Europski satelit ERS-2, koji je bio pionir u svom području kada je lansiran 1995., past će na Zemlju oko 17.32 po našem vremenu. Satelit je postupno silazio od završetka operacija 2011. te će doživjeti nekontrolirani, vatreni pad u atmosferu u srijedu.

Većina satelita mase 2 tone izgorjet će tijekom spuštanja. Unatoč tome, postoji mogućnost da neki čvršći dijelovi prežive pad i dospiju na površinu, ali je vjerojatnost da će ti fragmenti pogoditi naseljena područja i prouzročiti štetu mala.

S obzirom na to da većina Zemlje prekrivena oceanom, vjerojatno će svi preživjeli dijelovi satelita biti izgubljeni na moru, objavila je Europska svemirska agencija (ESA).

‘Djed’ se vraća kući

Sateliti ERS-2 i ERS-1 opisani su kao “djedovi europskog opažanja Zemlje”. Ti sateliti imali su ključnu ulogu u razvoju tehnologije za promatranje planeta. Njihovo lansiranje označilo je početak sustava za praćenje Zemlje u Europi.

ERS-2 je prvi od dvojca koji se vraća kući. Inženjeri su koristili njegove posljednje rezerve goriva 2011. kako bi smanjili njegovu visinu iznad Zemlje te se očekivalo da će gornja atmosfera postupno povući svemirski brod prema uništenju. Očekuje se da će mjesto ulaska u atmosferu biti između 82 stupnja sjeverno i južno od ekvatora jer je to bio opseg orbite satelita oko Zemlje.

Iako će većina satelita izgorjeti u atmosferi, neki dijelovi mogu preživjeti i pasti na Zemlju. To bi mogli biti unutarnji paneli i metalni dijelovi, kao što su spremnici za gorivo i tlak. Najvjerojatniji kandidat za preživljavanje kroz atmosferu jest antena za sustav sintetskog otvora radara koja je izrađena od ugljičnih vlakana i može podnijeti visoke temperature.

Stanje na Zemlji se misteriozno promijenilo zbog susreta sa svemirskim tijelom

Kolika je vjerojatnost da vas pogodi?

Matematički pristup za procjenu vjerojatnosti udara satelita ili drugih objekata koji padaju na Zemlju obično uključuje analizu orbitalnih parametara, gustoće atmosfere, mase i raspodjele fragmenata tijekom ponovnog ulaska.

Ovisno o tim čimbenicima, inženjeri mogu procijeniti vjerojatnost da će satelit ili njegovi dijelovi pogoditi određeno područje na Zemlji. Međutim, takve procjene često su povezane s određenim stupnjem nesigurnosti jer postoji niz varijabli koje mogu utjecati na konačni ishod. Čimbenici uključuju: visinu orbite, veličinu satelita, gustoću naseljenih područja na Zemlji te preciznost predviđanja pada satelita.

Općenito, vjerojatnost da satelit pogodi pojedinca je izrazito mala, s obzirom na to da je većina Zemljine površine nenaseljena, a vjerojatnost da satelit pogodi naseljeno područje još je manja. Ipak, unatoč maloj vjerojatnosti, postoji mogućnost da dijelovi satelita padnu na naseljena područja, što može prouzročiti štetu ili ozljede. Stoga oko 17.32 pogledajte u nebo.

Objava Satelit ERS-2 popodne će pasti na Zemlju: ‘Znamo kada, ali ne znamo gdje’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.