O tome što sve treba napraviti da bi podaci postali stvarno dragocjeni imali smo priliku razgovarati s dvoje majstora iz Raiffeisenbank Hrvatska gdje Ivana Letica i Ivan Šarić oboje rade kao arhitekti podatkovnih rješenja (DSA). U toj ulozi Ivan je najviše uključen u sam razvoj Proof-of-Concept i Minimum-Viable-Producta na kojima DSA inače radi s ostalim timovima u banci.

Kao podatkovni arhitekt imam ulogu i odgovornost definirati proceduru, model i tehnologije pomoću kojih ćemo prikupljati podatke s različitih sustava te ih obrađivati i transformirati u realnom vremenu. Posao je dosta izazovan i dinamičan jer moraš biti u toku s tehnologijama i osluškivati potrebe krajnjih korisnika.

S obzirom na to da radimo u agilnom načinu rada jako je bitna suradnja unutar tima jer u konačnici svi imamo isti cilj, a to je odgovoriti svakom poslovnom zahtjevu u što kraćem vremenskom roku. Naravno da to ne bi bilo moguće bez stabilne BigData platforme i standarda koje naš tim definira.

Ivana se kao DSA više bavi obvezama Product Ownera Data Transformation tima, ali također ističe kako je bitan dio njihovog posla praćenje trendova u IT-ju te usklađivanje s IT strategijom banke i poslovnim potrebama…

Jer da bi neka nova inicijativa uspjela važno je da je organizacija zrela za korištenje nove tehnologije i da može iskoristiti taj potencijal.

Podrška timovima koji trebaju podatke za svoje proizvode

Međutim, taj opis posla tek okvirno objašnjava čime se zapravo Ivan i Ivana kao Data Solution Architecti u banci bave – odnosno što je svrha njihovog rada.

Danas su poslovne potrebe najčešće potaknute sve većim, ali i promjenjivim očekivanjima kupaca u digitalnom dobu, a kontinuirano inovirati, nuditi novu vrijednost i bolje korisničko iskustvo mogu samo oni koji znaju što ti kupci žele i trebaju. RBA u tome pomažu podaci koji su im dostupni – i koje smiju koristiti za određenu svrhu.

U oblikovanju proizvoda ili u poslu optimizacije nekog poslovnog procesa koriste se financijski i nefinancijski podaci. Na primjer, koristan podatak može biti i koji je proizvod na našoj web stranici najviše pregledavan, odgovori na neku anketu ili često korištene značajke u aplikaciji…

Upravo tim Data Transformacije kojeg su Ivana i Ivan dio, putem servisa na RBA Data Platformi, omogućava timovima u banci jednostavno korištenje takvih podatka u raznim poslovnim scenarijima. Podaci se koriste i za „tradicionalne“ izvještajne scenarije, ali i za podršku korisničkom iskustvu i poboljšanju komunikacije s klijentom, pojašnjava Ivana.

Mi se bavimo podrškom timovima koji trebaju podatke za svoje proizvode te se brinemo da im podaci budu što lakše dostupni, a sam način korištenja podataka je na timu koji rješava neki poslovni problem.

“U par klikova možemo napraviti integraciju s bilo kojim izvorom”

Spomenuta Big Data platforma okosnica je, znači, njihovog posla u RBA. Ivana pojašnjava:

Mi se fokusiramo na tehnološki dio i dogradnju Data platforme ako nedostaju tehničke funkcionalnosti koje su potrebne da bi se neki proizvod razvio.

Kad rade na razvoju nekog novog rješenja za platformu Data Solution Architecti u RBA zaduženi su za postavljanje arhitekture i automatizaciju rada korištenjem templatea i generatora koda. Ivan nastavlja:

Koristimo aplikacije koje su razvijene od strane našeg tima te koje omogućavaju drugim podatkovnim inženjerima jednostavnije korištenje naše Big Data platforme. Jedna od funkcionalnosti je integracija Data Lakea s drugim sustavima, gdje u par klikova možemo napraviti integraciju s bilo kojim izvorom (relacijska baza, Kafka topic, REST API, datoteke, itd.)

