Vijesti o pokojnim stablima na javnim površinama diljem Hrvatske redovite su u medijima te nerijetko izazovu bijes javnosti.

Samo ove godine takvih je bilo nekoliko; početkom ožujka Zadarski.hr izvijestio je kako je betoniran jedan dio drvoreda u zadarskom kvartu Diklo, iz Pule su stizale vijesti o prosvjedu zbog sječe stabala na Valkanama i uhićenju aktivista, a u Splitu zamjenik gradonačelnika Bojan Ivošević vodi bitku za očuvanje zelenila.

Prednosti zelenih oaza u gradovima višestruke su i dobro poznate stoga ne čudi da su građanima stabla bitna.

Drveća smanjuju temperaturu u urbanim sredinama i tako ljeti spašavaju od vrućina, a njihova prisutnost blagotvorno djeluje na mentalno zdravlje. Biljke na ulicama mogu popraviti i kvalitetu zraka koja u gradovima i nije naročita. Zelenilo obogaćuje ekosistem te generalno pospješuje kvalitetu života (1, 2, 3).

Unatoč tome, ono se u gradovima diljem Hrvatske s javnih površina nerijetko uklanja u sklopu raznih projekata obnove/rekonstrukcije, često financiranim novcem Europske unije (koja zagovara načela održivosti, zaštite klime i okoliša). Razlozi su i manjak volje za brigu i liječenje starih stabala (što zahtijeva vrijeme) te činjenica da se određeni projekt mora privesti kraju.

Bujanje betonizacije u Istri

Tim povodom popričali smo s Irenom Burbom iz Zelene Istre, udruge koja je nedavno, s Inicijativom za Lungomare, upozoravala na ilegalnu sječu stabala na pulskim Valkanama, gdje se proširuje nogometno igralište koje se nalazi tik do lokacije budućeg hotela investitora Dragana Šolaka. Podsjetimo, građani Pule su se na lokalnom referendumu za Lungomare u Puli izjasnili da su protiv tog hotela, ali referendum nije uspio jer na birališta nije izašao dovoljan broj građana.

Iskustva su aktivista Zelene Istre da su građani Pule navikli na prizore sječe pa tako Burba navodi i neke dodatne primjere eko-masakra motornom pilom; prije dvije godine posječeno je više desetaka stabala u sklopu izgradnje centra izvrsnosti na Stoji, krajem prošle godine investitor Tifon d.o.o na pulskim je Šijanama bez dozvole posjekao pet stabala…

“Pula i Istra kao područje koje je bogato zelenim površinama u zadnjih 10 godina doživljava nevjerojatno brz trend pretjerane izgradnje i gubljenja zelenih površina”, kaže nam.

Čak 40 posto poziva građana na Zeleni telefon udruge odnosi se na kategoriju zelenilo. Ako je sječa već počinjena, onda je prekasno, iako je, priča Irena, bilo slučajeva kad se nelegalna sječa spriječila ili kad bi udruga zagovarala neko drugačije građevinsko rješenje kako bi se stablo sačuvalo.

EU sredstva kao zamah rušenju

Još jedan aktualni primjer “očuvanja ekosustava” stiže iz Općine Medulin gdje trenutno traju radovi na izgradnji nove biciklističke staze od Volma do Premanture. Dio je to šireg projekta općine, onog izgradnje pješačke staze s javnom rasvjetom od Banjola do Premanture.

Na samom gradilištu nalaze se stotine srušenih stabala, zbog čega je na teren u veljači izašla inspektorica zaštite okoliša. O cijeloj priči je izvijestio lokalni medij Istra24 u članku ironičnog naslova “Radi očuvanja prirodnih ekosustava grade biciklističku stazu zbog koje je već srušeno stotinu stabala na Gornjem Kamenjaku, a staza tek zalazi u šumski dio”.

Naime, navedeni su radovi dio trase koju financira općina, dok će se za nastavak prema Premanturi tražiti sredstva ITU mehanizma. Prilikom kandidature projekta za ITU sredstva općina ga je pravdala i “poticanjem održivih načina prijevoza” te ciljevima kao što su “smanjenje prometnog opterećenja automobilima na području Općine Medulin i Grada Pule, smanjenje emisije CO2 te očuvanje okoliša” (Istra24).

Svojedobno se, pojašnjavaju lokalni mediji, u kontekstu ITU projekta spominjalo i “unaprjeđenje zelene infrastrukture i očuvanje okoliša na cijelom području”.

Nadaje, unazad tri godine stanovnici Kastva prosvjedovali su zbog odluke grada da posiječe deset stoljetnih stabala zbog projekta uređenja lokaliteta Crekvine koji je sufinancirala EU. U gradskoj upravi naveli su kako su bolesna stabla predstavljala opasnost za sigurnost ljudi te kako odustajanje od projekta (inače nazvanog “Povežimo se baštinom”) radi njihova liječenja nije prihvatljivo.

Međutim, građani Kastva bili su uvjereni kako su stabla zdrava, iako ih je gradska uprava godinama zanemarivala i loše održavala (1, 2, 3).

Kako nam navodi članica Zelene Istre, opravdanje da je stablo u lošem stanju je često i nije uvijek daleko od istine.

“Ali onda treba jasno reći zašto su stabla u lošem stanju i bolesna. A tada dolazimo do drugog najvećeg problema. Loše stanje stabala je posljedica nebrige, neadekvatnog održavanja i orezivanja stabala, na što smo upozoravali godinama bez rezultata. Takva neprimjerena briga nastavit će se i dalje ako se u komunalnim poduzećima konačno ne zaposle urbani šumari i arboristi te ako se iz korijena ne promijeni odnos prema urbanom zelenilu”, kaže Burban te navodi kako je takav odnos dosad uglavnom bio stihijski.

Satirom protiv rušenja

Pronašli smo više primjera u kojima su građani, u posljednjih par godina, negodovali zbog olakog rušenja stabala; događalo se to u Čakovcu, Karlovcu, Osijeku, Zagrebu itd.

Borba za zelenilo često se odvija i na društvenim mrežama. Na Facebooku je tako nedavno osvanula stranica “Panj godine” koja objavljuje vijesti o posječenim stablima u Šibeniku. Svakodnevnim objavama autori stranice podsjećaju na stabla kojih više nema i koja su “friško” uklonjena s javnih površina te se među njima bira ono najljepše koje je ostalo samo panj. Koju godinu ranije, na Facebooku se pojavila stranica “Gradsko zelenilo Vinkovci” koja se također na satiričan način obračunavala s gradskim “zelenim politikama”.

Stranica “Panj godine” je nastala nedugo nakon što su lokalni mediji objavili priču o tome kako je gradsko komunalno poduzeće u šibenskom parku Rasadnik posjeklo više desetaka stabala, što ne bi bilo čudno da planom uređenja tog parka (koji je platio grad) nikakva sječa nije bila predviđena.

Prema riječima krajobraznog arhitekta koji je radio na planu, izrađen je dendrološki elaborat na kojem su radili krajobrazni arhitekti i inženjeri šumarstva. Popisano je svih 238 stabala, označena su bolesna stabla, kao i ostala koja su predviđena za uklanjanje. Gradsko je poduzeće pak posjeklo i neka stabla koja nisu bila na tom popisu, sve s opravdanjem kako su stabla bila dotrajala, stara i nakrivljena (ŠibenikIN).

Splitska borba

Gradovi na obali pod povećanim su pritiskom betonizacije; vrijednosti zemljišta i nekretnina uz more višestruko su veće u odnosu na neke druge dijelove Hrvatske pa se tako svaki kvadratni metar nastoji iskoristiti i kapitalizirati.

Vidljivo je to u Splitu gdje se gradska vlast uhvatila problema betonizacije; dogradonačelnik Bojan Ivošević u posljednjih je godinu dana više puta stao u obranu stabala koje su investitori namijenili srušiti.

Krajem siječnja Ivošević se sukobio s investitorom Igorom Kraljevićem na parceli ispod tvrđave Gripe. Slobodna Dalmacija piše kako je došlo do verbalnog prepucavanja, nakon čega je dogradonačelnika, Kraljevića i još jednu žensku osobu, susjedu koja živi pokraj spornog zemljišta, privela policija.

