Baš svi ostali su u čudu kada je prošlog tjedna potvrđena informacija da su u automobilu izabranog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića pronađena dva metka. Vozilo je navodno propucano, odnosno na karoseriji postoje dvije rupe. Ulazne vjerojatno, s obzirom na to da su meci pronađeni u unutrašnjosti automobila. Turudić je to prijavio policiji prošlog petka, dakle, 22. ožujka 2024. godine.

Prijavu je zaprimila Policijska uprava virovitičko-podravska jer se u rodnoj Virovitici zatekao kada je otkrio metke. Točnije, otkrili su ih majstori iz servisa u koji, kako doznajemo, već godinama dovozi svoj automobil.Odmah su počele i spekulacije zašto je Turudiću netko propucao automobil. Je li propucan ili su meci ubačeni na neki drugi način? Gdje se sve to dogodilo? Tko je Turudiću na ovaj način poslao poruku? Budući da su istražitelji žurno pohitali prema Zagrebu pregledati Turudićevo susjedstvo, izvjesno je da su posumnjali da je automobil oštećen u Zagrebu, a ne u Virovitici.

Tim više što se ubrzo pojavila i informacija da je Turudić još prije nešto više od mjesec dana primijetio oštećenje na automobilu i prijavio to osiguravajućoj kući. Automobil, međutim, tada nije pregledan pa su meci otkriveni tek prošlog petka. Da je Turudiću vozilo oštećeno prije nešto više od mjesec dana, potvrdio je u ponedjeljak i predsjednik Zoran Milanović. “Nisam siguran da je propucan, osim ako se nije sam ranio. To je bilo prije mjesec dana. Kao predsjednik imao sam uvide u neke dokumente i imam informacije. Kako se taj metak nije pretvorio u biser, to ne znam”, rekao je Milanović.

 

Na meti

U međuvremenu je potvrđeno da je Turudić nakon pronalaska metaka dobio zaštitu. Nije, kako se očekivalo dobio blindirano vozilo, već dvojicu policajaca pratitelja. Iz toga proizlazi da dosada zaštitu nije imao, no nikada dosad Hrvatska nije imala dva glavna državna odvjetnika u isto vrijeme. Zlata Hrvoj Šipek još je službeno na čelu DORH-a, a Turudić bi, iako je već položio prisegu, u fotelju u Gajevoj ulici trebao zasjesti tek krajem svibnja ove godine.

Drugim riječima, u ovom je trenutku još sudac, a sudačku dužnost obnašao je i prije nešto više od mjesec dana, kada mu je, navodno, propucano vozilo. Oni koji su ga viđali tih dana nisu na njemu primijetili ništa čudno, što potvrđuje tezu da su meci u njegovu automobilu pronađeni tek prošlog petka. Zanimljivo je da se o svemu još nije oglasila Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), u čijoj je nadležnosti izrada sigurnosnih procjena. Šutjeli su i dok se tijekom javnog poziva za glavnog državnog odvjetnika postavljalo pitanje o sigurnosnoj provjeri za Turudića.

Ispostavilo se da ih je prošao najmanje tri, bez obzira na svoje bliske kontakte sa Zdravkom Mamićem, Mirom Vrljom, Petrom Pripuzom, Igorom Mlinarom, Draganom Kovačevićem te s Josipom Pleslić ex Rimac. Svi ti ljudi u fokusu su interesa hrvatskih istražitelja, što pak Turudića ne sprečava da s njima održava bliske kontakte. To nije spriječilo ni HDZ-ovu većinu u Saboru da potvrdi Turudića za glavnog državnog odvjetnika. Dok tragaju za onim tko je oštetio Turudićev automobil, istražitelji će sasvim sigurno analizirati odluke koje je u svojoj sudačkoj karijeri donosio. Tu u oči upada jedna koju je potpisao prije otprilike mjesec dana. I vrijeme vijećanja poklapa se s mogućim periodom u kojem mu se automobil našao na meti.

Nezakoniti dokazi

Riječ je o odluci koja je već podigla puno buke u javnosti. Naime, vijeće Visokog kaznenog suda kojim je predsjedao sudac Ivan Turudić donijelo je odluku kojom su kao nezakoniti dokazi iz sudskog spisa izdvojene tajne snimke Duška Tanaskovića, 30-godišnjaka iz Kragujevca koji je na Zrću ubio Gorana Vlaovića (39). Vlaović je bio jedan od istaknutih članova Škaljarskog klana, dok se u javnosti nagađalo da je Tanasković bio izvršitelj njegovog ubojstva što ga je osobno naručio vođa Kavačkog klana Radoje Zvicer i to za 50.000 eura. Tanasković je ovog tjedna nepravomoćno osuđen na 19 godina zatvora, a na činjenicu da nije dobio dugotrajniju kaznu utjecala je upravo Turudićeva odluka. Je li time razbijesnio suprotstavljeni Škaljarski klan?