Uz to, postavljaju i standarde rada s tim rješenjima…

Stoga je dosta bitna edukacija ostalih timova (njihovih data inženjera) kako koristiti pravilno data platformu i poštivati standarde koje smo propisali – jer smo mi tim koji sudjeluje u razvoju MVP za razne poslovne slučajeve, nakon čega domenski tim nastavlja rad na proizvodu.

Timovi koji koriste platformu su uglavnom agilni timovi u banci koji se bave nekim proizvodom ili su fokusirani na analizu podataka, podatkovnu znanost i slično, dodaje Ivana.

Oni imaju svoje podatkovne inženjere, a u slučaju da se radi o slučaju koji platforma tehnološki još ne podržava, angažiraju se naši arhitekti platforme i mi kao Data Solution Arhitekti, te zajedno radimo na razvoju rješenja.

Odgovornost za podatke – i njihovo poslovno značenje

Svaki tim u IT-ju ima svoje tehnološke i organizacijske izazove, kao i uspjehe.

Kad je pitanju razvojni dio posla, točnije integracija podataka iz raznih izvora, Ivan komentira kako s tim nemaju tehničkih poteškoća: bitno je “samo” na početku dobro postaviti arhitekturu. No, dodaje kako poteškoće kod korištenja nekog podatka može stvarati nedovoljno poznavanje izvorišne aplikacije i poslovnog značenja podataka. Ivan zaključuje da je zbog toga uvijek potrebno u proces uključiti sistem analitičare i poslovne analitičare…

Znači, puno komunikacije i organizacije, dok su tehnički problemi, ako se pojave, lakše rješivi.

Ivana dodaje kako su i organizacijski izazovi najviše vezani uz odgovornost za podatke u procesu te ističe i drugu stranu tog novčića.

Naprimjer, vlasnik podataka koji „proizvodi“ podatke u izvorišnoj aplikaciji za koju je zadužen ne mora baš dobro razumjeti zašto je važno da neki podatak bude pravovremeno dostupan za neki algoritam ili analizu podataka koju radi neki drugi tim.

 

Uz to, usvajanje novih tehnologija još je jedan izazovan zadatak, posebno u okruženjima koja dugo godina imaju informatička rješenja tzv. legacy. Tu je također naglasak na komunikaciji, edukaciji i dobrom planiranju.

Često su najveći izazovi i najveći uspjesi

Za kraj, dotaknuli smo se i izazovnih projekata koje su uspješno savladali. I Ivan i Ivana ističu da je najizazovniji pothvat u zadnje vrijeme (ako ne i općenito) bila migracija na euro. Kako kaže Ivan, mega projekt na kojem su se iskazali kao uigran tim, ali na kojem je bila ključna suradnja i s ostalima – posebno Data Warehouses (DWH) i Business Intelligence (BI) timovima. Ivana komentira:

Osim što me jako veseli kad sve radi i nismo jako „iskrvarili“ na „oštrici nove tehnologije“, posebno me veseli kad je to što smo odradili zaista korisno.

Izazovnih projekata će i dalje biti, što očekivanja svih nas (korisnika) budu veća. Ivana smatra kako se standard već povećao: sve mora biti dostupno na „klik“ – brzo, pouzdano i bez greške. Njihova Big Data platforma im u tome uvelike pomaže, ali morat će biti spremni i za mogućnosti koje donose AI i ML modeli. Njihovo integriranje i korištenje na Big Data platformi jedan je od sigurnih planova za DSA majstore Raiffeisenbank Hrvatska.

Ako želite biti dio RBA IT priče, svakako provjerite koje pozicije trenutno imaju otvorene.

I za kraj, Ivanu i Ivana smo pitali i što za njih označava #RBAmakesITeasy, slogan IT odjela, kojim komuniciraju da IT može biti jednostavniji i lakši, kolegijalnost veća, a kultura opuštenija – s više fokusa na ljude.

Za Ivana osim rada na novim tehnologijama, RBA znači inspirativno okruženje gdje svi uče jedni od drugih i dijele znanja. Dok rade zajedno, u RBA nema nemogućeg, dodaje, a Ivana zaključuje:

#RBAmakesITeasy za mene su: agilnost, praćenje tehnologije, otvorenost i kolegijalnost.

pročitaj cijeli članak