Nadzvučni putnički zrakoplov Concorde, razvijen suradnjom francuske i britanske zrakoplovne industrije, ostavio je dubok trag u povijesti zrakoplovstva. Prvi testni let obavljen je 1969., komercijalni letovi započeli su 1976., a povučen je 2003. godine.

Taj jedinstveni zrakoplov često se koristio za interkontinentalne letove između Europe (Pariz, London) i SAD-a (New York, Washington), pri  čemu je putovanje trajalo samo oko 3,5 sata, gotovo upola kraće od standardnih putničkih zrakoplova.

S kapacitetom od 128 putnika i brzinom od 2 Ma (maha), tj. 2450 km/h,  Concorde je bio impresivno vozilo, dugo 62 m s povijenim delta-krilima raspona 25,6 m. Maksimalno je nosio 120.000 litara goriva, omogućujući mu dolet od 6250 km pod idealnim uvjetima. Mogao je letjeti na visini od 18 km.

Probijanje zvučnog zida

Pogonila su ga četiri mlazna motora smještena ispod krila, s maksimalnom poletnom masom od 185 tona. Za bolju vidljivost, nos zrakoplova se mogao spustiti tijekom polijetanja i slijetanja.

Iako je proizvedeno samo 16 ovih zrakoplova, nisu bili ekonomski održivi zbog velike potrošnje goriva, ekoloških i političkih pitanja. Odluka o povlačenju iz uporabe donesena je nakon nesreće pri polijetanju s pariške zračne luke 2000. godine. U isto vrijeme u bivšem SSSR-u razvijen je sličan zrakoplov, Tupoljev TU-144, ali nije doživio značajniju upotrebu.

Kada je probijao zvučni zid (između 1152 i 1224 km/h, ovisno o teperaturi) stvarao je impresivan i zastrašujući zvuk. Ljudi su ga često snimali i divili se njegovu izgledu i brzini. Taj gromoglasan zvuk također je izazivao pritužbe ljudi na tlu jer ih je ometao, a ponekad je bio i šokantan.

Concorde je također zahtijevao puno više goriva u usporedbi s drugim zrakoplovima, ali imao je naprednu mogućnost superkrstarenja, tj. dugotrajnog krstarenja modernih mlaznih zrakoplova pete generacije nadzvučnim brzinama bez korištenja naknadnog dogorijevanja goriva. To znači da je polovicu goriva koristio za polijetanje i slijetanje.

Stravična tragedija

Dana 25. srpnja 2000., jedan Concorde, Air France Flight 4590, doživio je strašnu nesreću neposredno nakon polijetanja iz zračne luke Charles de Gaulle u Parizu, pri čemu je poginulo svih 109 putnika i članova posade. Zrakoplov je trebao prevesti putnike u New York.

Nesreća je također usmrtila 4 osobe na tlu jer je udario u hotel pošto je zahvatio metalnu traku na pisti koja je probušila gumu, šaljući gumu u krilo koje je zatim oštetilo spremnik goriva.

Zrakoplov se zapalio prije pada te je čak bio blizu sudara s Air France Boeingom 747 na kojem je bio tadašnji francuski predsjednik Jacques Chirac.

Nakon katastrofe, cijela flota Concordea je prizemljena. Vratio se u službu 7. studenog 2001., nakon implementacije raznih modifikacija konstrukcije zrakoplova, ali s ograničenim komercijalnim uspjehom.

Air France ga je konačno  povukao iz uporabe u svibnju 2003., a British Airwaysa u studenom iste godine.

Hrvati spremni za nuklearni udar: Pogledajte kako se pripremaju naši ‘preperi’

Objava Kada je Concorde probijao zvučni zid, stvarao je jeziv zvuk koji je teško opisati pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.