizacija izrazito je kompleksan i dugotrajan proces i uvelike ovisi o partnerskom odnosu između krajnjih korisnika i nas kao pružatelja usluge.

Ovim putem još jednom pozivam sve građane i mještane da zajedno s nama ostvare taj partnerski odnos te da pokušamo svi zajedno dati vlastiti doprinos novom pristupu prikupljanju otpada, kazala je Jasna Kukuljan te najavila kako mještane uskoro očekuje primarna selekcija koja će im biti omogućena na kućnom pragu, a posebni spremnici će biti isporučeni tijekom 2021. godine.

Stanari Doma Kantrida uz pjesme se prisjetili mladosti

Međunarodni dan starijih osoba je u Domu za starije osobe Kantrida obilježen koncertom koji je sve oduševio, i stanare doma i one koji o njima brinu – sve djelatnike.

Prilagodivši se okolnostima i epidemiološkim mjerama zbog pandemije, koncert je u parku doma održao mladi glazbenik David Danijel, koji u redovitim prilikama često pjesmom razveseli stanare Kantride.

Muzičkom retrospektivom, izvevši mnoge domaće glazbene hitove, Danijel je stanare doma podsjetio na mnoge pjesme iz njihove mladosti i na dane mladosti.

Svi koji su mogli na koncert, došli su u park, ostali su izašli na svoje balkone ili kod otvorenih prozora svojih soba uživali u pjesmi te su i zapjevali.

Kako posljednih mjeseci zbog pandemije i ovaj dom živi u svojevrsnoj izolaciji, stanarima doma koncert je puno značio i donio puno radosti.

Ispred riječke škole obnovljen reljef Nikole Tesle

Ispred Osnovne škole Nikola Tesla predstavljen je obnovljeni reljef Nikole Tesle, rad akademskog kipara Zvonimira Kamenara.

Predstavljanju su nazočili autor rada Zvonimir Kamenar, koji je ujedno i predsjednik Udruge Primorski Hrvat, izvršna voditeljica Udruge Vedrana Spadoni Štefanić te zamjenica ravnateljice škole Karmen Turk.

Spadoni Štefanić istaknula je kako je kip na pročelju škole nastao 2006. godine, a 2011. oštećen je vandalizmom te da je obnova počela na njezinu inicijativu. Donatori koji su novčano pomogli obnoviti kip Tesle željeli su ostati anonimni, a za staklenu ploču s biografskim podacima Tesle i njezin dizajn zaslužni su Zlatko Šakić i Srebrenko Dišković.

Izradu su pomogli i Ivica Brusić i Poneštrica. Jučer je Spadoni Štefanić najavila i predavanje prof. dr. sc. Darka Žubranića o Nikoli Tesli, koje će se održati 23. listopada u 19 sati Gradskoj vijećnici.

UniLOG-u iz gradske kase 150 tisuća kuna godišnje

Rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. Snježana Prijić Samaržija i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel potpisali su sporazum o suradnji na daljnjem razvoju studija logopedije i Logopedskog centra UniLOG. Potpisanim sporazumom Grad se obvezao da će sufinancirati rad Centra sa 150 tisuća kuna godišnje, dok će se ove godine iz gradskog proračuna za tu sveučilišnu ustrojbenu jedinicu izdvojiti 70 tisuća kuna.

Najavljujući kako će Centar s radom započeti tijekom listopada, istaknula je dugogodišnji problem deficitarnosti logopedskog kadra u Rijeci i županiji.

Suradnja s KBC-om

– U ponedjeljak započinje s radom studij logopedije preddiplomske sveučilišne razine za koji je interes iskazalo više od 600 kandidata, a nudilo se 30 upisnih mjesta. Istovremeno će početi funkcionirati i Logopedski centar koji će u suradnji s KBC-om Rijeka građanima pružati kliničke i stručne usluge, a u tu svrhu potpisan je i sporazum o suradnji s KBC-om.

U okviru Logopedskog centra provodit će se vježbe i stručna praksa za studente logopedije, a ostvarivat će se i suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama na području Grada Rijeke i omogućit prikupljanje, kazala je rektorica.

Ujedno je dodala i da je pokrenut akreditacijski postupak za diplomsku razinu studija logopedije što će značiti da će Rijeka za 5 godina imati 30 novih logopeda. Jučer potpisani sporazum ocijenila je kao još jedan primjer suradnje Sveučilišta i Grada, a za sufinanciranje Grada napomenula je da je važno jer je Centru potrebno što više kadra.

Važnost prevencije

Osvrćući se pak na važnost prevencije, ranog otkrivanja, dijagnosticiranja i tretmana poremećaja humane komunikacije, govora, jezika te čitanja i pisanja, Obersnel je kazao da se Grad već dugi niz godina nalazi pod kontinuiranim, ali opravdanim pritiskom roditelja čijoj je djeci potrebna logopedska pomoć.

– U riječkim osnovnim školama imamo svega petero logopeda te još njih nekoliko u ustanovama specijaliziranim za tretman djece. Istovremeno kontinuirano raste broj djece koja trebaju logopedski tretman. Iz tog razloga niz godina kroz program stipendiranja potičemo studiranje logopedije, ali na taj način nismo mogli trajno riješiti problem, istaknuo je Obersnel.

Naglašavajući važnost prevencije i rane detekcije problema gradonačelnik je kazao da veseli inicijativa Sveučilišta za osnivanje Logopedskog centra koji će preuzeti dio rada na prevenciji i tretmanima.

Socijalna izolacija može narušiti mentalno zdravlje

U povodu Međunarodnog dana starijih osoba gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i Karla Mušković, pročelnica Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada, jučer su u Gradskoj upravi održali prijem za predstavnike klubova umirovljenika i starijih osoba koji djeluju pri Matici umirovljenika grada Rijeke te Domu za starije osobe Kantrida, ukupno 16 klubova koji, okupljajući starije osobe u različitim sadržajima, djeluju u svim dijelovima grada.

Čestitajući starijim sugrađanima njihov dan, gradonačelnik im je poželio da ostanu zdravi i aktivni te podsjetio da je Grad Rijeka posljednjih desetljeća razvio, i dalje razvija, niz projekata za starije osobe koji potiču i čuvaju njihovu socijalnu uključenost i općenito im podižu kvalitetu života. Klubovi umirovljenika samo su jedan od tih projekata te će njihov broj Grad i dalje povećavati, ovisno o mogućnostima. Na tom tragu gradonačelnik je zahvalio predsjednicima klubova na njihovu trudu u osmišljavanju programa klubova i okupljaju starijih osoba, najavivši i svoje uključivanje kada uskoro ode u mirovinu.

– Ljudi starije dobi žele ostati aktivni i uključeni, no pandemija je donijela promjene i u radu Matice umirovljenika tako da nema više velikih okupljanja. Sada radimo u manjim grupama i individualno, i to aktivnosti na otvorenom, rekao je Emil Baumgartner, predsjednik riječke Matice umirovljenika zahvalivši Gradu na prepoznavanju potreba starijih osoba i mnogim programima kojima ih prati, pomaže i uključuje.

Kvaliteta života

U Gradskoj vijećnici je u sklopu projekta Rijeka – Zdravi grad održan skup Osobe starije životne dobi u vrijeme COVID-19 pandemije, u skladu sa središnjom temom ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana starijih osoba – Pandemije: mijenjaju li način na koji se odnosimo prema starosti i starenju? Dr. Sanja Smojver-Ažić s Filozofskog fakulteta u Rijeci predstavila je rezultate istraživanja o kvaliteti života starijih osoba u vrijeme mjera uvedenih zbog pandemije, koje je provedeno na prigodnom uzorku oko 200 starijih osoba prosječne dobi 74 godine, i to među osobama koje koriste patronažnu službu te online anketom.

– Oko dvije trećine ispitanika zabrinuto je oko svega što se događalo, za zdravlje svoje i svojih bližnjih, ali i zato što se nisu mogli kretati, nedostataka kontakta i aktivnosti, rekla je dr. Smojver-Ažić. Zaključila je da je situacija donekle slična onoj koju su pokazala istraživanja u drugim zemljama – da socijalna izolacija i nedostatak odgovarajuće pomoći u kući mogu biti povezani i s razvojem nekih depresivnih simptoma starijih građana.

Negativne reakcije

– Ono na što trebamo najviše paziti i u čemu treba pomoći starijima jest to da izolacija ne razultira razvojem simptoma koji će se negativno odraziti na njihovo mentalno zdravlje koje je, naravno, povezano s tjelesnim zdravljem, objasnila je.

Dr. Helena Glibotić Kresina iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a izlagala je o izazovima djelatnika i korisnika ustanova za stacionarnu skrb o starijim osobama u vrijeme ove pandemije, objasnivši da u PGŽ-u ima 60 takvih ustanova, od kojih je 45 domova za starije osobe.

– Izazovi djelatnika u domovima za starije osobe bili su brojni. Radili su u smjenama od sedam do 14 dana, i na određeni su način bili i zamjena za obitelj korisnika. Kada su donesene mjere zabrane posjeta i izlaska iz ustanova, korisnici su se našli u situaciji koja narušava njihovo socijalno i psihološko stanje i zdravlje te je došlo do niza negativnih emocionalnih reakcija, od straha i tjeskobe do depresivnih situacija, rekla je.

Odustali od patronaže

O ulozi patronažne službe u vrijeme pandemije izložila je Dubravka Dundović, bacc. med. techn. iz Doma zdravlja PGŽ-a, konstatirajući da je opseg rada te službe sada smanjen zato što neki korisnici zbog moguće zaraze ne žele da patronažne sestre u ovim okolnostima dolaze u posjete.