Početkom studenog, nakon što su dvojica nepoznatih vandala prepilila stablo bora na parceli koja je dijelom u privatnom, a dijelom u javnom vlasništvu, splitski je dogradonačelnik stao pored napola prepiljenog posljednjeg bora da bi ga tijelom čuvao od rušenja.

Nedavno su splitski mediji pisali i o tome kako je investitor trgovačkog centra Kaufland na Trsteniku posjekao nekoliko pelegrinki u drvoredu na Poljičkoj cesti. Unatoč negodovanju građana, stabla su, kako je kasnije izjavio sam Ivošević, uklonjena legalno, u skladu s pravomoćnom građevinskom dozvolom.

Sredinom prošlog ljeta investitor je srušio jedno od najstarijih i najvećih stabala u Splitu, ono crnog koprivića koje je nastradalo na gradilištu Small Malla u centru grada. Sadašnja je vlast tu situaciju objasnila naslijeđem bivših vlasti, odnosno lokacijskom dozvolom iz 2009. godine u kojoj se stablo uopće ne spominje. Naime, splitskim su GUP-om zaštićena sva stabla s opsegom debla od najmanje 40 cm, mjerena na visini od 1 metra od početka račvanja korijena. Međutim, ne postoje kazne za njihovo rušenje (Index).

Stara stabla su korisna

“Problemi koje godinama gledamo su olako izdavanje dozvola za sječu bez zahtjeva za integriranja vrijednih stabala u projekte izgradnje i nepostojanje gradske strategije očuvanja i razvoja zelene infrastrukture. Ubuduće će se događati iste stvari ako se najprije ne riješe navedeni problemi. Ako zelenim gradskim politikama planiramo novu zelenu infrastrukturu koja je vrlo skupa, neprocjenjiva šteta je ne naći neko rješenje za postojeću vrijednu zelenu infrastrukturu”, kaže Burba iz Zelene Istre.

Dodaje kako u ime razvoja nestaju zelene površine, pa i cijele šume, dok one preostale zbog lošeg održavanja ne zadovoljavaju potrebne funkcije.

Valja napomenuti i kako su starija stabla važna za ekosistem te je od njih više koristi. Studija njemačkih znanstvenika iz 2017. godine pokazuje da, što je stablo starije, to bolje apsorbira ugljik iz atmosfere. Rezultati istraživanja sugeriraju da se gotovo 70 posto cjelokupnog ugljika pohranjenog u drveću akumulira u posljednjoj polovici njihova života. Jedno od mogućih objašnjenja zašto je to tako jest ono da starija stabla viša te mogu imati stalan pristup suncu.

Osim toga, starija drveća i šume otporniji su na požare i klimatske ekstreme.

Faza ozelenjavanja

Čestu nebrigu barem djelom bi mogli kompenzirati najavljeni projekti fokusirani na ozelenjavanje javnih površina.

Zagrebačka je gradska vlast tako nedavno objavila kako će Grad Zagreb iskoristiti bespovratna sredstava iz EU programa Horizon Europe te provesti projekt ozelenjavanja zelenih područja u vrijednosti od 600.000 eura. Više desetaka općina i gradova prijavilo se i za sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost; početkom prošle godine Fond je potpisao ugovore za provedbu 46 projekata prilagodbe klimatskim promjenama.

Ukupna vrijednost investicija je preko 15 milijuna eura, a većina projekata odnosila se na ozelenjavanje gradskih i prigradskih područja i sadnju ukupno 33 tisuće sadnica. Na novom natječaju iznos sredstava koje Fond dijeli gradovima i općinama povećao se na 17 milijuna eura.

Takve inicijative, navodi se na stranici Fonda, predviđene su i europskim Zelenim planom odnosno Strategijom za bioraznolikost, koja do 2030. godine predviđa sadnju najmanje 3 milijarde dodatnih stabala diljem Europske unije.

Hrvatska se također obvezala dati svoj doprinos sadnjom oko milijun dodatnih stabala. Ipak, nigdje nije navedeno da će se istovremeno potruditi sačuvati ona stara.

Post Kome smetaju stabla? je prvi puta viđen na Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak