Na ukupno gotovo 700 stranica, koliko sadrže novi brojevi časopisa Dubrovnik (1-2/2023. i 3-4/2023.), donosi se ponovno raznovrsno štivo. Riječ je o časopisima koji su objavljeni u 2023. godini, a ovog ih je četvrtka predstavio Ogranak Matice hrvatske, točnije Davor Mojaš, Slavica Stojan i Ivan Viđen.

O Brueroviću, Amerlinzima
Novi broj Dubrovnika 1-2/2023., koji potpisuje uredništvo u sastavu – Davor Mojaš (glavni urednik), Slavica Stojan i Ivan Viđen, na 300 stranica donosi časopisno štivo tridesetak stalnih i novih suradnika koji su svojim prinosima obogatili i ovo vrijedno najnovije izdanje časopisa Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku.

Uvodne tematske stranice dvobroja Dubrovnika 1-2/2023.. posvećene su 200. obljetnici smrti Marka Bruerovića (1770.-1823.) s uvodnim prinosom Slavice Stojan Marko Bruerović – duhovit pjesnik, prostodušni prijatelj, pronicljiv diplomat.

Marko Bruerović odnosno Marc Bruere Desrivaux zanimljiva je književna i intelektualna pojava u društvenom životu Dubrovnika na prijelazu 18. u 19. stoljeće. Francuz podrijetlom, pisao je na četiri jezika i tako dao snažan doprinos plurilingvizmu u hrvatskoj književnosti, navodi se.

Stojan je istaknula na predavanju da je Bruerović jedan od najvećih pjesnika s kraja 18. i početka 19. stoljeća. Rođeni Francuz dao je hrvatskom jeziku puno toga i stvorio jako puna umjetnička djela.

-Zaslužuje da netko od mlađih ljudi od njegovih djela napravi knjigu o tom piscu koji je pisao na četiri jezika, ali je najljepše stvari napisao na hrvatskom jeziku – navela je među ostalim.

‘Braća i grad: doprinos obitelji Amerling baštini Dubrovnika’ uvodni je tekst Ivana Viđena koji otvara tematske stranice posvećene Ignaciju Amerlingu (1830.-1913.).

Obitelj Amerling u Gradu ostavila je velik i značajan utjecaj te doprinos. Kao što je Bruerović došao u Dubrovnik, tako su Amerlinzi došli u Dubrovnik kao ‘pravi izdanci građanske klase’. Radi se o austrijskoj obitelji koja je u Dubrovniku udomaćena, a koja je kroz 19. stoljeće prošla put od jedne gotovo pa siromašne obitelji do jedne od najmoćnijih obitelji tog vremena u Dubrovniku, rekao je Viđen na predavanju.

Može se reći kako je uloga obitelji Amerling u razvoju institucija u Dubrovniku značajna, pogotovo ako imamo na umu relativno slabe kapacitete općinskih vlasti da u tom vremenu osnuju ili uzdržavaju neke od važnih ustanova, kao što su recimo gradski muzej ili dječje sklonište… Iako će ga u budućnosti trebati još dodatno istraživati, već je sada jasno da slika Dubrovnika tog vremena ne bi bila ista bez djelovanje braće Amerling. Razdoblje je to početka postupnog intenzivnog razvitka Dubrovnika kao modernog grada u urbanističkom i kulturnom pogledu, ističe se.

Gotovo svu svoju imovinu ostavili su u dobrotvorne svrhe. Viđen je na predavanju naglasio kako se danas na svakom koraku našeg Grada može naći neki doprinos obitelji Amerling. Kroz časopis Dubrovnik htjeli su iskazati zahvalnost prema pravim filantropima svoga vremena.

U istom tematskom bloku objavljeni su tekstovi Vladimira Palošike, Josipa Sopte i Kate Bagoje. Uz 150. obljetnicu rođenja Marije Jurić Zagorke (1873.-1957.) Ivana Grkeš piše o Društvenim ciljevima Zagorkina djelovanja. U rubrici Baština, objavljen je ogled Radoslava Tomića Dominik Divnić (Difnico) na Visu i Dnevnik s diplomatske misije u Beč (Memoriae) Luke Sorkočevića u prijevodu Ivone Fabris i Ante Šoljića. Oglede objavljuju Mario Kopić Aljošon Krist i Dieter Thomä Farmakologija banalnog (prijevod Dubravko Torjanac).

