Riječ je o interdisciplinarnom studiju Primijenjene kognitivne znanosti, koji je započeo ove nastavne godine. U razgovoru s njegovom suvoditeljicom dr. sc. Renatom Geld s FF-a saznali samo kako je nastao, što donosi svojim polaznicima te za koje ih poslove budućnosti priprema.

Ideja i želja za pokretanjem ovog studija postoji dosta dugo, ali prilika se otvorila tek kada je Filozofski fakultet dobio veliki razvojni projekt kojem je cilj bio razviti nove studije, reformirati postojeće te dodatno razviti sustav za osiguranje kvalitete sveučilišne nastave.

Pored toga, na FF-u smo 2018. pokrenuli Forum za kognitivnu znanost koji je ugošćavao svjetske i domaće znanstvenike koji se bave različitim interdisciplinarnim pitanjima koji pripadaju heksagonu kognitivne znanosti te smo na taj način senzibilizirali nastavnike i tadašnju upravu na silnu važnost ove interdiscipline kako za znanost općenito, ali i za njenu primjenu u industriji odnosno na tržištu rada.

Podsjetimo, kognitivna znanost proučava ljudski um i njegove funkcije te je čini šest temeljnih disciplina: antropologija, filozofija, lingvistika, neuroznanost, psihologija i računarstvo.

“Krenuli smo od standarda zanimanja i razgovora s poslodavcima”

Geld objašnjava da su težište odlučili staviti na sinergiju društveno-humanističkih i tehničkih znanosti i da im je stoga FER bio prvi izbor:

FER kao partner bio je glavna opcija budući da je računarstvo kao disciplina od samih početaka, a i danas, temeljna sastavnica kognitivne znanosti. Tada je krenuo razgovor s ljudima na FER-u koji imaju svestranosti, znanja, disciplinarnog i interdisciplinarnog te volje da krenu u ovaj akademsko-inovacijski pothvat.

Radnu skupinu činili su: izv. prof. dr. sc. Dario Bojanjac (FER), izv. prof. dr. sc. Alan Jović (FER), izv. prof. dr. sc. Ana Sović Kržić (FER), izv. prof. dr. sc. Mirjana Tonković (FF), izv. prof. dr. sc. Ivana Hromatko (FF), doc. dr. sc. Diana Tomić (FF) i izv. prof. dr. sc. Renata Geld (FF) kao voditeljica radne skupine.

Najveći izazov je bio proces međusobnog upoznavanja nas u radnoj skupini, izlaženje iz okvira svojih disciplina i razmišljanje koje šire od uobičajenog. Zatim je, naravno, bio izazov konkretno identificirati što je to što nam treba na tržištu rada i predvidjeti što će trebati u bližoj i daljoj budućnosti,

kaže Geld i objašnjava da su željeli studij koji je inovativan, relevantan i uistinu odgovara potrebama na tržištu rada, ali i potrebama društva u cjelini:

Osmislili smo studij koji je upravo takav: krenuli smo od standarda zanimanja i razgovora s poslodavcima, mapirali poslodavce koji u SAD-u i Europi zapošljavaju kognitivne znanstvenike, stvarali novo zanimanje s ključnim poslovima i kompetencijama sadašnjosti, ali i budućnosti.

Studij nije namijenjen samo za FER-ovce i FF-ovce…

Budući da je riječ o interdisciplinarnom studiju, on nužno treba biti otvoren za studente s bilo kojeg preddiplomskog studija i sveučilišta. Upravo u toj vertikalnoj pokretljivosti pokretači ovog studija vide najveći iskorak u odnosu na sadašnji hrvatski obrazovni sustav:

U sustavu u kojem se razlikovni kolegiji propisuju nemilice i promjene smjera studiranja su silno teške, ovakva se otvorenost isprva činila neostvarivom. Međutim, osmislili smo studij čija arhitektura, kvaliteta nastave i nastavnika uistinu omogućuje veliku otvorenost.

Dakle, studij nije namijenjen samo za FER-ovce i FF-ovce, nego za sve one koji su spremni iskoračiti iz svoje discipline i povezati je s drugima:

Mogli bismo reći da svima nudi interdisciplinarnu izgradnju znanja i novi, sveobuhvatniji pogled na svijet koji nas okružuje, a svakako uvid u odnos čovjeka i tehnologije iz različitih perspektiva.

Međutim, ako gledamo samo FF-ovce i FER-ovce, mogli bismo reći da FER-ovcima daje znanja o čovjeka i spoznaji, a FF-ovcima razumijevanje tehnologije, umjetne inteligencije itd.

Konkretno, trenutnu, premijernu godinu ovog diplomskog studija pohađaju studenti koji su završili razne prijediplomske studije na FF-u, PMF-u, FER-u i drugim fakultetima Sveučilišta u Zagrebu te nekoliko drugih sveučilišta u Hrvatskoj (npr. Osijek i Rijeka) te inozemstvu (npr. UK i Nizozemska). Imaju inženjera, jezičara, psihologa, matematičara, komunikologa, filozofa itd. Upisana je kompletna odobrena kvota od 30 studenata:

Interes je bio ogroman, što je bilo i za očekivati. No i veliko i ugodno iznenađenje je koliko su mladi ljudi informirani, znaju što se nudi vani, a što manjka u Hrvatskoj, svjesni su jedinstvenosti ovoga studija te što im potencijalno znači za budućnost.

Uzori su nam samo načelno bili određeni studiji u SAD-u i Europi, ali smo koncepcijom ipak jedinstveni jer imamo primijenjeni aspekt s jedne strane te smo odabrali sinergiju društveno-humanističkih i tehničkih znanosti kao temelj.

Moguće karijere nakon studija primijenjene kognitivne znanosti

A što će biti oni koji završe ovaj studij i za koje će poslove moći konkurirati?

Naši će studenti i studentice biti interdisciplinarni kreativci, što svakako postaje sve važnije s obzirom na sve što se događa u svijetu tehnologije. Obrazujemo ih da razumiju što je potrebno za suživot čovjeka i tehnologije te razvijaju tehnologiju po mjeri čovjeka.

No, ako ćemo konkretnije, karijere magistra za primijenjenu kognitivnu znanost mogu se ostvariti u područjima umjetne inteligencije, analize podataka, jezične analize, kognitivne robotike, vizualizacije, digitalne komunikacije, obrazovnih tehnologija, dizajna igara, dizajna multimedija, dizajna i razvoja proizvoda, ljudskih resursa, upravljanja projektima, razvoja softvera, korisničkoga iskustva, istraživanja i razvoja te inovacija u širem smislu.

Po dobrom FER-ovu primjeru, polaznici dolaze u kontakt s poslodavcima već tijekom studija:

Studenti se uključuju u komunikaciju s poslodavcima kroz različite kolegije i na različite načine, od projekata do radionica koje organiziraju poslodavci do posjeta poslodavcima gdje izmjenjuju mišljenja, detektiraju, predviđaju i rješavaju probleme itd. Poslodavci nas i posjećuju te predstavljaju svoje tvrtke i djelatnost. Na LinkedIn profilu Centra za kognitivnu znanost redovito možete čitati o suradnji naših studenata s tvrtkama.

Neke od njih sponzorirale su školarine određenom broju studenata, a kroz Centar karijera FER-a, uz ostale programe (Career Speed Dating, Job Fair, Pregled životopisa itd.), studenti imaju pristup stručnim praksama. Geld ističe da je riječ je o jednom od najvećih programa stručnih praksi u Hrvatskoj u koji je uključeno nekoliko stotina poslodavaca.

Centar za interdisciplinarnu suradnju

Na Filozofskom fakultetu djeluje Centar za kognitivnu znanost kao ustrojbena jedinica koja je poput odsjeka na FF-u i zavoda na FER-u, a odgovorna je za organizaciju i izvođenje ovog studija.

Centar je nastao kao mjesto koje okuplja nastavnike koji predaju na studiju i znanstvenike koji se bave interdisciplinarnim temama. Također, radi na promidžbi kognitivne znanosti te na aktivnostima koje su vezane za pitanja suživota čovjeka i stroja, pojašnjava Geld i dodaje da je uloga Centra i u izgradnji spona između znanosti i nastavnih aktivnosti s jedne strane te industrije odnosno tržišta rada s druge.

Neka obrazovanje izađe iz učionica

Renata Geld i Dario Bojanjac, suvoditelj ovog studija i profesor na FER-u, smatraju da dugoročno budućnost nije u visokoj specijalizaciji jer nas ona odvaja od okoline u kojoj radimo i stvaramo, zbog čega ne može dovesti do smislenog napretka. Svijet se ubrzano mijenja i oni koji su obrazovani multidisciplinarno bit će spremniji na te promjene.

To ne znači da specijalizacija i stručnost više nisu važni. Baš suprotno, važniji su nego ikada prije, ali specijalizacija nas ne smije izolirati od drugih područja, interesa i znanja. Razvoj sustava umjetne inteligencije omogućio nam je upravo tu spoznaju, da je više nego ikada prije potrebno proširiti svoje interese.

Govoreći o utjecaju umjetne inteligencije na obrazovanje, Geld smatra da je u ovom trenutku bitno preduhitriti pritisak tehnologije te smisliti oblike suživota s tehnologijom kakve priželjkujemo:

To znači da moramo mijenjati školu i obrazovanje tako da potičemo korištenje alata koji koriste umjetnu inteligenciju, da djecu pitamo za mišljenje o korisnosti alata, da ne inzistiramo na činjenicama koje učenici i studenti lako provjere, već da ih potičemo na refleksiju o naučenom, da ima što više smislene komunikacije koja zamjenjuje učenje napamet te da obrazovanje izađe iz učionica.

Naglašava da se moramo brinuti o onom čime smo jedinstveni i nadmoćni umjetnoj inteligenciji:

Čovjek uči iskustveno, svim osjetilima, izgrađuje znanje na temelju informacija koje prima svim osjetilima. Čovjek osjeća, stvara nove ideje podsvjesno i bez mnogo muke i njegova je kreativnost još uvijek superiorna u odnosu na kreativnost stroja. To sve valja poticati kroz obrazovanje i to hitno!

pročitaj cijeli članak