Odabir Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika bila je dominirajuća tema razgovora kojeg je Zoran Milanović, predsjednik države dao televiziji N1 gostujući u emisiji Točka na tjedan. U razgovoru s novinarkom Natašom Božić, predsjednik je ponovio svoje ranije kritike vezane uz način odabira novog čelnika Državnog odvjetništva, ponavljajući kako Turudić nije prošao sigurnosnu provjeru i navodeći kako je nelegalno i protuzakonito izglasan u Saboru. Najavio je kako će nastaviti ukazivati na upitnost odabira Turudića za glavnog državnog odvjetnika.

„Moja je dužnost da bdijem nad funkcioniranjem sustava i pravnog poretka. Ovdje se bira čovjek koji će sutra hapsiti i kojega se sada prepoznaje kao voditelja reda. (…) O ovom se ne smije prestati govoriti. Turudić je nelegalno i protuzakonito izglasan u Saboru. Mora biti provjerena sigurnosna provjera i to je ultimativni cilj“, kazao je, među ostalim Milanović.

Na pitanje novinarke ima li ikakav alat koji mu Ustav pruža da sruši Turudića, odnosno je li to sazivanje izvanredne sjednice Sabora, Milanović je objasnio da može raditi ono što je i do sada, odnosno ukazivati na problematičnost odabira novog državnog odvjetnika koji nije prošao sigurnosnu provjeru. Što se tiče sazivanja izvanredne sjednice Sabora, navodi kako je to parada.

„Ma , to  je  obična parada. Kad sam to tražio?“, uzvratio je na upit o mogućem sazivanju izvanredne sjednice sabora zbog odabira Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika.

Taj odgovor Zorana Milanovića sugerira kako nikada nije zatražio sazivanje izvanredne sjednice Sabora.

To, međutim, nije u potpunosti točno. Predsjednik države nije sam nametnuo temu i zatražio izvanredno zasjedanje Sabora. No, iako tome nije bio sklon, Milanović je lani izašao ususret parlamentarnoj oporbi koja je tražila izvanrednu sjednicu Sabora kako bi se na njoj raspravljalo o aferi „plin za cent“ u kojoj je HEP pretrpio višemilijunsku štetu, ali i „bijelom štrajku“ sudbene vlasti (1, 2, 3).

Izvanredna sjednica tijekom ljetne stanke

Parlamentarne oporbene stranke, lani su pokušale s vladajućima dogovoriti posebnu sjednicu Sabora na kojoj bi se raspravljalo o plinskoj aferi i štrajku u pravosuđu.

Nakon što s pozicijom nisu uspjeli postići dogovor, predstavnici oporbenih stranaka obratili su se predsjedniku države sa zahtjevom da sazove izvanrednu sjednicu Sabora nakon 15. srpnja, odnosno tijekom ljetne stanke u radu Sabora.

Devet oporbenih klubova (SDP, Možemo!, Socijaldemokrati, Most, IDS, HSS i RF, Hrvatski suverenisti , Centar i GLAS-a , Fokus i Reformisti) nakon zajedničkog sastanka održanog 18. srpnja 2023. godine, predsjedniku su uputili pismo tražeći da sazove izvanrednu sjednicu Sabora. Pritom su predložili dvije točke dnevnog reda – zaključak o statusu radnika u tijelima sudbene vlasti i državnom odvjetništvu te zaključak o zaduženju Vlade da razriješi odgovorne u aferi plin za cent (1, 2, 3). Oporbene stranke neprihvatljivim su smatrale da Sabor koristi Ustavom propisanu stanku kao izliku za izbjegavanje rasprave o te dvije teme.

Zajedničko pismo oporbe predsjedniku Milanoviću tada su odbili potpisati iz Domovinskog pokreta, navodeći kako je Milanović sam trebao i prije zahtjeva oporbe zatražiti sazivanje izvanredne sjednice Sabora.

Milanović bio skeptičan, ali je ipak pristao

Dan prije no što mu je stigao zahtjev oporbenih stranka za sazivanjem izvanredne sjednice Sabora, Milanović je poručio (1, 2):

”Skeptičan sam prema odredbama Ustava koje 30 ili 20 godina nisu korištene. Vjerojatno postoji razlog za to. Staješ na nečiju stranu otvoreno… Razumijem njihove porive i motive. S druge strane, tu je tipični primjer kriminalnog nemara, koji ne mora nužno biti krivično ili kazneno djelo, ali zaudara na to. Država je oštećena za neki iznos zbog kojeg neki od ovih momaka ne ustaje ni iz fotelje. Nekad se kralo puno više i muškije, što bi se reklo. Neka se jave pa ćemo vidjeti. Neću proceduralno zauzimati nečiju stranu”.

Pismo oporbenih parlamentarnih stranaka u Ured predsjednika stiglo je 18. srpnja. Predsjednik je dan kasnije, 19. srpnja, podnio Zahtjev za izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora, sukladno članku 79. stavku 2. Ustava Republike Hrvatske.

Zahtjev za izvanrednom sjednicom Sabora upućen Gordanu Jandrokoviću, predsjedniku Hrvatskog sabora, sadržavao je dnevni red: Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje odmah, a najduže u roku od 15 dana, poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj i Zaključak kojim se Vlada Republike Hrvatske obvezuje u roku 15 dana utvrditi koje su institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nanesenu Hrvatskoj elektroprivredi u provedbi Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije.

Izvanredna sjednica Sabora održana je 21., 22. i 23. srpnja 2023.  godine i na njoj je su odbijeni zahtjevi kako predsjednika tako i oporbenih klubova.

Sam je Milanović, 20. srpnja, dan prije početka izvanredne sjednice Sabora, jasno rekao kako je nerado udovoljio zahtjevu oporbe.

„Ovo je politički prvi put da predsjednik saziva izvanrednu sjednicu. U pisanom obliku, ne ‘preko brega’. Obratili su mi se i ne baš pretjerano drage volje sam im izašao u susret. Ustav nije šala i predsjedniku u parlamentu nije mjesto“, kazao je tada Milanović dodajući kako se štrajk u pravosuđu u tom trenutku prometnuo u glavni destabilizirajući faktor u državi i ugrožava funkcioniranje poretka.

„U tom smislu sam na zahtjev oporbe sazvao izvanrednu sjednicu. Dao sam im ključeve dvorane da igraju na koš bez da išta porazbijaju”, kazao je tada Milanović (1, 2, 3).

Dakle, iako nerado, predsjednik države je na pritisak oporbenih stranaka zatražio održavanje izvanredne sjednice Sabora predlažući teme koje su za oporbu u tom trenutku bile bitne. No, on sam nije posezao za tom ustavnom mogućnošću, kako bi Sabor raspravljao o temi koju on nameće. Kao ni Milanović, niti njegovi prethodnici nisu nametali teme o kojima bi se raspravljalo na izvanrednoj sjednici Sabora.

Post Nije točno da Zoran Milanović nikad nije iskoristio ustavne ovlasti te zatražio izvanrednu sjednicu Sabora je prvi puta viđen na Faktograf.hr.