Europska središnja banka još ne otkriva kada će točno početi snižavati kamatne stope, a o toj odluci ovisit će daljnje kretanje kamatnih stopa diljem EU, pa tako i u Hrvatskoj. Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, rekao je da vide vrlo jasne dezinflacijske procese, odnosno spuštanje stopa inflacije.

“Međutim inflacija je još uvijek postojana u segmentu usluga. Ona se praktički ne smanjuje i to je vezano s još uvijek vrlo snažnim rastom plaća. Vidimo da plaće snažno rastu kod nas, ali nismo mi nekakva iznimka. I u drugim članicama euro područja plaće snažno rastu i to gura na više, odnosno drži na jednoj stabilnoj povišenoj razini inflaciju usluga. Rekao bih da članovi upravnog vijeća hoće vidjeti da se rast plaća postupno usporava, da profiti poduzeća koji su u 2022. značajno pridonijeli rastu inflacije, također apsorbiraju dio toga rasta troškova rada i da se onda ukupna inflacija približava ciljanoj razini”, rekao je za HRT.

Na pitanje je li turistička sezona faktor rizika za inflaciju odgovara da jest. Dodaje, rast cijena je trenutno prigušen. “Ovih 4,8% to je uglavnom posljedica onoga što se dogodilo prošlo ljeto. Znači, kada su cijene rasle puno snažnije nego što je to sezonski uobičajeno. Znači, jedna jako dobra turistička sezona sigurno nosi nekakav rizik. To je rizik za inflaciju. Mi očekujemo spuštanje prosječne stope na nekih 3,5% u ovoj godini, ali ona bi se mogla do ljeta, do jeseni spustiti na 3%, čak i ispod toga”, istaknuo je.

O kamatnim stopama

Osvrnuo se i na to kako će se snižavanje kamatnih stopa referirati na kamate na kredita. Kaže, u Hrvatskoj kamatne stope nisu znatno porasle na postojeće kredite. Neće doći do smanjenja kamatnih stopa na postojeće kredite, one će lagano porasti i za one kredite vezane za NRS, i za one vezane uz Euribor, zato što bi one bile puno veće da nema zakonskog ograničenja.

“To je vrlo blagi će biti porast, po svemu onome što vidimo, taj rast NRS-a nije snažan, zato što naši građani vrlo sporo oročavaju, prenose sredstva sa svojih transakcijskih računa, sa depozita na tekućim računima na oročenje, i onda to usporava rast NRS-a. I sve manje i manje su skloni nositi svoje sredstva u one banke koje nude najviše kamatne stope od njihovih”.

Snižavanje kamatnih stopa ovisit će o brzini obuzdavanja inflacije

Na primjeru kredita od 150 tisuća eura ugovorenog na 20 godina potkraj 2021., možemo vidjeti rast mjesečnih anuiteta za građane. Tako su do kraja 2023. anuiteti u Italiji porasli za 189 eura, u Njemačkoj za 164, u Sloveniji 160, Austriji 136 eura, dok je rast u Hrvatskoj bio mnogo manji, 82 eura.

Europska središnja banka svoju politiku povećavanja kamatnih stopa zaustavila je u rujnu prošle godine. Od tada su kamatne stope na istim, visokim razinama, a kada će ih početi smanjivati, ovisit će o brzini obuzdavanja inflacije. Snižavanje ključnih kamatnih stopa Europske središnje banke očekuje se u ljetnim mjesecima. Postupno bi onda, i s vremenskim pomakom od nekoliko mjeseci, trebale početi padati i kamatne stope u Hrvatskoj. No teško je procijeniti kada će to biti.

“Treba reći da je u Hrvatskoj potražnja za kreditima zbog gospodarskog rasta i rasta plaća dosta jaka što sprječava da već sada padaju kamatne stope. Ono što primjećujemo u zadnja dva mjeseca, gdje je građevinarstvo u krizi, gdje padaju cijene nekretnina, gdje ljudi ne uzimaju kredite, krenula je ne samo stabilizacija nego i prvi blagi pad na stambene kredite”, rekao je Velimir Šonje, ekonomski analitičar. Budući pad kamatnih stopa osjetit će s vremenom oni koji budu dizali nove kredite, ali i oni koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama vezanim uz euribor. Građani koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama vezanim uz NRS, mogu pak očekivati njihov blagi rast u ovoj godini, no u puno blažem intezitetu nego što je to bilo u Zapadnoj Europi.

Objavljena prosječna neto plaća u Zagrebu: Ljudi zaposleni u ovom sektoru prolaze najgore

Objava Inflacija je postojana, ekonomist HNB-a objasnio: ‘Ne smanjuje se zbog snažnog rasta plaća’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.