„Projektni naslov je destrukcija HDZ-a i resurekcija i građenje Hrvatske, zemlje u kojoj se neće pljačkati, pustošiti europski fondovi, u kojoj će biti iskorišteni svi europski fondovi, a ne najmanje nakon Bugarske. I mi svaki dan moramo na otvorenom ili u crkvi moliti samo da Bugarska opstane, da mi nismo zadnji. Mi smo predzadnji“, ustvrdio je Zoran Milanović, predsjednik države obraćajući se novinarima tijekom posjeta Lipovljanima.

Nekoliko dana kasnije, u posjetu Ludbregu, Milanović je ponovo ustvrdio kako Hrvatska, kada je riječ o iskorištenosti EU fondova, stoji loše.

„(…) Europski fondovi. Dakle A: koristit će ih se bolje i više jer smo i dalje predzadnji od istočnih država, bivših socijalističkih država. Mi svako jutro ustanemo (…), molimo se za zdravlje Bugarske. Ne za napredak, nego naprosto da ostanu tamo, da budu zadnji, da mi možemo biti predzadnji po povlačenju EU fondova. To je stvarnost“, kazao je Milanović.

U proračunskom razdoblju 2014. -2020. Hrvatskoj je na raspolaganju bilo 12,19 milijarda eura iz Europskih strukturnih i investicijskih programa (ESIF), bez nacionalnog doprinosa, a s uključenim nacionalnim sredstvima ukupno je riječ o 14,2 milijarde eura.

Sredstva osiguranja u ranijem proračunskom razdoblju Hrvatska je, kao i druge članice EU trebala iskoristiti do kraja 2023. godine, no dio tih sredstava još je uvijek u postupku naplate. Tako je, primjerice, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u suradnji s posredničkim tijelima, prije desetak dana Europskoj komisiji poslala izjavu o izdacima u iznosu od 135 milijuna eura za projekte koji su financirani iz prošlog proračunskog razdoblja.

Kada govori o tome da je Hrvatska predzadnja članica EU po povlačenu sredstava iz europskih fondova, predsjednik Milanović ne iznosi točan podatak – što je vidljivo na službenom portalu Europske komisije (EK) koji izvještava o korištenju europskih strukturnih i investicijskih fondova. Tu su prikupljeni podaci o iskorištenosti svih fondova pa tako i instrumenta Next Generation i njegova programa REACT-EU koji je uveden kao reakcija na gospodarsku i socijalnu krizu nastalu uslijed pandemije bolesti Covid-19. Sredstava tog instrumenta namijenjena su otklanjanju socijalne i gospodarske štete prouzročene pandemijom bolesti Covid-19 te za pripremu zelenog, digitalnog i otpornog oporavka.

Prema podacima EK koji su osvježeni 19. ožujka 2024. godine, Hrvatska je od planiranih 14,2 milijarde eura iz svih financijskih izvora, uključujući i sredstava za oporavak nakon pandemije Covida-19, potrošila 14 milijardi eura, odnosno 99 posto planiranih sredstava. Istodobno je ugovoreno više od 18,8 milijardi eura projekata.

Uobičajeno je, naime, ugovarati projekte u vrijednosti većoj od sredstava koja su na raspolaganju kako bi postojala rezerva u slučaju da neki projekt zastane.

Bugarska je doista zemlja koja je sporije od Hrvatske povlačila sredstva EU fondova. Od ukupno 13 milijardi iskoristila je 12 milijardi eura ili 94 posto osiguranih sredstava. No, netočno je da je ona najlošija u Europi, kao što je netočno da je Hrvatska predzadnja zemlja po iskorištenosti fondova, odnosno da je „predzadnja od istočnih država, bivših socijalističkih država“.

Naime, osim Bugarske, sporije od Hrvatske sredstva povlači još 14 članica EU. Tako su, primjerice, Rumunjska i Njemačka do sada iskoristile 94 posto sredstva (kao i Bugarska) koje su mogle povući u prošlom proračunskom razdoblju. Na razini 93 posto su Litva i Cipar,  dok su na razini 92 posto Rumunjska i Austrija. Slovačka je do sada iskoristila 89 posto sredstava koja su joj bila na raspolaganju, Španjolska 70 posto, Italija 78 posto….

Sve što im je bilo na raspolaganju, ili i više od toga, povukle su, među ostalima, Slovenija, Francuska, Mađarska, Portugal, Malta i Latvija. Kao i Hrvatska, na 99 posto iskorištenosti su još Češka i Poljska.

O Hrvatskoj sporosti u povlačenju EU sredstava pisali smo u ranijim godinama (1, 2, 3, 4). U 2017. godini, kako pokazuje interaktivni graf EK, dakle tri godine od početka proračunskog razdoblja, Hrvatska je potrošila svega devet posto raspoloživih sredstava iz EU fondova. U 2018. godini bila je na 17 posto, da bi u 2019. godini došlo do značajnijeg skoka u povlačenju sredstava (32 posto). U 2020. godini povučeno je 49 posto sredstava na raspolaganju proračunskog razdoblja, da bi u 2021. godini iskorištenost skočila na 62 posto, odnosno 78 posto na kraju 2022. godine. Sada smo na 99 posto iskorištenosti sredstava.

The post Hrvatska nije predzadnja po iskorištenosti EU fondova appeared first on Faktograf.hr.