Kada je netko egoističan, obično kažemo: “Taj misli da se cijeli svemir vrti oko njega.” S razvojem moderne znanosti shvatili smo da naš planet nije u središtu Sunčeva sustava, a nekmoli svemira, nego da je Zemlja tek “treći kamenčić od Sunca”, negdje u zabiti Mliječne staze, koja je pak samo jedna od stotina milijarda sličnih galaktika koje jure nesagledivim prostranstvima vidljivoga nam svemira.

Pa ipak, u filozofiji postoji pradavno načelo “Kako gore, tako dolje. Kako dolje, tako gore” koje potječe sa Smaragdne ploče iz 2. st, čiji su najraniji zapisi sačuvani u arapskom prijevodu iz 9. st.

Ta izreka smatra se jednim od najvažnijih načela hermetizma, religijsko-mistične sljedbe koja je štovala Hermesa Trismegistosa, božanstvo koje je nastalo sinkrazijom dvojice bogova mudrosti, komunikacije i znanja: grčkog Hermesa i egipatskog Thotha.

Makrokozmos i mikrokozmos

Navedeno načelo dobiva svoj puni smisao u pretkršćanskom svjetonazoru, npr. u astrologiji, gdje se zamišlja da je čovjek u središtu svemira te da se okolnosti njegova života očitavaju u položaju nebeskih objekata. Kršćanska je pak inačica: “Kako na Nebu, tako i na Zemlji” (Matej 6:10), koja, naravno, ima posve drugi smisao.

Iako je riječ o mitskoj predodžbi i filozofskom načelu, moguća je i znanstvena analiza po kojoj ispada da je čovjek sazdan “po mjeri svemira”. Drugim riječima, makrokozmos i mikrokozmos podjednako su veći, tj. manji od nas. Naravno, sve je to samo stvar percepcije koja ništa ne dokazuje, no svejedno ćemo se uputiti na fascinantno putovanje prema najmanjim i najvećim fenomenima koji nas okružuju. Ako ništa drugo, sveukupna kreacija barem će nas još jednom ostaviti bez daha.

Amerikanci razvili čudesan raketni pogon: Načelo rada čini se paradoksalnim

Avion i kolibrić

Trokatnica je visoka oko 10 m, što znači da je šest puta duža od vas. Nasuprot tomu, simpatična vjeverica, duga oko 27 cm, šest je puta kraća od vas. Dakle, koliko je zgrada duža od vas, toliko ste vi duži od vjeverice. Vi ste u sredini. To je lako razumjeti.

Putnički zrakoplov Airbus A321 dug je 45 m. S druge strane, crvenovrati kolibrić (Selasphorus rufus) sa svojih 7 cm dužine jedna je od najmanjih ptica na svijetu. Oba su ta letača 25 puta duža, tj. kraća od vas i oba lete na međukontinentalnim udaljenostima. Ta sićušna ptica migrira od Aljaske do Meksika. Kada bi bila velika poput mlažnjaka, svake bi godine mogla okružiti oko Zemlje 85 puta.

Dinoponera gigantea, dug 3 cm, najveća je vrsta mrava na svijetu. Od vas je kraći 60 puta. Njegove zajednice imaju stotinjak jedinki, ali nemaju maticu, već se nemilosrdno natječu za status unutar kolonije koja može doseći 1,2 m dubine. Kada bi ljudi živjeli tako, izgradili bi neboder od 30 katova, visok 108 m. Dakle, vi ste opet točno u sredini, između mrava i nebodera.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopictus) nije samo jedan od najdosadnijih nego i najsmrtonosniji kukac na svijetu jer je prijenosnik različitih arbovirusa i parazita, poput virusa žute, denga i chikungunya groznice, kao i nekih oblića, npr. srčanog crva (Dirofilaria immitis). Dug je 7 mm, što znači da je oko 250 puta kraći od vas. Nasuprot njemu, jedan od najviših njujorških nebodera, Empire State Building, visok je 443 m, što znači da je od vas viši otprilike 250 puta. Zamislite da vi tolikoj zgradi možete učiniti štetu kakvu komarac može vama.

Najkrupnije zrnca pijeska može imati promjer 3 mm, što ga čini 600 puta kraćim od vas. Umiješamo li milijarde takvih zrnaca u beton, možemo sagraditi golema zdanja, poput Burj Khalife, najvišeg nebodera na svijetu. Sa svojih 828 m visine, on je oko 500 puta viši od vas.

Sada se već nalazimo na pragu percepcije ljudskog oka.

Fenomenalne paralele

Grad Zagreb, od krajnje istočne točke u Sesvetama do krajnje zapadne u Podsusedu, ima dužinu oko 20 km, što ga čini oko 12.000 puta dužim od vas. S druge strane, vaše arterije prožimaju cijelo vaše tijelo i opskrbljuju ga krvlju. Mala arteriola široka 0,1 mm od vas je kraća oko 18.000 puta, a paralele su zaista fenomenalne. Vaše male krvne žile imaju sličnu funkciju poput vodovodnih cijevi koje donose pitku vodu u sve zagrebačke domove.

Tipična stanica ljudske kože ima promjer oko 30 μm (mikrometara), što je čini oko 100.000 puta kraćom od vas, baš koliko ste vi kraći od cijele metropole Tokija, najvećeg urbanog područja na svijetu, koje se u jednom pravcu prostire na nevjerojatnih 160 km. Milijuni ljudi koji ondje žive podsjećaju na stanice koje čine naše tijelo.

Nadalje, Njemačka je od sjevera do juga duga oko 875 km. Četvrti je najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda na svijetu. Bakterija iz roda Rhizobium na sebe veže dušik pa bi bez nje poljoprivredna proizvodnja bila nemoguća. Duga je tek 3 μm. Dakle, golema država na neki je način ovisna o sićušnoj bakteriji. Obje su oko pola milijuna puta duže, tj. kraće od vas. I opet ste se našli u sredini.

Naš planet ima promjer oko 12.740 km, što ga čini oko sedam milijuna puta dužim od vašeg tijela. Toliko je puta od vas kraća bakterija iz roda Corynebacterium. Duga je svega 0,3 μm te je samo jedna od stotina milijarda drugih koje žive na vašoj koži i očima.

Masivan komet približava se Zemlji: Veličine je Mount Everesta

Plinoviti div Jupiter, najveći planet u Sunčevu sustavu, pak, ima promjer oko 140.000 km. Na suprotnoj strani nalazi se protein šiljk na koronavirusu, dug 20 nm (nanometara), s pomoću kojeg se virus veže za stanice tijela te ulazi u njih i uzrokuje bolest. I još jednom ste u sredini. Jupiter je oko 82 milijuna puta duži od vas, otprilike onoliko koliko ste vi duži od proteina šiljka.

Ipak, pravi gospodar našeg “svemirskog kvarta” jest Sunce. Promjer mu je impresivnih 1.400.000 km, oko deset puta duži od Jupiterova. Sunce je, dakle, milijardu puta duže od vas. S druge strane, DNK lanac koji sadrži sve informacije koje vam omogućuju život milijardu je puta kraći od vas. I tako ste se još jednom našli u sredini, između dva najvažnija čimbenika koji vas održavaju živima.

Sljedeće dimenzije toliko je teško pojmiti da vam brojke vjerojatno neće značiti mnogo, no ipak pokušajte.

Za početak, u središtu naše galaktike, Mliječne staze, nalazi se supermasivna crna rupa Sagittarius A*. Njezin događajni obzor ima promjer 24 milijuna km, što znači da je 14,5 milijarda puta duži od vas. S druge strane, atom vodika ima promjer 0,106 nm, što ga čini 15,5 milijarda puta kraćim od vas.

Niste ni svjesni

Cijeli Sunčev sustav ima promjer 36 milijarda km. Drugim riječima, on je 22 bilijuna puta veći od vas. Na drugom kraju ljestvice jest valna duljina niskoenergetskih neutrina koji se oslobađaju fuzijskim reakcijama na Suncu. Duga je svega 0,002 nm. Toliko je mala da može proći kroz čvrste objekte a da se ne sudari ni s jednom drugom česticom. Poput duhova, bilijun puta kraćih od vas, svake sekunde njih sto bilijuna prolazi kroz vaše tijelo, a da toga niste ni svjesni. Zanimljivo, da se vi krećete pravocrtno po Sunčevu sustavu, ogromna je vjerojatnost da se ne biste ni u što zabili.

Sada počinje “ludilo”. Jedan proton u jezgri vodika ima promjer 0,000.001.67 nm. Od vas je kraći bilijardu (10¹⁵) puta. Zamislite ovo. Da je proton velik poput vas, atom vodika bio bi viši od dvanaest Mount Everesta. S druge strane, nema ničega u svemiru što bi se moglo usporediti s tom relacijom. No udaljenost od nas do najbliže zvijezde, Alfe Centaura, iznosi 4,2 svjetlosne godine. Ta je udaljenost 24 bilijarde puta duža od vašeg tijela.

Znanstvenici napokon riješili zagonetku o golemom grabežljivom dinosauru

U ovom trenutku moramo uroniti u neobičan svijet kvarkova, elementarnih čestica koje grade subatomske čestice – hadrone. Naime, proton koji smo maločas spomenuli nije poput sićušne kuglice, već se manifestira kao mreškanje na površini oceana kvarkova.

Svakog trenutka pojavljuju se bezbrojni kvarkovi, ali i njihovi pandani, antičestice, s kojima ulaze u žestoku borbu koja rezultira međusobnim poništavanjem. Teško je to razumjeti. Ne možemo reći ni koliko ih ima jer čini se da, što ih više tražimo, pojavljuje ih se sve više. Zapravo, toliko pojednostavljujemo da sve što pišemo zvuči besmisleno. Kako god da si predočite kvarkove, vjerojatno ćete pogriješiti. Nitko nema pojma kako oni izgledaju.

Kako god, znamo da je njegova dužina 1 am (atometar), tj. 10⁻¹⁸ m, što znači da je trilijun (10¹⁸) puta kraći od vas. Pokušajte si ovo predočiti: ocean kvarkova u samo jednom protonu, unutar samo jednog atoma samo jedne stanice vašeg tijela, u odnosu na vas toliko je malen koliko ste vi mali u usporedbi sa sferom promjera 174 svjetlosne godine, koja sadrži oko 16.000 zvijezda.

Veliko otkriće fizičara: Za trganje našeg svemira krive su ‘nečestice’

Ocean kvarkova

No i takva sfera bila bi poput malog zrnca prašine u našoj galaktici, čiji je promjer oko 100.000 svjetlosnih godina. Mliječna je staza trilijardu (10²¹) puta duža od vas. Nasuprot tomu, valna duljina neutrina visoke energije iznosi 0,02 am, što je čini trilijardu puta kraćom od vas. Oni se oslobađaju kada, primjerice, kozmičke zrake pogode atmosferu.

Vidljivi svemir ima promjer oko 93 milijarde svjetlosnih godina. On je kvadrilijardu (10²⁷) puta duži od vas. To znači da bi se od jednog do drugog njegova kraja moglo poredati 930.000 naših galaktika. S druge strane nailazimo na najmanju česticu koju su znanstvenici detektirali, proton koji je putovao gotovo brzinom svjetlosti. Imao je promjer 0,004.7 ym (joktometra). Ako znamo da 1 ym iznosi 10⁻²⁴ m, možemo zaključiti da je u odnosu na vas malen koliko ste vi mali u odnosu na cijeli vidljivi svemir.

Dalje od ovoga teško je čak i spekulirati. Teorijski najmanja moguća fizička udaljenost naziva se Planckova duljina te iznosi oko 1,16 x 10⁻³⁵ m. Riječ je o dužini ispod koje se više ništa ne može mjeriti. Zakoni fizike ondje se urušavaju. Možda se pitate je li onda naš svemir oko sto kvintilijarda (10³⁵) puta veći od vas? Bila bi “fora”, ali vjerojatno je on još puno puno veći.

U svakom slučaju, čini se da se, kao nekom magijom, čovjek doista nalazi između onog najmanjeg i najvećeg što postoji. “Kako gore, tako dolje. Kako dolje, tako gore.”

Objava Znanstvenici i filozofi imaju zanimljivu teoriju o nastanku čovjeka: ‘Po mjeri svemira je’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak