“Suočeni smo s toksičnim online borbama na razini kojom prijete temeljima slobodnih društava i političkih izbora, to je nešto što ćemo prvo morati naučiti razumijeti, a zatim i kako im se suprotstaviti”, poručila je Predsjednica europskog parlamenta Roberta Metsola još u rujnu 2022. na G7 konferenciji. Mogli bismo reći kako su njezine riječi, u jednu ruku, bile proročanske pogotovo kada uzmemo u obzir kako je 2023. godina najgori izmjereni index demokracije od kada je mjerenje tog indexa počelo 2006. godine.

Ova godina doista je posebna kada govorimo o izborima jer oni će se odviti u preko 70 država. Riječ je uglavnom o nacionalnim i predsjedničkim izborima (koji čekaju i nas). Uz to, imamo izbore za Europski parlament, a čak 7 od 10 najmnogoljudnijih zemalja izlazi na izbore što znači kako će oko polovica svjetske populacije birati novo vodstvo.

Zbog ove specifične izborne godine i situacija koje su poprilično obilježile svijet kao što je COVID, ruska agresija na Ukrajinu i izraelsko-palestinski sukob, živimo u periodu kada možemo očekivati razne načine dezinformiranja.

Upravo sam tijekom svog posjeta Bruxellesu i Europskom parlamentu otkrio razne primjere koji su mogući ususret izborima.

Kako nas je sve moguće dezinformirati?

Za početak, možemo očekivati pojavu lažnih web stranica što se posebno odnosi na stranice medija i državnih tijela kao što su ministarstva.

Jedan od glavnih ciljeva lažnih vijesti je stvaranje veće polarizacije u društvu, a primjer toga je članak medija France24 koji govori o rastu antisemitizma u Francuskoj.

Članak se temelji na lažnim fotografijama koje prikazuju ljude kako prolaze kraj zidova na kojima se nalazi Davidova zvijezda. Dodatno bih istaknuo, usprkos tome što je fotografija lažna, činjenica kako je antisemitizam bio u porastu tijekom studenog prošle godine je točna, a to je potvrdila i Europska komisija. No, stvar je u tome kako je portretizirana ta činjenica… Također, lažnu fotografiju podijelilo je i Ministarstvo vanjskih poslova Rusije, koju je Francuska i optužila da stoji iza ovih fotografija. 

#Zakharova: On November 5, the European Commission reported an immense spike in anti-Semitic incidents in Europe.

Despite these dangerous developments, EU countries have not supported Russia’s draft resolution condemning Nazism during a recent vote at the UN. pic.twitter.com/ZhiDfrPwWF

— MFA Russia (@mfa_russia) November 15, 2023

Jedna od tehnika dezinformiranja je i bombardiranje raznim kontradiktornim informacijama čiji krajnji cilj nije uvjeriti publiku, već zbuniti ju.

Već smo naširoko pisali o deepfakeovima i kako su se počeli pojavljivati na hrvatskom jeziku. Jedan od nedavnih primjera, koji stvarno može prevariti netrenirano oko, prikazuje umirovljenika kojeg je policija pretukla na prosvjedu u Francuskoj.

Nous avons retrouvé une première occurrence de l'intégralité de cette image dans une publication Facebook du 19 mars, dont plusieurs éléments laissent penser qu’il s’agit d’une image générée par intelligence artificielle #AFP 2/… pic.twitter.com/0twzrWLmXi

— AFP Factuel (@AfpFactuel) March 30, 2023

Ono što će još više prevladavati od deepfakeova su cheapfakes, loše montirane fotografije i videa. Primjer takvih dezinformacija je stari danski potopljeni tenk na kojeg je netko dodao rusku zastavu i tako poslao poruku na Telegramu kako je tenk “okupiran”.

Kojim temama i narativima se bave lažne vijesti?

Lažne vijesti koje tematiziraju izbore imaju jasan glavni cilj, a to je demotivirati glasače da izađu na izbore. Pokušava ih se uvjeriti kako je njihov glas beznačajan kroz ove narative:

• izbori su “pokradeni” i već se zna tko će pobijediti;
• politička i poslovna elita cijeli sustav drže pod kontrolom;
• demokracije su licemjerne i uopće nisu prave demokracije.

Te lažne vijesti vjerojatno obrađuju teme ruske invazije na Ukrajinu, COVID-19, klimatske promjene, migracije i probleme jednakosti u društvu.

Također, ovo su primjeri lažnih vijesti koje smo mogli vidjeti u raznim zemljama Europe koje pokušavaju uvjeriti čitatelja kako ne možemo vjerovati u izbore:

• lažne upute kako glasati;
• kutije za glasanje nisu sigurne;
• olovke imaju tintu koja nestaje;
• stranački letci nalaze se u kuvertama za glasače koji glasaju u inozemstvu;
• glasanje na internetu nije sigurno.

Kome onda možemo vjerovati?

Idemo na pitanje koje nas sve zanima. Kome onda možemo vjerovati u ovo digitalno “lakomanipulativno” doba? Dok Big Tech ne odradi svoje i počne bolje moderirati i prepoznavati netočan sadržaj, ostaju nam dvije opcije.

Prvo imamo naš zdrav razum koji moramo istrenirati na kritičnost i skepsu, a druga opcija je vjerovati informacijama službenih tijela. Osobno ne vidim treću opciju.

Kada govorimo o europskim izborima, građani sve potrebne informacije mogu pronaći na elections.europa.eu. Tamo se građani mogu informirati o klubovima zastupnika za koje mogu glasati i za što se zalažu, kako funkcioniraju izbori i mogu postaviti podsjetnik da izađu glasati.

Kao mlada osoba koja nije doživljavala ikakve izbore dok nije postala novinar, volio bih potaknuti naše čitatelje da izađu na izbore i iskoriste svoje demokratsko pravo. Politike koje se donose u Bruxellesu i Strasbourgu itekako oblikuju naš život, bez obzira koliko nam se ti gradovi činili daleko.

pročitaj cijeli članak