Ustavni sud posebnim je izvještajem obavijestio Vladu da ministar zdravstva Vili Beroš godinama nije donio pravilnike nužne za provedbu Zakona o zaštiti na radu. Postupak pred Ustavnim sudom inicirao je Vitomir Begović, nekadašnji sindikalist i predstojnik vladinog Ureda za socijalno partnerstvo.

Begović se prošle godine obratio Ustavnom sudu s prijedlogom da Ustavni sud provede nadzor nad donošenjem propisa u nadležnosti ministra zdravstva, jer gotovo deset godina nisu doneseni pravilnici iz članka 103. stavka 5. Zakona o zaštiti na radu.

Riječ je o četiri pravilnika koje je ministar zdravstva trebao donijeti u roku od 90 dana od stupanja na snagu Zakona, odnosno do 17. rujna 2014. godine.

Od tada su se izmijenila četiri ministra zdravstva – Siniša Varga, u doba vlade Zorana Milanovića, Dario Nakić u vladi Tihomira Oreškovića te Milan Kujundžić i Vili Beroš iz oba mandata vlade Andreja Plenkovića.

Beroš je posljednji u nizu, s najdužim stažem od trojice ministara zdravstva. U svojem četverogodišnjem mandatu nije našao za shodno ispraviti propuste svojih prethodnika pa je time i najodgovorniji što su pravilnici na čekanju gotovo deset godina.

Ustavni sud je utvrdio da je ministar Beroš, od četiri pravilnika, u međuvremenu donio samo jedan – Pravilnik o zaštiti na radu radnika izloženih statodinamičkim, psihofiziološkim i drugim naporima na radu. Pravilnik je stupio na snagu 8. srpnja 2021. godine, sedam godina po isteku roka propisanog Zakonom o zaštiti na radu.

Preostala tri pravilnika ministar zdravstva još nije donio, navodi Ustavni sud u izvještaju Vladi.

Ustavni sud napominje da, iako je Zakon o zaštiti na radu od 2014. godine mijenjan i dopunjavan četiri puta, zakonodavac nije izmjenama i dopunama produljio rok za donošenje navedenih pravilnika.

Zbog svega navedenog, Ustavni sud je utvrdio da je ministar zdravstva propustio donijeti propise za provođenje Zakona o zaštiti na radu, a izvještaj o tome uputio je Vladi, odnosno premijeru Andreju Plenkoviću. Izvještaj o propustima ministra zdravstva Ustavni sud je donio na sjednici 6. veljače.

Beroš i ranije prijavljivan

Nije to prvi put da je Ustavni sud zbog lošeg rada ministra zdravstva pisao premijeru Plenkoviću.

U Vladu je i lani stigao izvještaj Ustavnog suda o propustima  ministra Vilija Beroša. U svibnju prošle godine je bilo riječi o tome da ministar zdravstva u zakonskom roku nije donio čak 57 pravilnika nužnih za provođenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Postupak nadzora Ustavnog suda nad donošenjem propisa pokrenut je na temelju prijedloga odvjetničkog ureda Owens, Hauška i partneri.

Prema članku 256. st. 1 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar zdravstva trebao je donijeti pravilnike u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu Zakona, odnosno najkasnije do 1. srpnja 2019. godine.

I tu se dijelom radilo o ostavštini Beroševog prethodnika, također Plenkovićevog ministra zdravstva Milana Kujundžića koji, do isteka svojeg mandata u siječnju 2020. godine, nije ispunio zakonsku obavezu.

Beroš je nakon Kujundžića imao puno više vremena, ali ni on, od kada je stupio na dužnost u siječnju 2020. godine, nije donio sve potrebne pravilnike.

Ustavni sud je u izvještaju Vladi utvrdio da je u međuvremenu ministar zdravstva od 57 potrebnih pravilnika donio njih 11, ali i njih s debelim zakašnjenjem, nakon  1. srpnja 2019. Preostalih 46 pravilnika ni nakon četiri godine nisu bili doneseni, a od toga je ministar Beroš bio na funkciji više od tri godine.

Pokušali smo pregledom Narodnih novina utvrditi koliko je pravilnika ministar Beroš donio nakon upozorenja Ustavnog suda, ali to se pokazalo kao provjera s neizvjesnim ishodom. Trebali smo tragati za rekordnih 46 pravilnika iz raznih oblasti zdravstvene zaštite.

Uspjeli smo detektirati samo dva nova pravilnika – Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite i Pravilnik o normativima i standardima za pružanje zdravstvenih usluga u zdravstvenom turizmu. Moguće je da je ministar Beroš, sam ili u suradnji s nekim drugim tijelom, donio još odluka i propisa na koje je upozorio Ustavni sud, ali, poučeni dosadašnjim iskustvom, ne vjerujemo da je donio baš svaki od 46 zaostala pravilnika. Posebno ako je suditi po napomeni uz Zakon o zdravstvenoj zaštiti na stranici zakon.hr da se još uvijek  – dok novi pravilnici ne stupe na snagu – primjenjuju 42 stara pravilnika od kojih su neki od prije 30 godina. Ne bismo se bunili da nas ministar Beroš ispravi i odgovori da je postupio po upozorenju Ustavnog suda i u potpunosti riješio sve zaostatke.

Ne kasni samo ministar zdravstva

Prema javno objavljenim podacima Ustavnog suda, vidljivo je da je premijeru Plenkoviću stigao izvještaj Ustavnog suda i u 2017. godini. Tada zbog propusta ministra znanosti i obrazovanja da donese pravilnik kojeg propisuje Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Riječ je bila o pravilniku o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja, kojeg je ministar obrazovanja trebao donijeti najkasnije do 2. ožujka 2014. godine. Postupak pred Ustavnim sudom inicirao je Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja.

Ustavni sud svoj je izvještaj Vladi poslao za vrijeme ministrice Blaženke Divjak koja je u tom trenutku bila na dužnosti tek nekoliko mjeseci. Navedeni pravilnik propustili su donijeti i njezini prethodnici Željko Jovanović i Vedran Mornar u vladi Zorana Milanovića, Predrag Šustar u vladi Tihomira Oreškovića, pa i Pavo Barišić neposredni prethodnik Blaženke Divjak u Plenkovićevoj vladi.

Prema objavljenoj statistici Ustavnog suda, od 1990. do 2023. godine Ustavni sud je proveo 182 nadzora nad donošenjem propisa za izvršenje Ustava, zakona i drugih propisa. Nema podataka o tome koliko je Ustavni sud utvrdio nepravilnosti u postupanju pojedinih ministara ili nekog drugog nadležnog tijela koji nisu donijeli potreban propis.

Do sada je Ustavni sud objavio samo pet izvještaja upućenih vladi, od toga tri navedena koja su išla prema vladi premijera Plenkovića i dva izvještaja (1, 2) u vrijeme vlade Zorana Milanovića.

Za vrijeme premijera Milanovića riječ je bila o uredbi koju je vlada propustila donijeti, a ticala se posebne vrsti naknade za oduzete pokretnine na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i o propustu tadašnjeg ministra zdravlja da donese propis o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola i života u drugom rodnom identitetu, a što su predviđale izmjene i dopune Zakona o državnim maticama iz 2013. godine.

Oba izvještaja Ustavnog suda tada nisu nastala na temelju nečije prijave, kao što je slučaj u vrijeme premijera Plenkovića, nego je Ustavni sud, rješavajući ustavne tužbe, sam uvidio da postoji problem i da nije donesena sporna uredba, odnosno poseban propis. Nakon upozorenja Ustavnog suda, pravilnik vezan za Zakon o državnim maticama donesen je iste godine u studenom.

Post Propusti ministra Beroša ponovno pred Ustavnim sudom je prvi puta viđen na Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak