Javna rasvjeta na ulicama Općine Ervenik gasi se u 22 sata. Mjera je to koju je vlast u ovom mjestu uvela unazad dvije godine zbog rasta cijene energije, odnosno, radi uštede. Mještanima naselja u blizini grada Knina voda se ovdje dovodi u cisternama.

Kao i gotovo svaka ruralna sredina u državi, i ovo mjesto pati od trenda depopulacije. U Općini Ervenik živi nešto više od 700 ljudi, a nekoliko je zaseoka koji su dobrim dijelom prazni.

Općina Ervenik je i dom 36 od 48 agregata vjetroparka Krš-Pađene, u javnosti poznatom po korupcijskoj aferi u koju je upletena bivša državna tajnica Ministarstva uprave te bivša gradonačelnica Knina Josipa Pleslić (bivša Rimac), i protiv koje je USKOK, uz vlasnike tvrtke investitora C.E.M.P Milenka Bašića i Dragana Stipića, podignuo optužnicu.

Iako su vjetroturbine koje se ljudima nalaze doslovce iza kuća mjestu trebale donijeti prosperitet u obliku naknade koju je investitor trebao plaćati Općini Ervenik i Gradu Kninu (pod koji spada 12 turbina), činjenica je da navedene jedinice lokalne samouprave do danas nisu dobile ni eura.

Zbog toga unazad nekoliko godina dižu tužbe na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Prva, u kojoj se traži isplata naknada za 2020. i 2021. godinu, podnesena je 2022. godine. Druga tužba podnesena je prije godinu dana.  Nedavno su, u ožujku 2024., podnijeli još jednu tužbu, onu u kojoj traže isplatu sredstava za prošlu godinu.

Međutim, na sudu manje više sve – stoji.

Što je sporno?

C.E.M.P je 2013. godine dobio status povlaštenog proizvođača električne energije. Uredba iz te godine koju je donijela bivša SDP-ova vlada propisuje da su povlašteni proizvođači dužni općinama i gradovima plaćati naknadu za isporučenu električnu energiju, i to u iznosu od jedne lipe po kilovat satu.

Riječ je o iznosu od oko 535 000 eura, od kojih je investitor oko 400 000 trebao isplatiti Općini Ervenik, a oko 135 000 Gradu Kninu samo za 2022. godinu. Za period od prosinca 2019. do kraja 2021. godine, računica je ovih jedinica lokalne samouprave, investitor je dužan oko 900 000 eura naknade za proizvedenu struju.

Međutim, nije to jedina stvar oko koje se spore. Tu je još komunalna naknada od cca. tri milijuna eura godišnje te jednokratni komunalni doprinos od cca. 2 milijuna eura koji investitor također nije platio Gradu Kninu i Općini Ervenik.

Predrag Burza, načelnik Općine Ervenik, navodi kako se, zbog široko napisanog Zakona o komunalnom gospodarstvu, o komunalnoj naknadi i doprinosu još i može raspravljati.

“Međutim, naknada od proizvedene struje uopće nije otvoreno pitanje. Ti ljudi to izbjegavaju, pravdaju se da mi nismo proveli pravilnu proceduru vezano za tražbu tih sredstava”, kaže Burza.

Naime, kako su ranije investitori priopćili Ministarstvu financija, sredstva naknade za proizvedenu električnu energiju drže zamrznutima na računu dok Grad Knin i Općina Ervenik ne izdaju zakonito rješenje ili sklope sporazum kako bi se na zakonit način raspodijelila naknada između grada i općine.

Sama činjenica da ga Grad Knin i Općina Ervenik zajedno tuže, investitoru nije dovoljan dokaz da su se te jedinice lokalne samouprave dogovorile oko raspodjele sredstava iz naknade.

“Zapravo, ako pročitamo tu odluku Vlade, odnosno, uredbu, ona jasno nalaže da su svi takvi proizvođači dužni u tekućem mjesecu napraviti obračun za prethodni mjesec i do kraja mjeseca platiti za prethodni mjesec. Mi na našem teritoriju imamo HE Miljacka koja se nalazi na teritoriju tri JLS; općina Promina, Kistanje i Ervenik. Oni nam svaki mjesec, u određenom postotku koliko koga zapada, pošalju obračun i kad dobiju od nas ovjeren papir da smo mi zaprimili taj obračun, uplate sredstva. Nema akta, nema pregovora, to je jednostavno ta uredba koja regulira tu materiju”, kaže Burza.

Kako bi se uvjerili da rade sve po propisu, priča Burza, poslali su službeni dopis Ministarstvu financija kako bi se uvjerili da im tako nešto nije potrebno.

“U roku u jednog dana nam je došao odgovor da mi nismo dužni nikakav akt im dostavljati”, kaže.

Geodetsko vještačenje

Krajem siječnja ove godine, Trgovački je sud u Zagrebu naložio investitoru da u roku od osam dana dostavi geodetske snimke terena na kojem se nalazi vjetropark.

Grad Knin također je naručio definiranje površina zahvaćenih vjetroparkom te je navedenu izmjeru poslao sudu.

Obratili smo se Trgovačkom sudu s upitom o tome u kojoj je fazi postupak. Odgovorili su nam kako je postupak pokrenut 2022. godine spojen s onim iz 2023. godine te kako se sada vode pod jednim istim brojem.

“Postupak je u fazi određivanja geodetskog vještačenja”, odgovoreno nam je sa suda.

Drugim riječima, iako je prvi postupak pokrenut još unazad dvije godine, značajnijih pomaka u sudskom procesu nije bilo.

Josipa Rimac je izjavljivala da je svojim angažmanom samo htjela pomoći kninskom kraju

Kada je riječ o komunalnoj naknadi, investitor je ranije tvrdio kako Općina Ervenik nije osigurala komunalnu infrastrukturu kao preduvjet za obvezu plaćanja te naknade. Osim toga, tvrdio je kako nisu vlasnici niti jedne nekretnine u obuhvatu projekta te kako nisu vlasnici zemljišta. Nadalje, prije godinu dana iz C.E.M.P-a su također poručili kako im je u komunalnu naknadu obračunata površina koja nije ni u građevinskoj ni u lokacijskoj dozvoli.

“Naša je obveza bila da omogućimo pristupne puteve, što i jesmo. Oko vjetroparka imamo javnu rasvjetu, a dok se gradilo redovito smo im donosili vodu te praznili kontejnere smeća. Što im to točno nismo isporučili?”, kaže Burza te dodaje kako je općina u cijelom procesu bila partner za poželjeti.

Podsjetimo, krajem 2022. godine Uskok je podignuo optužnicu protiv bivše kninske gradonačelnice Josipe Pleslić, bivše Rimac te još osmero okrivljenih zbog davanja mita te zlouporabe položaja i ovlasti. U optužnici se također nalaze i Milenko Bašić, glavni investitor u VE Krš-Pađene te Dragan Stipić. Za njih se sumnja da su od 2017. do 2020. godine podmićivali Josipu Pleslić kako bi iskoristila svoj utjecaj za lobiranje u državnim institucijama.

Kako je izjavila naknadno, svojim angažmanom oko izgradnje vjetroparka samo je htjela pomoći razvoju kninskog kraja.

Suprotno tome, iz odvjetničkog društva koje zastupa C.E.M.P, ranije su tvrdili da su investitori 240 milijuna eura vrijednog projekta od početka biti opstruirani, na što nisu pristajali, zbog čega postavljaju pitanje jesu li zbog toga Uskokovi osumnjičenici.

Utjecaj na okolinu

Vjetroelektrana Krš-Pađene ima snagu 142 MW te se prostire na 2 000 hektara. Vizualni utjecaj na okoliš je velik, vjetrenjače se vide iz gotovo svakog kutka kraja, nalaze se doslovno iznad kuća mještana.

Popričali smo s mještanima Mokrog polja koji su najviše izloženi vjetrenjačama. Dobar dio njih je rekao kako im vjetrenjače ne smetaju, iako jesu nagrdile okoliš. Međutim, slažu se da je nepravedna činjenica da općina od vjetroturbina zasad nije dobila ništa.

“Stoje iznad kuće, ne mogu reći da mi kvare pogled jer ih uglavnom ne vidim. Međutim, dosta se čuju, gotovo pa svaki dan, u sva četiri godišnja doba”, rekla nam je jedna od stanovnica sela.

“Osim toga što se čuju, na obodu vjetroparka nema ptica. A unutar parka ima. Jako se povećala količina razmnoženih skakavaca. Nema ptica, ima jako puno kukaca, ima jako puno gmazova i miševa i ima novih bolesti na poljoprivrednim kulturama”, primjećuje Burza.

Bez odgovora C.E.M.P.-a

Obratili smo se i tvrtki C.E.M.P, zanimalo nas je koji je točno razlog zašto odbijaju Gradu Kninu i Erveniku isplatiti naknadu na koju imaju pravo te da nas upute na zakonske odredbe koje propisuju da te JLS moraju donijeti upravni akt kako bi dobile sredstva koja im pripadaju.

Odgovor nismo dobili, objavit ćemo ga ako stigne.

Kako nam kažu iz Općine Ervenik, poučeni ovim iskustvom, na adresu Hrvatske zajednice općina poslali su inicijativu za promjenom uredbe na način da naknada od proizvedene struje za općine i gradove bude veća, da se olakša procedura pri implementaciji projekata obnovljive energije te da sama uredba koja propisuje da JLS trebaju dobiti naknadu od isporučene energije ima ovršnu moć.

The post Knin i Ervenik nisu još dobili ni eura od vjetroparka Krš-Pađene appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak