Oružanom sukobu koji se dogodio 31. ožujka 1993. na Plitvicama, prethodila je pobuna lokalnih Srba koji su pošto-poto inzistirali na pripojenju tzv. RSK, baš kao što se to prethodno dogodilo na području Pakraca u kojem se incident također okončao oružjem. Nekoliko dana prije, 25. ožujka 1991., počele su demonstracije u Plitvicama koje će rezultirati prvom hrvatskom žrtvom Domovinskog rata…

Prethodno je Skupština općine Knin donijela je odluku o “trajnom izdvajanju iz sastava Republike Hrvatske” usput pripajajući više mjesnih zajednica s područja Drniša, Sinja i Šibenika. Također, pobunjeni Srbi su u Vinkovcima najavili isti scenarij za područje Slavonije i Baranje, pritom izabravši Gorana Hadžića za novog predsjednika Srpskoga narodnog vijeća.

Nezadovoljni što je ondje u veljači uspostavljena policijska, postaja pobunjeni Srbi u organizaciji Srpske demokratske stranke organizirali su ispred spomen doma 6. Ličke divizije “miting istine” čime su zahtijevali da se i Nacionalni park Plitvice pripoji “SAO Krajini”.

Plitvice htjeli pripojiti SAO Krajini

Povjesničar Ante Nazor kaže kako je na tom skupu govorilo 15 govornika. Iz tih govora se jasno vidi što se događa i što se sprema. Svi oni su vrlo jasno poručili da hrvatska policija, hrvatska vlast, nema što tražiti na tom području. Oni govore o SAO Krajini kao jednoj federalnoj jedinici koja sa tzv. Republikom Hrvatskom, kako oni kažu, može pregovarati samo na ravnopravnoj osnovi. Dakle oni već tada praktično to područje smatraju nekim teritorijem neke federalne jedinice odnosno srpske države. Takvo stanje Hrvatska nije mogla tolerirati. Naime to je bila bitna prometnica koja je spajala sjever i jug i njeno presijecanje značilo je i kolaps gospodarstva”, kazao je za HRT.

Slijedećeg dana, 26. ožujka, Skupština općine Titova Korenica donijela je nezakonitu odluku o smjeni rukovodstva Nacionalnog parka Plitvice. Iako se 28. ožujka u Splitu održavao susret šestorice predsjednika republika Jugoslavije, to nije nimalo utjecalo na pobunjenike. Tog dana Plitvice su okupirali milicajci iz Knina, koji su oko podneva na Koranskom mostu postavili barikadu s istaknutom zastavom Krajine i Jugoslavije.

Turisti usred terorističkih aktivnosti

Zabilježena su podmetanja eksplozivnih naprava hrvatskom stanovništvu, dok su putnici nesrpske nacionalnosti bili izvrgnuti prijetnjama i maltretiranju. Na Plitvice su pristigle i pobunjene snage iz drugih dijelova Hrvatske, među njima i Goran Hadžić, a 29. ožujka, šef kninskih milicajaca, Milan Martić okupirao je policijsku postaju u Titovoj Korenici.

DOKUMENTARAC ‘KRVAVI USKRS’: Film o o hrabrosti, snazi i volji mladih hrvatskih policajaca

Istoga dana je skupina odmetnutih milicajaca, predvođena Ljubicom Šolajom, upala u upravne zgrade Nacionalnog parka kako bi obznanila smjenu postojećeg rukovodstva i provela odluku o pripojenju Plitvičkih jezera fantomskoj “Krajini”. Ove terorističke aktivnosti šokirale su domaću, ali i europsku javnost jer je u to vrijeme Nacionalni park Plitvice pohodio velik broj stranih turista koji su bili prestravljeni prizorom. Hrvatska policija je oružanom intervencijom prekinula taj teror. Nakon žestokog okršaja i prve pale hrvatske žrtve, policajca Josipa Jovića, bilo je jasno kako je u Hrvatskoj počeo rat.

Objava Turisti došli vidjeti slapove na Plitvicama, dočekale ih kokarde: Maltretirali su ih sve redom pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.