Neki mirovine nikada vidjeti neće: Isplivali planovi o podizanju dobi za umirovljenje

dnevno - prije 3 mjeseca - link

Nakon dugog radnog vijeka ljudi obično jedva čekaju odlazak u mirovinu. No, s produljenjem očekivanog životnog vijeka i činjenicom da u pojedinim zemljama, poput Hrvatske, nedostaje radne snage, oni sve kasnije odlaze u mirovinu ili nastavljaju istovremeno raditi i biti umirovljenici. Što se tiče rada, on je uz dob jedan od glavnih preduvjeta za ostvarivanje prava na mirovinu u svim zemljama. Minimalni staž potreban za mirovinu kreće se od 15 pa sve do 40 i više godina, ovisno o zemlji.

Zbog dugogodišnjeg i sve izraženijeg trenda produljenja radnog vijeka, odnosno zakonski određenog kasnijeg odlaska u mirovinu, mnogi se pitaju hoće li se u budućnosti raditi do smrti, kako se ponekad komentira, a tako se sigurno ponekad zasigurno može učiniti kada pročitate koje godine za umirovljenje se predlažu i koje su se predlagale. Zasad je ovakva teza potpuno nerealna, ali da se stvari mijenjaju neminovno je. Francuzi su, prisjetimo se, lani mjesecima prosvjedovali zbog dizanja dobi za odlazak u mirovinu, no vlast ih nije poslušala pa će od 2032. u mirovinu ići s navršene 64 godine, umjesto 62 godine i tri mjeseca koliko je sad potrebno. Pregledali smo, stoga, dob za odlazak u mirovinu u svim članicama Europske unije u 2024. godini i usporedili je s podacima za prošlu godinu.

Tako se od 1. siječnja kasnije u mirovinu odlazi u Njemačkoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Austriji, Bugarskoj, Latviji, Litvi, Malti, Rumunjskoj, Slovačkoj, Finskoj, Češkoj, pa i Hrvatskoj. U Lijepoj Našoj od 1. siječnja žene mogu u mirovinu u dobi od 63 godine i šest mjeseci, što je tri mjeseca više nego prošle godine. Cilj je da se dob za umirovljenje žena izjednači do 2030. s dobi za umirovljenje muškaraca koja trenutno iznosi 65 godina. S tim u vezi, podignuta je i dob za odlazak žena u prijevremenu mirovinu na 58 i pol godina uz ostvarene 33 i pol godine staža. Planovi o podizanju dobi za umirovljenje na 67 godina spriječeni su 2019. nakon što je sindikalna inicijativa “67 je previše” prikupila više od 750.000 potpisa građana za referendum.

CROPIX: Damjan Tadic / CROPIX

U mirovinu sve kasnije

U Njemačkoj je s 1. siječnjem podignuta dob za odlazak u mirovinu sa 65 godina i 11 mjeseci na 66 godina. Postupnim podizanjem dobi ostvarit će se plan da do 2031. godine ljudi u redovitu starosnu mirovinu odlaze sa 67 godina. Slična je stvar i u Nizozemskoj, gdje je dob za umirovljenje porasla sa 66 godina i 10 mjeseci na 67 godina. Plan je da se do 2031. dob za odlazak u mirovinu podigne za još tri mjeseca, sukladno statističkim podacima o produljenom očekivanju trajanja života.

U Bugarskoj je dob za odlazak u mirovinu već neko vrijeme na 67 godina, ali samo za dio radnika. Drugom dijelu je podignuta dob za umirovljenje na 64 godine i sedam mjeseci za muškarce i 62 godine i dva mjeseca za žene. No, oni isto tako imaju uvjet ostvarenja staža od 39 i pol, odnosno 36 i pol godina staža. U Španjolskoj je, pak, dob za umirovljenje porasla za dva mjeseca na 66 i pol godina, što je također dio plana da od 2027. ljudi idu u mirovinu sa 67 godina.

U Austriji je za pola godine podignuta dob za umirovljenje žena te ona sad iznosi 60 godina i šest mjeseci. U Latviji i Litvi dob za umirovljenje je podignuta za dva mjeseca na 64 godine i osam mjeseci, odnosno na 64 godine i šest mjeseci. No, te dvije zemlje su blizu cilja postavljanja dobi za umirovljenje na 65 godina, što će se dogoditi 2025., odnosno 2026. godine. Na Malti i u Češkoj je dob za umirovljenje također podignuta, ali za godinu dana, na 65 godina. Za godinu dana podignuta je i dob za umirovljenje žena u Rumunjskoj. One sad u mirovinu mogu ići s navršene 63 godine. U Finskoj se moguće umiroviti između 65. i 69. godine života, što je vezano uz očekivani životni vijek.

Hrvatski umirovljenici našli način kako podebljati mirovinu: Nastala je totalna pomama

Ispunjen cilj

Uz taj je statistički podatak vezano povećanje dobi za odlazak u mirovinu u Nizozemskoj gdje se govorilo čak o tome da bi granicu digli na 71 godinu, ali se od toga odustalo, Italiji, Grčkoj, Portugalu, Švedskoj, Finskoj, Danskoj i Estoniji. Treba reći kako se u većini europskih zemalja u redovitu starosnu mirovinu odlazi sa 65 godina, ali i kako je tendencija povećati tu dobnu granicu na 67 godina. Danci, primjerice, već idu s toliko godina u mirovinu, no njihova država im planira podići dobnu granicu na 69 godina. U Švedskoj je, pak, na snazi voluntaristički model u kojem se moguće umiroviti između 63. i 69. godine života ili ostati raditi i kasnije u dogovoru s poslodavcem.

Dob za umirovljenje ostaje zasad ista u Mađarskoj, Finskoj, Sloveniji, Luksemburgu, Poljskoj, Cipru (65 godina), Irskoj (66 godina), Portugalu (66 godina i četiri mjeseca) te Grčkoj, Italiji i Bugarskoj (67 godina).

Doduše, treba reći kako je u svim europskim zemljama moguće i ranije otići u mirovinu. No, ovdje je glavni preduvjet osim dobi i ostvareni radni staž, što smo već objasnili na primjeru Bugarske. U Hrvatskoj muškarci mogu ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu u dobi od 60 godina i s najmanje 35 godina staža, dok žene u mirovinu mogu u prijevremenu mirovinu s 58 i pol godina uz ostvarene 33 i pol godine staža.

Umirovljenici jednom idejom neće biti zadovoljni: Evo što im se sprema u budućnosti

Kazna za ranije umirovljenje

No, treba reći kako se svim prijevremeno umirovljenima mirovina umanjuje ovisno o tome kad su odlučili napustiti svijet rada. Tako je u nas limit za penalizaciju najviše pet godina, a mirovina se umanjuje za 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno za najviše 18 posto. Kad osobe navrše 65 godina, penalizirana, odnosno umanjena mirovina im ostaje, na što već neko vrijeme upozoravaju umirovljeničke udruge. Iznimka su jedino dugogodišnji osiguranici, koji mogu u mirovinu sa 60 godina života, ali i 41 godinom staža te osobe s invaliditetom i primatelji obiteljske mirovine.

Za usporedbu, u Austriji je prijevremena mirovina moguća u dobi od 63 godine s 42 godine staža, u 61. s 43 godine i u 60. s 44 godine staža. U Italiji je umirovljenje bez penala moguće sa 64 godine, ali samo ako dob i ostvareni radni staž daju zbroj od najmanje 102 godine.

Objava Neki mirovine nikada vidjeti neće: Isplivali planovi o podizanju dobi za umirovljenje pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak

eu (110)Gospodarstvo i turizam (516)mirovina (12)