Novi broj Dubrovnika donosi i zanimljiv putopis Iva Lučića Fragmenti s Humskog puta te uz, 500. obljetnicu rođenja Miha Pracata (1522.-1607.), pjesmu Luka Paljetka Miho Pracat i kratku prozu Davora Mojaša Poprsje. Zanimljiv izbor proze u ovom broju časopisa čine priče jednog od najznačajnijih i najoriginalnijih japanskih pisaca 2. Stoljeća Ryūnosuke Akutagave Nada i strah u prijevodu Voja Šindolića, fragment romana Put za Solaris Rade Jarka i poetsku prozu Što vidim što čujem Dubravka Detonija. U rubrici Poezija objavljene su pjesme Tadeusza Różewicza u prijevodu Pera Mioča, Tamare Spajić i Stijepa Mijovića Kočana. Nova časopisna rubrika Galerija posvećena je retrospektivnoj izložbi Mara Mitrovića u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik uz prikaz Jelene Tamindžije Donnart i Jeleni Trpković i njenoj izložbi Atlas u Galeriji Otok ARL o kojoj piše Mario Kopić.U rubrici Moja pisana riječ objavljen je ogled Antuna Penda Upoznajmo Gundulića – tvorca modernoga pjesničkog izričaja napisan u sklopu projekta Upoznajmo Gundulića ostvarenog u suradnji OMH Dubrovnik i Biskupijske klasične gimnazije. Foto Album priredio je Ivan Viđen, a u rubrici Osvrti objavljeni su prikazi novije izdavačke hrvatske scenu koja, izborom tema i autora, ima dubrovački predznak. Objavljeni su In memoriami Mihu Demoviću (1934.-2023.), Hrvoju Kačiću (1932.-2023.) i Nikši Violiću (1952.-2022.), kronika Ogranka Matice hrvatske Dubrovniku u 2022. te Izvješće o radu i poslovanju Zaklade Blaga djela u Dubrovniku u 2022. godini.

O Paljetku
Novi broj Dubrovnika 3-4/2023., koji također potpisuje uredništvo Davor Mojaš, kao glavni urednik, Slavica Stojan i Ivan Viđen, na 370 stranica donosi raznovrsno štivo pedesetak stalnih i novih suradnika koji su svojim prinosima obogatili i ovo vrijedno najnovije izdanje Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku.

Uvodne stranice dvobroja Dubrovnika 3-4/2023. posvećene su 80. obljetnici rođenja akademika Luka Paljetka. O njegovom književnom, znanstvenom i svestranom umjetničkom opusu pišu Krešimir Nemec, Ivan Bošković, Milovan Tatarin, Jelena Lužina, Milan Bešlić, Darko Matičević i Tonko Maroević, a ove tematske stranice obogaćuje deset neobjavljenih Paljetkovih pjesama i njegov prijevod poezije Christine Rosetti.

-Bilo je logično, po svemu rekao bih nužno, potrebno i obvezujuće da dubrovačka Matica obilježi njegov rođendan. I ne samo kao ‘matičaru’ koji je svojim knjigama, bibiliotekama i uredničkim prinosima ostavio važan i nezaobilazan trag kojeg i mi slijedimo te nastavljamo danas, nego i kao svestranom autoru svekolikih interesa koji je ‘meštar od svega’ – rekao je Mojaš.

U rubrici Baština dva su vrijedna znankorestvena prinosa – Ivica Martinović objavljuje Glose o Parcu (1-17); O 300. obljetnici odobrenja i objavljivanja Časoslova sv. Vlaha, a Zoran Grijak piše o Proslavi otkrivanja Gundulićeva spomenika u Dubrovniku 1893. u svjetlu korespondencije biskupa Josipa Jurja Strossmayera s Franom Folnegovićem i Lujom Vojnovićem. Povodom tisuću godina benediktinskog samostana na Lokrumu, studij za Povijest Jadrana i Mediterana Sveučilišta u Dubrovniku, Dubrovački muzeji i Javna ustanova Rezervat Lokrum tematskim su predavanjima u svibnju obilježili ovu veliku obljetnicu, a u časopisu je objavljen prilagođen sužen izbor održanih predavanja.

U rubrici Ogledi Zdenko Zalar donosi Novu interpretaciju drame Gospoda Glembajevi povodom 130. obljetnice rođenja Miroslava Krleže pod naslovom ‘Što je Krleži barunica Castelli-Glembay?’. U rubrici Proza objavljeni su Prozni i drugi zapisi Allena Ginsberga u prijevodu Voja Šindolića i kratke proze Rade Jarka, Davora Mojaša, Borisa Njavra i Bruna Lucića. Poezija je zastupljena prvi put objavljenim pjesmama Marijana Kockovića Oblaci i izborom stihova Stanjislava Stabra Obljetnica u prijevodu Pera Mioča. O izložbi Josipa Pina Trostmanna u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik piše Andrea Batinić Vatrena paleta Pinove jeseni, a o izložbenom projektu Dubravke Lošić u Blatu na Korčuli, Branko Franceschi objavljuje tekst Limunada (Umjetnički depo i atelijer u tranziciji).

U rubrici Spomenar, O karocama, karima, kočijašima i drugim sitnicama piše Vedran Benić u tekstu pod naslovom Impenjan sam. Slijedi foto album Ivana Viđena i rubrika Osvrti s izborom prikaza novije izdavačke scene i drugih umjetničkih događaja s dubrovačkim predznakom.

Nakon predstavljanja časopisa održan je prigodni tratamenat povodom obilježavanja 70. godine postojanja Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku.