Gotovo četiri godine otkako je NASA-ina svemirska letjelica OSIRIS-Rex prikupila 121,6 grama uzorka s asteroida 101955 Bennu, znanstvenici konačno otkrivaju intrigantni sastav svemirske stijene. Objavljeno je da je Bennu “iznenađujući rezervoar minerala magnezijeva fosfata“.

Te svijetle bijele čestice raspršene među mračnim stijenama Bennua rijedak su nalaz u astromaterijalima. “Nije iznenađenje što smo prvo pomislili da bi ovo moglo biti kontaminant”, tvrdi kozmokemičarka Jessica Barnes sa Sveučilišta u Arizoni (SAD), koja vodi analizu fosfata u vraćenom uzorku.

Govoreći na konferenciji o lunarnim i planetarnim znanostima (LPSC) u Teksasu prošlog tjedna, Barnes je rekla da na Zemlji nema dobrih kemijskih analoga tog minerala, ili zato što je previše krhak da bi preživio pad na Zemlju ili zato što nestaje ubrzo nakon toga.

Brojni minerali

“Njegovo prisustvo u uzorku Bennua ukazuje na različite epizode geološke aktivnosti na roditeljskom tijelu asteroida“, tvrdi Barnes. Uzorci također pokazuju široko prisustvo glicina, najjednostavnije aminokiseline i ključnog sastojka proteina, kao i drugih minerala koji sadrže vodu, uključujući karbonate, sulfite, olivin i magnetit, što su sve konkretni dokazi da je roditeljsko tijelo Bennua doživjelo višestruke vodene epizode prije nego što su se njegovi fragmenti spojili u Bennuu.

Uzorak, uzet s Bennua 2020. godine, vratio se na Zemlju u zaštićenoj kapsuli 24. rujna 2023. Dan poslije, dostavljen je na analizu u NASA-in Johnsonov svemirski centar (JSC) u Houstonu (Teksas, SAD), gdje je tim znanstvenika započeo preliminarno istraživanje materijala.

Tim misije izvijestio je da katalogizirani uzorci imaju različite teksture, hidrirane minerale i dokaze o svemirskom eroziji, što se očekuje od bezračne, eonski stare stijene. “To je prekrasan uzorak. Nije poput bilo kojeg meteorita u našoj kolekciji”, tvrdi Sara Russell, planetarna znanstvenica u Prirodoslovnom muzeju u Londonu (UK), koja je analizirala mali fragment uzorka.

Za razliku od većine meteorita, čije su površine izmijenjene dugogodišnjim izlaganjem zraku Zemlje do trenutka kada se pronađu, uzorci s Bennua najčišće su svemirske stijene koje su znanstvenici ikada držali.

Znanstvenici i filozofi imaju zanimljivu teoriju o nastanku čovjeka: ‘Po mjeri svemira je’

‘Znali smo unaprijed’

“Ne mogu vam reći koliko je osvježavajuće vidjeti uzorke gdje ništa nije izmijenjeno u sulfate i svu vrstu blata”, kaže član tima Tim McCoy, kustos meteorita u Nacionalnom muzeju prirodne povijesti Smithsonian u Washingtonu (DC, SAD) koji je primio uzorak asteroida na analizu u studenom prošle godine.

“Mnoge katalogizirane stijene s Bennua jesu valjkaste stijene s grubom teksturom”, objašnjava član tima Andrew Ryan sa Sveučilištu u Arizoni. Većina izmjerenih minerala potvrđuje višestruke predikcije napravljene na temelju podataka daljinskog opažanja s OSRISIS-Rex-a dok je prilazio Bennuu, što direktno utječe na način na koji stručnjaci analiziraju uzorak i testiraju hipoteze.

Dosad je analiza bila u skladu s vodećom teorijom da je Bennu otpao s mnogo većeg asteroida prije otprilike 2 milijarde do 700 milijuna godina. Najnovija analiza pokazuje da su kamene stijene Bennua posute kršnikom povezanim s udarom. Kršnik ili breča (tal. breccia) jest vrsta stijenske mase sastavljene od lomljenih fragmenata minerala ili druge vrste stijena povezana u matrici od sitnozrnatog materijala koji kompozicijski može biti sličan ili različit od fragmenata.

Objava Objavili zapanjujući sastav asteroida Bennu: ‘Ovako nešto još nismo vidjeli’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.