Očekivani rok za pad godišnje prosječne inflacije na ciljanih 2 posto u eurozoni je 2025. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izašao je pak s novom projekcijom za Hrvatsku kojoj predviđa smanjenje inflacije na 2 posto – već ovo ljeto. Treba reći da Vujčić govori o tekućoj, godišnjoj inflaciji, koja mjeri cijene u primjerice srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine, kolovozu ove u odnosu na kolovoz prošle godine itd.

Njegove su prognoze pomalo i iznenadile s obzirom na to da smo upravo mi članica eurozone s najvećom inflacijom, iako inflacija pomalo pada, no ljeto nam nosi i dodatni rizik jer cijene diže inozemna potražnja.

Viši rast cijena u Hrvatskoj od prosjeka eurozone općenito se tumači našim puno većim gospodarskim rastom. Što se tiče inozemne potražnje i turizma, Vujčić sada kaže da to ove godine neće biti okidač za novi rast cijena.

Kazao je da će u tom sektoru morati biti oprezniji prilikom formiranja cijena jer bi ih ove sezone mogla kazniti konkurencija. Od toga će onda valjda profitirati i domaći potrošač. No, hrabra Vujčićeva projekcija ne može se naravno izuzeti od očekivanja Europske središnje banke, u čijoj upravi i sam sjedi.

Priprema terena

U tom ju je kontekstu moguće tumačiti i kao dio šireg scenarija za pripremanje terena za ono što je ionako već dosta izvjesno, a to je da će ključne kamate ECB-a u lipnju krenuti prema dolje, iako recimo američki Fed ne razmišlja još u tom pravcu. No, dok je Amerika na putu dinamičnog rasta i oporavka, eurozona se koprca na rubu recesije, odnosno predviđa joj se veoma slabi rast između nula i jedan posto. Vujčić je naglasio da je ECB u svojim odlukama ovisan o podacima, a ne naravno o potezima Feda.

No, s obzirom na kritike kojima je ECB u posljednje vrijeme izložen, a to je da bi morao više razmišljati o oporavku, jer eurozona kaska u odnosu na ostatak svijeta, a manje o inflaciji, moguće je da je središnja banka osjetila veću odgovornost u tom pravcu i ne želi ponoviti scenarij kašnjenja u odlukama. Kako to da se cijeli svijet brže oporavlja i raste od eurozone koja će ove godine rasti svega 0,6 do 0,8 posto, pitali smo Vujčića na konferenciji Financijsko tržište u Opatiji.

– Ako Europu uspoređujete s Indijom i Kinom, to je i za očekivati jer su to na neki način još uvijek tržišta u nastajanju, a ako govorimo o SAD-u, onda je odgovor u tome da je osobna potrošnja u Americi vrlo jaka. Američki potrošač je ponovno počeo jako trošiti i to vuče potražnju u SAD-u.

S druge strane, to je država koja ima vrlo visok deficit, očekuje se 7 posto proračunskog deficita koji isto potiče domaću potražnju sa strane države.

Treće, to je rast produktivnosti. SAD ima fleksibilniju ekonomiju, te smo i u prijašnjim krizama vidjeli da su se brže oporavljali, zbog bržeg rasta produktivnosti i, opet, rasta domaće potražnje, tumači Vujčić.

S obzirom da MMF predviđa SAD-u ove godine rast od 2,7 posto, eurozoni 0,8 posto, a Hrvatska kao članica eurozone očekuje rast od oko 3 posto, ispada, primjećujemo, da hrvatsko gospodarstvo više korelira s Amerikom, nego s eurozonom.

Ovisni o podacima

– To je više slučajna korelacija, rekao bih. Mi imamo situaciju da nam taj dosta visoki rast, bitno viši od eurozone, i dalje potiče sam ulazak u eurozonu. Imali smo smanjenje premije rizika, smanjenje kamatnih stopa, a i ulazak u Schengen što je dodatni »poguranac« rastu našeg gospodarstva koji očekujemo da će trajati idućih nekoliko godina. K tome imamo i dosta visoki angažman sredstava EU-a kroz Next Generation program gdje smo praktički prva zemlja koja nakon ovog prvog ciklusa od sedam godina nije vidjela pad korištenja sredstava EU-a jer je baš u tom trenutku krenuo Next Generation. Očekujemo da ćemo ga još ove i iduće godine u vrlo visokoj razini koristiti, kaže Vujčić.

Na pitanje, je li ECB već trebao početi snižavati ključne kamate da bi potaknuo rast, odnosno je li i ECB odgovoran što eurozona rastom zaostaje, Vujčić odgovara negativno.

– Ocjenjujemo da još nije bilo vrijeme za smanjivanje kamatnih stopa i želimo biti u potpunosti uvjereni da će se stopa inflacije održivo približavati razini od 2 posto, što i očekujemo. Ako se budu naše prognoze ostvarivale na način na koji smo ih zacrtali, onda će sigurno doći do smanjenja kamata, ističe Vujčić.

On kaže da sve ovisi o podacima, a do lipnja kada se o tome donosi odluka na sjednici Upravnog vijeća ECB-a, očekuju se još tri seta podataka, za inflaciju za travanj, svibanj i lipanj.

Ono što tržišta sada očekuju svojim cijenama su tri smanjenja kamatnih stopa do kraja godine, ali treba pričekati podatke, kaže Vujčić.

Objava Održivi pad inflacije otvara put za jače rezanje kamata pojavila se prvi puta na Novi list.