Jedna od najpoznatijih i najslikovitijih priča Novog zavjeta, ona o općem potopu i Noinoj arci, stoljećima je nadahnuće umjetnika, a povremeno i dijela istraživača koji vjeruju da bi biblijska priča mogla dobiti dodatnu potkrjepu u arheologiji. Posljednjih nekoliko godina internetom kruže različiti, pa i kvazi-znanstveni, navodi o ostacima tog plovila pronađenim u Turskoj.

“Noina arka je davno pronađena
Davne 1957. godine novine su objavile sliku koju je snimio turski pilot tijekom leta iznad planine Ararat. Jasno se vidio pravilan oblik broda.
Prvi u nizu istraživača bio je Roy White.
1977. otputovao je u Tursku kako bi započeo arheološka istraživanja.
Nakon mnogo mjerenja i skeniranja, Roy je došao do dovoljno dokaza da je Noina arka ispred nas.
Oko nje su pronađena kamena sidra, a sama arka sastoji se od okamenjenog pretpotopnog drveta.
Osim što se arka nalazi tamo gdje Biblija kaže da jest, njezina veličina savršeno odgovara dimenzijama iz drevne knjige.
Iz nekog nepoznatog razloga sva su istraživanja stopirana prije prve službene objave nalaza”, status je koji je podijeljen na Facebooku 21. veljače 2024. godine (arhiviran ovdje).

U post su umetnute i dvije fotografije: jedna koja navodno pokazuje kameno sidro te druga koja na kojoj je novinski članak o pronalasku arke. U opremi članka je fotografija snimljena iz zraka koja pokazuje tursku planinu čiji oblik podsjeća na brod.

Tvrdnje da je Noina arka stvarno postojala te da su njeni tragovi pronađeni na planini Ararat u Turskoj širile su se ranije na stranim jezicima te na nekoliko društvenih mreža (1, 2). Uz to, o tome je pisao i rubni portal Croativ. Međutim, “nalazište” u Turskoj prirodna je stijena, a ne okamenjeni drveni ostaci Noine arke.

Amaterska arheologija

Popularno-znanstveni časopis National Geographic ističe kako potraga za biblijskom arkom traje više od jednog stoljeća, ali da arheolozi tvrde da se fizički ostaci drvenog plovila te starosti ne mogu pronaći.

Naime, Noa se spominje u Knjizi Postanka, prvoj svetoj knjizi kršćanske Biblije, odnosno židovske Tore. Postoji nekoliko teorija o vremenu nastanka tih spisa (između 900. i 700. godine pr. Kr.). Ondje piše da je nakon stvaranja svijeta i ljudske vrste, Bog uvidio pokvarenost ljudi i odlučio uništiti Zemlju, a da je Noi, čovjeku koji je bio “pravedan i neporočan” dao upozorenje o nadolazećoj katastrofi i sklopio savez s njim, obećavajući da će spasiti njega i njegovu obitelj. Noa je dobio uputu da sagradi arku, te je, u skladu s uputama, u lađu uzeo parove svih vrsta životinja, koji bi preživjeli tijekom katastrofe.

Legende o potopu koji uništava civilizaciju po nalogu nadnaravnog božanstva mogu se pronaći u više mezopotamskih tekstova, od kojih je najpoznatiji Ep o Gilgamešu, napisan oko ranog drugog tisućljeća pr. Kr.

Noa, koji je prema Bibliji tada imao preko 600 godina, nalazio se u arci dok je “pljusak na zemlju padao 40 dana i noći” usred kojega su izginula “sva bića što se po zemlji kreću: ptice, stoka, zvijeri, svi gmizavci i svi ljudi”. Kako piše u Knjizi Postanka, “nakon stotinu pedeset dana vode su jenjale, a sedmoga mjeseca, sedamnaestog dana u mjesecu korablja [arka] se zaustavi na brdima Ararata”.

Vodeći se biblijskim opisima, organizirane su brojne ekspedicije na tu planinu i jedan njen dio, poznatiji pod nazivom Durupinar. National Geographic piše da se još 1876. godine britanski pravnik i političar James Bryce popeo na planinu Ararat te tvrdio je da je pronašao komad drveta koji je dio arke. U časopisu piše da se redovito pojavljuju i suvremenija “otkrića” arke: od izvješća o posebnom obliku te stijene iz 1940-ih do tvrdnje da su evangelički pastori pronašli okamenjeno drvo na njenom vrhu početkom 2000-ih.

Jedan od glavnih popularizatora ove teorije bio je američki arheolog-amater Ron Wyatt (1933-1999.), koji se i inače bavio biblijskom arheologijom, odnosno istraživanjem biblijskih lokaliteta kao što su Sodoma i Gomora, brdo Sinaj, Crveno more itd. Međutim, za njegova “otkrića” znanstvenici, čak i oni s područja teologije, tvrde da nisu utemeljena na kredibilnim dokazima.

Prirodan oblik stijene

Kako je ranije pisao portal za provjeru činjenica Logically Facts, 2022. godine na TikToku su postali viralni videi u kojima se tvrdilo da je Noina arka pronađena na planini Ararat. Tvrdilo se da su arheolozi otkrili da mjere stijena nalik čamcu dosežu duljinu od 300 lakata, ili 515 stopa, što je ista duljina arke koju je Noa sagradio prema Knjizi Postanka.

Logically Fact piše da je tvrdnju opovrgnuo Lorence G. Collins, profesor emeritus geologije na kalifornijskom državnom sveučilištu Northridge, u članku iz 2016. godine. Collins je zaključio da je struktura nalik čamcu nastala erozijom temeljne stijene krhotinama od klizišta. Prema Collinsu, komadi kamena za koje se tumači da su okamenjeno drvo bili su bazaltne stijene, vjerojatno nošene muljevitim tokovima tijekom poplava.

Američki geolog Andrew Snelling također je pisao kako oblik čamca koji je pronađen u prirodi nije jedini takav primjer: “Turske zračne snage objavile su još jednu fotografiju prije nekoliko godina koja prikazuje tri slična oblika čamca u materijalu mulja na obroncima obližnje Male planine Ararat”.

Snelling je za National Geographic također pojasnio kako nije za očekivati da je arka preživjela i da je dostupna pronalazačima nakon 4350 godina.

Također, kada su 2007. godine tijekom kinesko-turske ekspedicije pod nazivom Noah’s Ark Ministries International istraživači tvrdili da su na lokalitetu Ararat pronašli ostatke drva i materijale životinjskog porijekla, arheolozi su izrazili veliku skepsu. Paul Zimansky, arheolog i povjesničar sa Sveučilišta Stony Brook, rekao je za NBC News kako ostaci ne moraju biti povezani s biblijskom pričom, a da se istovremeno o samom “otkriću” zna uglavnom iz medija. “Nije mi nezamislivo da su pronašli komade drveta tamo, ali to ne znači da su pronašli arku”, rekao je.

Uzevši sve u obzir — činjenicu da na planini Ararat postoji specifičan oblik stijena, da ondje ima više lokaliteta sa sličnim oblikom te da i pronalazak dokaza o ljudskoj aktivnosti ne znači nužno da je riječ o biblijskim Noom — nije utemeljeno tvrditi da je “Noina arka davno pronađena”.

Post “Nalazište” u Turskoj prirodna je stijena, a ne okamenjeni ostaci Noine arke je prvi puta viđen na Faktograf.hr.