Masa Zemlje nije izravno izmjerena “stavljanjem našega planeta na vagu”, već je određena složenim fizikalnim i matematičkim proračunima. Glavni način određivanja mase Zemlje jest korištenje Newtonove teorije gravitacije i zakona očuvanja gibanja.

Jedan od ključnih postupaka koji je omogućio određivanje mase Zemlje bilo je mjerenje gravitacijske sile između Zemlje i drugih tijela, kao što su Mjesec, Sunce i umjetni sateliti. Ti podaci o gravitacijskoj interakciji koriste se za izračunavanje mase Zemlje.

Naime, sve što ima masu također ima gravitacijsku silu, što znači da će bilo koja dva objekta uvijek imati neku silu između sebe. Newtonova teorija kaže da se gravitacijska sila između dva objekta (F) može odrediti množenjem njihovih masa (m₁ i m₂), dijeljenjem s kvadratom udaljenosti između centara objekata (r²), a zatim množenjem s gravitacijskom konstantom (G), dakle: F=G((m₁·m₂)/r²).

Cavendishov eksperiment

Prva precizna mjerenja mase Zemlje provodila su se tijekom 18. i 19. st. Jedan od ključnih trenutaka bio je eksperiment 1797. koji je proveo engleski fizičar Henry Cavendish (1731.-1810.). On je koristio torzijsku vagu za mjerenje gravitacijske sile između dviju velikih olovnih kugli. Na temelju tih mjerenja, Cavendish je uspio procijeniti gustoću Zemlje i izračunati njezinu masu.

Daljnja poboljšanja u mjernim tehnikama, uključujući precizna gravitacijska mjerenja i proučavanje orbitalnih dinamika satelita Zemlje, omogućila su još točnija mjerenja mase Zemlje tijekom 20. i 21. st.

Ipak važno je reći da pitanje Zemljine mase nema jednostavan odgovor. Kao što ljudi na Mjesecu imaju manju masu nego kod kuće, Zemlja nema samo jednu masu. Ona ovisi o gravitacijskoj sili koja djeluje na nju, što znači da može težiti kvadrilijune tona ili nimalo.

Zemlja trpi zastrašujuće promjene, stručnjaci upozoravaju: ‘Ovo je problem bez presedana’

Ogromne brojke

Prema NASA-i, masa Zemlje iznosi 5,9722 × 10²⁴ kg, tj. oko 6 kvadrilijuna kilograma. To je oko bilijardu (10¹⁵) puta više od mase Keopsove piramide u Gizi, koja ima masu oko 5,7 x 10⁹ kg, tj. oko 6 milijarda kilograma.

Masa Zemlje blago varira zbog dodavanja svemirske prašine i plinova koji izlaze iz naše atmosfere, ali te male promjene neće utjecati na Zemlju milijardama godina.

Za usporedbu, masa Jupitera, najvećeg planeta u Sunčevu sustavu, iznosi oko 1,9 x 10²⁷ kg, tj. oko 2 kvadrilijarde kilograma, što znači da ima oko 318 puta veću masu od Zemljine.

Sunce pak ima masu oko 2 x 10³⁰ kg, tj. oko 2 kvintilijuna kilograma. To znači da ima oko 330.000 puta veću masu od Zemljine.

Najteža poznata zvijezda u svemiru jest R136a1 u galaktici Velikom Magellanovu oblaku u zviježđu Zlatnoj ribi. Njezina je masa čak 200 puta veća od Sunčeve. Od nas je udaljena oko 163.000 svjetlosnih godina.

Supermasivna crna rupa Sagittarius A* u središtu naše galaktike, Mliječne staze, pak ima masu oko 4,3 milijuna puta veću od Sunčeve.

Najmasivnija supermasivna crna rupa u  svemiru jest SPT-CL J2344-4243 u zviježđu Feniksu. Udaljena je oko 8,6 milijarda svjetlosnih godina i ima masu čak 100 milijarda puta veću od Sunčeve.

Koliko je to Keopsovih piramida? Uh… da te zaboli glava…

Objava Koliko je Zemlja teška i kako to znamo? Od ovih brojki zavrtjet će vam se u glavi pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.