Turudić i članovi njegova vijeća zaključili su da snimke iz zatvorske ćelije u kojoj je čekao suđenje ne mogu biti zakoniti dokazi protiv Tanaskovića. Istražitelji su 30-godišnjaku ozvučili ćeliju kako bi doznali motiv Vlaovićeva ubojstva te moguće supočinitelje. Sam Tanasković nije želio otkriti razlog likvidacije, no po načinu na koji ju je izveo bilo je jasno da se radilo o naručenom ubojstvu, te nastavku obračuna Kavčana sa Škaljarcima. Ova dva klana koja se povezuju s krijumčarenjem golemih količina droge brutalno se obračunavaju već godinama.

Ubojstvo se dogodilo 25. kolovoza 2022. godine u 6 sati i jednu minutu ispred noćnog kluba Noa. Nakon što je Goran Vlaović izašao iz tog noćnog kluba, Tanasković mu je, kako se moglo vidjeti na snimci nadzorne kamere, prišao sleđa te iz pištolja marke Glock 17 ispalio iz neposredne blizine hitac u glavu. Vlaović je zadobio tešku i za život opasnu ozljedu u vidu višestrukog prijeloma baze lubanje s nagnječenjem mozga i krvarenjem u meke moždane ovojnice, od koje je preminuo na putu do Opće bolnice Zadar.

Ozvučili mu ćeliju

Protiv Tanaskovića je postupak vođen na sudu u Zadru, gdje je prošlog tjedna i nepravomoćno osuđen na 19 godina zatvora. Istovremeno, Crna Gora je od Hrvatske zatražila njegovo izručenje jer ga tamošnje tužiteljstvo tereti za sudjelovanje u ubojstvu Milića Minje Šakovića u Budvi sredinom lipnja 2022. godine. Budući da je Tanasković od početka šutio, odnosno nije želio reći zašto je pucao u Vlaovića, istražitelji su odlučili do informacija doći tako što su mu ozvučili zatvorsku ćeliju. Imali su, naime, saznanja da je on drugim pritvorenicima govorio o razlozima likvidacije.

“Iz materijala kojim raspolažemo, tonskih zapisa i transkripata, razvidno je da je Tanasković za likvidaciju Vlaovića trebao dobiti novčanu nagradu. Također je jasno da je u planiranje ubojstva bilo uključeno više sudionika i pomagača”, rekao je na jednom od prošlogodišnjih nastavaka suđenja predstavnik optužbe. Identitet ostalih, doduše, nije utvrđen. Ipak, zatražio je da se optužnica kojom se Tanasković tereti za ubojstvo prekvalificira u optužbu za teško ubojstvo iz koristoljublja, za koje je predviđena kazna do 40 godina zatvora. Obrana se, međutim, odmah tomu usprotivila.

UBOJICA SA ZRĆA POLICIJI JE REKAO SAMO JEDNU STVAR! Spriječili ga u bijegu, a u zatvoru je već ležao: Velika sličnost s ubojstvom iz lipnja za koje još traže počinitelja

“Zakon o kaznenom postupku govori o posebnim dokaznim radnjama u fazi izvida, i to ako se izvidi ne mogu obaviti na drugačiji način, a u ovom slučaju istraga je bila završena. Predmet je u fazi iznošenja obrane i završnog govora. U konzultaciji s više pravnih stručnjaka na području Hrvatske nikomu nije poznato da se u povijesti sustava dogodilo ishođenje naloga i posebnih dokazanih radnji nakon podizanja optužnice i za trajanja rasprave”, rekao je Tanaskovićev odvjetnik Vinko Gulišija.

Kada je i formalno uložio žalbu, ona je završila na Visokom kaznenom sudu, i to pred vijećem suca Turudića. To je vijeće čak dva puta zasjedalo odlučujući o Tanaskovićevoj žalbi. Prvi put Turudić i članovi njegova vijeća raspravljali su na sjednici 22. studenoga 2023. godine. Mjesec dana poslije, za Turudića počinje turbulentno razdoblje, odnosno natjecanje za čelnu poziciju DORH-a. Nova sjednica o Tanaskovićevu slučaju održava se 19. veljače 2024., dakle prije nešto više od mjesec dana. Taj datum na kraju je i naveden kao datum donošenja odluke kojom je vijeće prihvatilo Tanaskovićevu žalbu. Iz njegova spisa kao nezakoniti dokazi izdvojene su snimke i transkripti razgovora što ih je vodio u ćeliji.

