U petak se širom svijeta obilježava Međunarodni dan žena. Posvećen je slavlju, poštovanju i afirmaciji ženskih dostignuća širom sveta. Ovaj dan se obilježava svakog 8. ožujka i predstavlja priliku da se istakne uloga žena u društvu. Međunarodni dan žena nije samo prilika za poklone i čestitke, već je i vreme za razmišljanje o nejednakostima s kojima se žene suočavaju i podizanje svijesti o potrebi za jednakim pravima i mogućnostima. Ova posebna prilika podsjeća nas na povijesne borbe žena za prava, ali i na suvremene izazove s kojima se suočavaju.

Ovaj dan koji ističe ravnopravnost žena i muškaraca prvi puta je službeno obilježen 8. ožujka 1909. godine u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Već sljedeće godine u Kopenhagenu je održana prva međunarodna ženska konferencija u organizaciji Socijalističke Internacionale gdje je službeno odlučeno da su ubuduće svake godine 8. ožujka obilježava Međunarodni dan žena.

Prijedlog ovoj inicijativi dala je slavna njemačka socijalistica Clara Zetkin. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, kada su ustanovili da su slabe mjere sigurnosti na radu bile krive za smrt više od 100 žena. Uoči Prvog svjetskog rata žene su 8. ožujka širom Europe održale demostracije za mir, a demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije.

Dan žena na Zapadu

Nakon uspostave boljševičke vlasti feministica Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujak postane državni praznik, i koristio se za obilježavanje herojstva radnica. Nakon Drugog svjetskog rata u mnogim komunističkim zemljama taj praznik je dobio ideološku notu, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama te je postao svojevrsnim državnim praznikom.

U zapadnom svijetu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Majčin dan se kao blagdan u čast majki i majčinstva obilježava u tim zemljama svake druge nedjelje u svibnju. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice, pa se ponovo proširio i u zapadnim zemljama. Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, Ujedinjeni narodi su službeno počeli obilježavati Međunarodni dan žena.

A povodom ovog dana prisjetit ćemo se i hrvatskih junakinja koje su osjetile poziv okupirane zemlje za njenim oslobađanjem. Ratne 1991. godine čovjek je morao biti obdaren izuzetnom hrabrošću i spoznajom da se u ratu gube životi da bi se dragovoljno prijavio i zadužio oružje. Nikad ne treba zaboraviti na žene koje su bile spremne umrijeti za Hrvatsku. No, teško je ovdje govoriti o ‘zaboravu’ na hrvatske braniteljice jer one zapravo nikad nisu bile aktualne.

Hrvatske heroine

Pored muških suboraca koji se svih ovih godina poraća bore za svoje mjesto pod suncem, žene – ratnice uvijek su stajale u sjeni. Osim spoznaje da braniteljice nikad u Hrvatskoj nisu bile ‘tema’, ostaje i gorka činjenica da se za njih, njihovo djelovanje i njihov ratni put dozna tek kad umru. Tek tada ih prozovemo heroinama i tek kad njihove obitelji na sprovodu prime zastavu dozna se koliko su hrabre i odvažne bile.

Mladog hosovca i navijača majka je sahranila u odori: ‘Toliko ju je volio’

Da Nevenka Topalušić nije umrla na prosvjedu u Savskoj 66, nitko ne bi znao da je plavokosa, izmorena žena u invalidskim kolicima kao medicinska sestra ravnopravno sa svojim suborcima pod kišom metaka jurila po bojišnicama. Za Nevenku njeni Gromovi svjedoče da nikad nije ostavila ranjenika na cjedilu, pa čak ni kad je znala da može i sama nastradati. Upravo to se dogodilo tijekom vojne operacije “Una ’95” kada su kao pokošeni ginuli pripadnici Crnih mambi:

“Bilo je to u Dubici. Strašno teška akcija… Ali, ona kao da nije marila… Oko nje smrt, krv, ranjeni, a ona trči i pomaže. Pod kišom granata i metaka, krenula je pomoći pokojnog Antu Petrušića koji je bio još toliko svjestan da shvati kako će Nena poginuti priđe li mu. Izvadio je pištolj i zaprijetio joj da mu ne prilazi jer je znao da su njegove rane smrtne. Ona se nije dala omesti… Krenula je prema njemu i zadobila 4 snajperska metka. Njoj, koja je uvijek svima pomagala, nije imao tko pomoći jer… oko nje su bili samo mrtvi i ranjeni”, doznajemo o nevjerojatnoj hrabrosti pokojne Nene.

Bila je jedina žena u HOS-u

Junakinju ‘Gromova’, koja je nakon rata s četiri metka i 28 gelera u tijelu dobila i četvrto dijete, života je koštala nepravda u poraću pa je umrla na prvom danu prosvjeda. Upravo to mjesto prozvano je Trgom Nevenke Topalušić. Do njene smrti, za Vijoletu Vicky Antolić, hrabru pripadnicu HOS-a, znali su samo njeni suborci. Vijoleta je bila žena, majka, prijateljica i braniteljica koja je te krvave vukovarske ’91. donijela najtežu odluku u životu – ostavila je svoju obitelj uključujući i trogodišnjeg sina i priključila se obrani svog grada. Poginula je 2014. u prometnoj nesreći u Miševečkoj ulici nedaleko od zagrebačke toplane. Tek tada, odvrtila se priča o velikoj heroini:

“Bila je jedina žena u HOS-u. Ali, kakva žena… Došla je i rekla da je ostavila dijete jer mora pomoći gradu. Sjećam se, dodala je i kako nema novaca da si kupi oružje, pa smo joj dali “rumnunjku”. Kad pričamo o Viky, pričamo o ženi u ratu koja se borila tako da bi posramila 99,9 posto muškaraca. Ostala je do zadnjeg trenutka, a mogla je sa sinom otići na sigurno. Preživjela je surov rat i batinjanje u logoru, ali nikada nije bila ogorčena. Kao da ju je sve to učinilo boljom osobom, kao da je spoznala nešto što većina nas nije. Istinski nas je voljela, zvala braćom, ljubila, tješila… I onda joj se ovo dogodilo. Ne znam je li veći trag ostavila u ratu ili u miru”, podijelio je svojevremeno s nama ožalošćeni Damir Markuš Kutina.

“Molim vas, neizostavno napišite da Viky nikada nije napuštala liniju niti je linija na kojoj je ona bila ikada “procurila”. Napišite i da smo joj se mi, muškarci, neskriveno divili. Bila je “fajterica”, kazao je prije par godina Igor Široki koji je kao 18-godišnjak otišao u HOS i pokazao se jednim od najboljih snajperista.

Objava Nevenka i Vicky osjetile poziv okupirane zemlje: ‘Ta fajterica posramila je većinu muškaraca’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.