Interes za Mjesečev južni pol narastao je lani kada je indijska misija Chandrayaan-3 postigla prvo uspješno meko slijetanje na to područje, samo nekoliko dana pošto se ruska letjelica Luna-25 srušila tijekom pokušaja istog poduhvata.

NASA je odabrala isto područje kao sletno mjesto za misiju Artemis III, u sklopu koje se očekuje povratak astronauta na Mjesec 2026., a Kina također planira stvaranje budućih naselja ondje.

Međutim, nova studija diže uzbunu. Kako se jezgra Mjeseca postupno hladi i smanjuje, na njegovoj se površini razvijaju nabori – poput bobice grožđa koja se suši u grožđicu – stvarajući potrese koji mogu trajati satima, kao i klizišta. Kako je južni pol podložan tim seizmičkim pojavama, potencijalno prijeti budućim naseljenicima i opremi.

‘Mjesec nije geološki mrtav’

Thomas R. Watters, voditelj studije koju je financirala NASA, upozorava da Mjesec nije bezopasno mjesto, već želi podići svijest o aktivnostima na Mjesecu, a ne obeshrabriti daljnje misije.

U posljednjih nekoliko milijuna godina Mjesec se smanjio za otprilike 50 m u opsegu, što je značajna promjena u geološkim terminima, ali premalena da uzrokuje bilo kakav učinak na Zemlji, npr. na cikluse plime i oseke.

Međutim, na Mjesečevoj površini situacija je drukčija jer naš prirodni satelit još ima vruću unutrašnjost koja ga čini seizmički aktivnim.

“Postoji vanjska jezgra koja se tali i hladi. Dok se hladi, Mjesec se smanjuje. Unutarnji volumen se mijenja, a kora se mora prilagoditi toj promjeni. To je globalna kontrakcija, kojoj također pridonose plimne sile na Zemlji”, objašnjava Watters i nastavlja:

“Mjesec se smatra geološki mrtvim objektom na kojem se ništa nije događalo milijardama godina, ali to ne može biti dalje od istine. Otkrili smo klizišta koja su se dogodila tijekom vremena dok je NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter (LRO) bio u orbiti oko Mjeseca”.

Inače, LRO je lansiran 2009. i mapira Mjesečevu površinu raznim instrumentima. U novoj studiji stručnjaci su koristili podatke LRO-a kako bi povezali snažan potres otkriven instrumentima koje su astronauti misije Apollo ostavili prije više od 50 godina, s nizom promjena na Mjesečevu južnom polu.

Jeste li se ikada pitali zašto vidite Mjesec i po danu: Iz NASA-e objasnili ovu pojavu

Dugoročne misije

Najjači zabilježeni potres bio je ekvivalent magnitudi 5.0. Na Zemlji bi se to smatralo umjerenim, ali manja gravitacija Mjeseca pojačava osjećaj intenziteta.

“Rezultati studije neće utjecati na proces odabira sletnog mjesta za Artemis III, što je povezano s opsegom i trajanjem misije”, tvrdi planetarni znanstvenik i suautor studije Renee Weber iz NASA-e i nastavlja:

“To je zato što je teško točno procijeniti koliko često određeno područje doživljava potrese koje ne možemo predviđati kao ni na Zemlji. Jaki plitki potresi su rijetki i predstavljaju niski rizik za kratkoročne misije na Mjesecu”.

Ipak, stručnjaci zaključuju da za dugoročno prisustvo ljudi na Mjesecu, proces odabira lokacije mora uključivati geografske karakteristike i tektonska obilježja.

Objava Mjesec se smanjuje: Stručnjaci otkrili hoće li to utjecati na život na Zemlji pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.