Sporni nalog

“U konkretnom slučaju u ovoj fazi kaznenog postupka nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje posebnih dokaznih radnji prema optuženiku kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana, i to ulazak u prostorije radi provođenja nadzora i tehničko snimanje prostorija zbog prikupljanja dokaza u vezi s kaznenim djelom ubojstva”, navedeno je u odluci. Drugim riječima, donekle je prihvaćen stav Tanaskovićeve obrane. Navedeno je još kako je prisluškivanje moglo biti naloženo ako nije bilo drugog načina da se dođe do korisnih informacija o kaznenom djelu. To, smatra Turudićevo vijeće, ovdje nije bio slučaj.

U nalogu za prisluškivanje koji je bio izdan zbog kaznenog djela ubojstva pisalo je da “postoji osnovana sumnja da bi Duško Tanasković u narednom razdoblju za vrijeme boravka unutar sobe broj 6 mogao pričati ostalim osobama u sobi o drugim počiniteljima koji su mu pomogli u izvršenju kaznenog djela ubojstva na štetu Gorana Vlaovića, odnosno osobama koje su mu bile potpora za ilegalni dolazak u Republiku Hrvatsku, osobama koje su mu nabavile sredstvo izvršenja pištolj marke … nevidljivih serijskih brojeva i drugim osobama koje su mu na bilo koji način pomogli u izvršenju djela”.

Dakle, sud je zaključio kako se nalog uopće nije odnosio na Tanaskovića. “Zakon o kaznenom postupku ne dopušta mogućnost određivanja posebnih dokaznih radnji prema osobi koja nema svojstvo osumnjičenika, što ovdje optuženik pri određivanju posebnih dokaznih radnji i nije imao, a što proizlazi i iz izreke predmetnih naloga, u kojima nije ni označeno njegovo svojstvo”, napisano je u odluci Turudićeva vijeća. Navedeno je još kako se sporni sudski nalog nije odnosio na Tanaskovića kao mogućeg pomagača u nekom kaznenom djelu ili osobe koja prikriva sredstvo kojim je kazneno djelo počinjeno.

Dubinska analiza Ustavnog suda: Sporne odluke, Zdravko Mamić, pogodovanje HDZ-u

Drugo djelo

“Određivanje posebnih dokaznih radnji prema osobi koja je već otkrivena i upoznata sa svojim statusom osumnjičenika i pravima koja joj pripadaju, u svrhu utvrđivanja supočinitelja u tom istom kaznenom djelu, u suprotnosti je sa zabranom samooptuživanja, što je sastavnica ustavnog prava na obranu. Naime, označi li u tom slučaju ovdje optuženik tko ga je potaknuo na počinjenje kaznenog djela ili tko mu je u tome pomagao, ipso facto potvrdit će da je upravo on i počinitelj kaznenog djela koje mu se stavlja na teret.

Stoga je ocjena drugostupanjskog suda da određivanje posebnih dokaznih radnji prema optuženiku (ili osumnjičeniku koji je s tim svojim statusom upoznat) u cilju utvrđivanja supočinitelja kaznenog djela za koje postoji osnovana sumnja da ga je ta osoba počinila nije u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku”, ocijenio je Turudić. Jednostavnije rečeno, sudski nalog koji je izdan za prisluškivanje Tanaskovića u zatvoru bio je nezakonit pa se ni snimke do kojih su istražitelji došli nisu mogle koristiti kao valjani dokazi.

“Nasuprot izloženom, odredbe Zakona o kaznenom postupku ne isključuju određivanje posebnih dokaznih radnji protiv osobe koja je optužena za jedno kazneno djelo ako postoje osnove sumnje da je sama ili s drugim osobama počinila neko drugo kazneno djelo. Pritom je bez značaja je li ta osoba na slobodi ili u istražnom zatvoru ili na izdržavanju kazne, jer okolnost je li lišena slobode ne utječe na postojanje zakonskih pretpostavki za određivanje posebnih dokaznih radnji”, dodao je Turudić na kraju. Time je zapravo želio reći da se Tanaskovića moglo prisluškivati ako se sumnjalo da je počinio neko drugo kazneno djelo, a ne ubojstvo za koje je već bio optužen.

Objava Meci u Turudićev auto poruka su srpsko-crnogorskog klana? Pod povećalom se našla sporna odluka pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak