Nova studija paleontologa sa Sveučilišta u Chicagu (Illinois, SAD) ponovno je razmotrila gustoću kostiju dinosaura teropoda iz roda Spinosaurus, tzv. trnovitih guštera, kako bi odgonetnuli njihove životne navike u vodi. Naime, postoji dugogodišnja kontroverza o tome kako je Spinosaurus aegyptiacus lovio plijen.

Godine 2014. znanstvenici su ga opisali kao predatora koji vreba uz obalu ili pliva po površini, ali ne i kao podvodnog lovca. No drugi tim znanstvenika 2020. osporio je taj opis nakon otkrivanja kralježaka repa te su zaključili da se kretao poput jegulje kako bi lovio pod vodom.

Studija iz 2022. potvrdila je tu procjenu i pokazala da je spinosaur imao gustoću kostiju koje je koristio kao uteg za ronjenje poput pingvina. Na koncu su se dva tima udružila i objavila studiju u kojoj su zaključili da je spinosaur bio nestabilan dok pliva na površini i previše težak da bi ronio.

Golemi grabežljivac

Spinosaur je možda bio najveći od svih dinosaura mesjeda, čak i veći od tiranosaura i giganotosaurusa. Procjenjuje se da je bio dug između 12 i 18 m, a bio težak između 7 i 20 tona. Lubanja mu je bila duga i uska kao kod današnjih krokodila.

Prepoznatljive kralješne bodlje, koje su zapravo ekstenzije kralježaka, bile su duge najmanje 1,7 m i vjerojatno ih je povezivala koža, pa je tako nastala struktura slična jedru.

Neki autori, međutim, smatraju da su one bile pokrivene mišićima i da su tako formirale grbu. Smišljeno je više funkcija za tu strukturu, uključujući termoregulaciju i udvaranje.

Otkrivene čudnovate strukture na morskom dnu: ‘Ovo mijenja razumijevanje Zemlje i prošlosti’

Gustoća kostiju

Prošle srijede, 6. ožujka, američki su znanstvenici objavili studiju u kojoj su postavili nova pitanja o gustoći kostiju, poput digitalizacije tankih presjeka bedrene i rebrene kosti.

Neki moderni vodeni sisavci poput lamantina imaju guste kosti koje im pomažu da ostanu pod vodom, poput ronilačkih pojasa s utezima. Velike kopnene životinje, poput slonova i dinosaura, također imaju guste kosti koje podržavaju njihovu veliku tjelesnu masu.

Većina modernih ptica i mnogi dinosauri, uključujući i spinosaura, imaju stanjene kosti, sa zračnim vrećicama pričvršćenima za pluća ili unutar kostiju koje djeluju poput  prsluka za spašavanje koji sprječava potapanje.

U Jadranu uočen jedan od najvećih morskih pasa: ‘Ovo je velika stvar, ali o jednom moramo brinuti’

Zaključak studije

Procjena vodenih sposobnosti izumrle vrste poput spinosaura morala je uzeti u obzir sve te čimbenike.

“Mislimo da je spinosaur, jedna od najvećih grabežljivih životinja koje su ikada evoluirale, trebao dodatnu snagu kostiju da izdrži svoju masu na svojim relativno kratkim stražnjim udovima”, tvrdi glavni autor studije Paul Sereno i dodaje:

“Mogao je zaroniti u vodu na dubinu oko 2 m, a da nije plutao, pri čemu je svojim pandžama i čeljustima mogao uloviti ribu bilo koje veličine, ali samo dok je držao nožne prste čvrsto usidrene u blatu”.

Objava Znanstvenici napokon riješili zagonetku o golemom grabežljivom dinosauru pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.