Sjećamo se blockbustera Dan poslije sutra iz 2004. u kojem se čovječanstvo suočilo s globalnom olujom iz noćne more koja je poslala planet u novo ledeno doba. Pa iako film spada pod znanstvenu fantstiku, zastrašujuća je činjenica da je znanost koja stoji iza scenarija istinita.

Znanstvenici tvrde kako bi za nekoliko godina otapanje ledenjaka doista moglo ugasiti Golfsku struju, koja donosi toplinu na sjevernu hemisferu. Bez tog izvora topline prosječne bi temperature mogle pasti za nekoliko stupnjeva u Sjevernoj Americi, dijelovima Azije i Europe, a ljudi bi osjetili teške posljedice širom svijeta, piše Daily Mail.

Znanstvenici upozoravaju da naglo gašenje struja Atlantskog oceana izgleda vjerojatnije nego ikad, jer računalne simulacije pronalaze ‘točku preokreta nalik litici’ koja se nazire u bliskoj budućnosti. Autori studije, sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj, ne znaju točno kada će se kolaps dogoditi, iako je prethodna studija najavljivala početak takvog scenarija već iduće godine.

‘Približavamo se kolapsu’

“Približavamo se kolapsu, ali nismo sigurni koliko je blizu”, rekao je glavni autor studije, Rene van Westen, klimatski znanstvenik i oceanograf sa Sveučilišta Utrecht te dodao:

“Kada se globalna vremenska katastrofa poput one iz filma ‘Dan poslije sutra’ može dogoditi? Pitanje od milijun dolara i nažalost, trenutno ne možemo precizno odgovoriti na to. To također ovisi o brzini klimatskih promjena koje izazivamo kao čovječanstvo.”

Golfska struja je dio mnogo većeg sistema struja koji se naziva Sjevernoatlantska meridijanska obrtajuća struja (Atlantic meridional overturning circulation ili AMOC). Nazvana još i ‘pokretna traka oceana‘, ona transportira toplu vodu prema površini oceana na sjeveru, odnosno od tropskih krajeva prema sjevernoj hemisferi.

Kad ta topla voda dođe do Sjevernog Atlantika (oko Europe, Ujedinjenog Kraljevstva i istočne obale SAD-a), ona otpušta tu toplinu i potom se smrzava. Kako se formira led, sol zaostaje u morskoj vodi, a zbog velike količine soli, voda postaje gušća i tone na dno (poniranje) te se kreće prema jugu.

Naglo gašenje

S vremenom ta voda bude ponovno povučena prema površini (uzdizanje) gdje se zagrijava i tako se čitav krug zatvara. Znanstvenici smatraju da AMOC na sjevernu hemisferu donosi dovoljno topline da bi se bez nje veliki dijelovi Europe zamrznuli. Prijašnje studije već su pokazale da uslijed klimatskih promjena AMOC usporava. ‘Motor‘ te pokretne trake nalazi se kod obala Grenlanda, a zbog otapanja leda uslijed klimatskih promjena, sve više slatke vode dolazi u Sjeverni Atlantik što usporava čitavu stvar.

Nova studija predviđa da bi se naglo gašenje AMOC-a moglo dogoditi u sljedećih nekoliko desetljeća, a ne u sljedećih nekoliko stoljeća kako se dosad mislilo. Znanstvenici su osmislili računalnu tehniku simulacije i modeliranja te putem toga uspjeli izmjeriti naglo slabljenje cirkulacije oceana.

U simulaciji je slatka voda unesena u Atlantski ocean, i kao rezultat toga, snaga cirkulacije postupno se smanjivala dok nije dosegla kritičnu ‘točku preokreta‘ i kolabirala.

Prijelomna točka

Prema rezultatima, europska će se klima hladiti za oko 1°C po desetljeću, a neke će regije čak doživjeti hlađenje od preko 3°C po desetljeću – puno brže od današnjeg globalnog zagrijavanja od oko 0,2 C po desetljeću. Osim što bi se mnoge zemlje zamrznule, to bi proširilo arktički led južnije i dodatno zagrijalo južnu hemisferu, promijenilo globalne obrasce oborina i poremetilo stanje u amazonskoj prašumi.

Drugi znanstvenici kažu da bi to bila katastrofa koja bi mogla uzrokovati globalnu nestašice hrane i vode. ‘Otkrili smo da će se ta pokretna traka ugasiti u roku od 100 godina nakon što dosegne kritičnu točku‘, rekli su autori. ‘Prenošenje topline prema sjeveru je već sada jako smanjeno, što dovodi do naglih klimatskih promjena.‘

“Istraživanje prilično uvjerljivo pokazuje da se AMOC približava kritičnoj točki što je dokazano na temelju fizički utemeljenog indikatora ranog upozorenja”, rekao je Tim Lenton, voditelj klimatskih promjena na Sveučilištu Exeter, koji nije bio uključen u studiju. “Ono što ne može reći (pa se u studiji i ne kaže) je koliko je blizu prijelomna točka, jer nema dovoljno podataka za takvu statistički pouzdanu procjenu.

Naša sudbina ovisi o sukobu dvije tajanstvene pojave: Slijedi nam kraj

Kako bi svijet izgledao da Golfska struja nestane?

Ako bi se AMOC urušio, puno manje topline stizalo bi do zapadne Europe i regiju bi zahvatile vrlo teške zime, što je scenarij koji je na ekstreman način prikazan u filmu ‘Dan poslije sutra‘. Do 1800-ih sve je bilo relativno stabilno, ali je struja usporila nakon što je 1850. završilo tzv. ‘Malo ledeno doba‘.

Temperature su pale dovoljno nisko da se rijeka Temza potpuno zaledila, a ostalo je zabilježeno da su stanovnici Londona bez problema prelazili s jedne na drugu stranu zaleđene rijeke. Posljednje gašenje vjerojatno je bilo na kraju posljednjeg ledenog doba, prije 12.000 godina, i potaknulo je pad temperature od 5°C do 10°C u zapadnoj Europi.

U slučaju još jednog kolapsa, ne samo da bi europske zime postale puno hladnije nego bi i ljetne suše, oluje i toplinski valovi vjerojatno postali češći. Razina mora mogla bi porasti do gotovo 50 centimetara oko sjevernoatlantskog bazena, uz istočnu obalu SAD-a i zapadnu obalu Europe.

Na kraju bi ljudi koji žive uz obalu morali preseliti u unutrašnjost kako bi izbjegli poplave. Također, došlo bi do kolapsa brojnih dubokomorskih ekosustava. U SAD-u bi posebno teško pogođena bila Florida.

Objava Znanstvenici zabrinuti, sve upućuje na zastrašujući scenarij: ‘Približavamo se kolapsu’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.