Najnovija znanstvena istraživanja otkrivaju zabrinjavajuće rezultate za čovječanstvo, jer se čini da bi Antarktika mogla biti u velikoj nevolji. Konkretno, masivni vrtlog oceanske vode koji okružuje kontinent čini se sve bržim i opasnijim.

Njegov vrtložni volumen stoput je veći od svih rijeka na svijetu zajedno, no što bi moglo uzrokovati ovaj razvoj? Očekivano, još jedan problem koji je naša krivnja, jer su klimatske promjene uzrok navedenog fenomena.

U novoj studiji, koja je sažela i analizirala ponašanje antarktičkog oceanskog vrtloga u proteklih 5,3 milijuna godina, korišteni su sedimentni uzorci (specifične vrste stijena) izvađeni iz najudaljenijih mora našeg planeta kako bi se došlo do uznemirujućeg zaključka.

Posljedice globalnog zagrijavanja

Vrtlog je nazvan antarktička cirkumpolarna struja (ACC). Usporava u hladnijim razdobljima poput bilo kojeg ledenog doba, dok počinje ubrzavati u toplijim razdobljima kao što je trenutno, zahvaljujući globalnom zatopljenju.

Prema znanstvenicima sa Sveučilišta Columbia (New York, SAD), postoji strah da kontinuirani porast brzine vrtloga pridonosi povećanju globalnih razina mora dok se led Antarktike topi, slično kao kada se kockice leda tope u piću koje se miješa.

“Ovo je najmoćnija i najbrža struja na planetu. Ona je možda i najvažnija struja u klimatskom sustavu Zemlje”, tvrdi suautorica studije Gisela Winckler i dodaje da nova otkrića matematički povezuju antarktički led s brzinom protoka ACC-a, što je nazvala “scenarijem koji danas promatramo pod utjecajem globalnog zagrijavanja“.

Zbog zapadnih vjetrova, ACC rotira u smjeru kazaljke na satu oko Antarktike s prosječnom brzinom oko 4 km/h, noseći oko 170 milijuna m³ vode u sekundi.

Vjeruje se da su uvjeti koji su stvorili taj vrtlog započeli kada se Antarktika odvojila od Australije prije 34 milijuna godina, kada su se značajno pomaknule tektonske ploče Zemlje.

Ipak, njegova trenutna tendencija vjeruje se da je započela prije samo 12-14 milijuna godina.

Jedan asteroid ostavio je za sobom čak dvije milijarde kratera: ‘Ovo je fascinantno’

Gubitak leda

U drugom istraživanju sudjelovalo je 40 znanstvenika iz 12 zemalja, a neki od njih bili su na brodu za bušenje koji je trebao izvaditi sedimentne uzorke s morskog dna. Istraživački brod proveo je dvomjesečno putovanje kroz ledenohladnu i mračnu južnu polutku, od svibnja do srpnja 2019., blizu Point Nemo – najdublje točke naših oceana.

Valovi viši od 60 m prijetili su brodu i njegovoj posadi, ali na kraju su uspjeli izvaditi sedimentne uzorke za svoje istraživanje. Nove rendgenske tehnike omogućile su znanstvenicima analizu promjene veličina čestica pronađenih u tim sedimentnim uzorcima.

Činilo se da se manje čestice više talože tijekom vremena sporijeg toka, dok su veće čestice imale dovoljno težine da padnu na morsko dno tijekom povećanja brzine ACC-a.

Studija je otkrila da su nekoliko era promjene brzine ACC-a odgovarale poznatim drastičnim promjenama u ukupnoj klimi Zemlje.

Ovi novi podaci zatim su se poklopili s prethodnim istraživanjima poznatog Zapadnog antarktičkog ledenog pokrova, što je dodatno dokazalo da brze periode protoka ACC-a prate vremena kada je led na južnom kontinentu smanjen.

“Ovaj gubitak leda može se pripisati povećanom prijenosu topline prema jugu. Jači ACC znači da više toplog dubokog mora dolazi do ruba ledenih šelfova Antarktike”, zaključuje glavni autor studije Frank Lamy s Instituta Alfred Wegener (Bremerhaven, Njemačka).

Objava Antarktički vorteks ponaša se čudno: Ovo je upozorenje za cijelo čovječanstvo pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.