U Hrvatskoj raste pritisak na vlasti da povećaju porez na dohodak od iznajmljivanja, dok iz Bruxellesa dolazi inicijativa da se turistima koji koriste internetske platforme za rezervaciju smještaja naplati PDV. Ovom temom sada se odlučila pozabaviti i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koja traži smanjenje poreznog opterećenja na plaće.

Prema procjenama, iznajmljivači u Hrvatskoj godišnje ostvaruju prihod od gotovo dvije milijarde eura. HUP predlaže oporezivanje dohotka od turističkog najma stanova i apartmana po stopi od 10 posto, usklađeno s stopom za dohodak od kapitala. Paušalni iznajmljivači bili bi posebno pogođeni, plaćajući 15 puta više poreza nego dosad.

S obzirom na eksplozivan porast iznajmljivanja putem internetskih platformi, mnogi su zabrinuti zbog preopterećenja lokalne infrastrukture i prevelikog ekonomskog utjecaja koji privatni najam ostvaruje, posebno zbog umanjenja prihoda velikih hotelskih lanaca te poreznih izbjegavanja.

Vruća je to politička priča na kojoj će poslodavci zacijelo inzistirati cijelu ovu izbornu godinu. Izbori idu na ruku i privatnim iznajmljivačima, koji se barem u nekom kraćem razdoblju od jedne ili dviju godina ne bi trebali bojati da će im država dublje zavući ruke u džepove. Nema stranke i premijera koji bi se odvažili na to da zimmer frei po Dalmaciji oporezuju 15 puta više nego sada, kao što traže poslodavci, no neke općine i gradove mogu povećati porez na najam unutar postojećih okvira. Iznos paušalnog poreza propisan je još 2005. godine i od tada se godinama kretao od 19,91 eura (ili nekadašnjih 150 kuna) do 199 eura (1500 kuna) godišnje po jednom ležaju, piše Večernji list.

Porez između 20 i 40 eura godišnje

Sve do ove godine većina gradova i općina držala se donje granice te se taj porez najčešće kretao između 19,91 i 40 eura godišnje po jednom iznajmljenom ležaju, no sve više sredina diže taj porez prema maksimalnih 199 eura, čime kompenziraju porezno rasterećenje plaća.

Ministarstvo financija je prošle godine promijenilo kriterije za raspodjelu sredstava iz zajedničkog fiskalnog fonda, potičući općine da povećaju porezne stope kako bi povećale prihode. To bi moglo rezultirati znatnim povećanjem poreza za privatne iznajmljivače, čime bi se trenutnih 20 milijuna eura paušalnog poreza moglo povećati na stotine milijuna eura.

To je i jedan od prigovora koji se čuje od iznajmljivača okupljenih oko Foruma obiteljskog smještaja (FOS-a), čija je obranaška logika slična HUP-ovoj. FOS veli da osim više od stotinjak tisuća iznajmljivača koji su prijavili turistički najam te plaćaju sve svoje obveze (osim paušalnog poreza, tu je i članarina turističkoj zajednici te turistička pristojba, što je lani zajedno bilo do 100 eura godišnje po ležaju) postoji još i oko 300.000 neregistriranih iznajmljivača kod kojih “borave” rodbina i prijatelji. Sivo je to tržište kojim ni oni nisu zadovoljni. Nedo Pinezić, jedan od doajena obiteljskog smještaja, predlagao je da se rentijeri u koje se upire prstom odvoje od “izvornog hrvatskog domaćinstva” te da se ovima drugima dodijeli poseban znak koji bi ih poštedio jače porezne stege.

Lokalne jedinice nisu sklone povećanju poreza na teret vlastitog stanovništva i svog biračkog tijela, pa tako ni poreza na iznajmljivanje privatnog smještaja turistima jer se boje optužbi da bi time pogodovali velikim lancima te strancima, koji bi u još većoj mjeri kupovali kuće i apartmane od demoraliziranog lokalnog stanovništva. No zato se većina odlučila na povećanje poreza na kuće za odmor na maksimalnih pet eura po četvornom metru.

Hrvata uznemirio oglas za stan u Splitu: ‘Dobro smišljena prevara’

Rast cijena nekretnina

Podsjetimo, Cijene nekretnina u Hrvatskoj posljednjih su godina neizmjerno narasle. Bilo da želite iznajmiti stan ili ga pak kupiti, niti jedna opcija neće biti lijepa za vaš džep. U Zagrebu je metar kvadratni sve skuplji, a jedva se mogu pronaći kakve garsonijere za najam od 500 eura mjesečno. Suprotno svim najavama od godina ranije, taj trend ne jenjava te su nekretnine u Hrvatskoj sve skuplje i skuplje.

Sukladno tome, sve je više mladih ljudi koji ostaju živjeti sa svojim roditeljima. Plaće, pogotovo početne, u Hrvata nikada nisu bile pretjerano velika, a danas je situacija vjerojatno gora no ikad. Rijetki su oni koji si mogu priuštiti najam ili kupovinu stana bez većih problema i kombinacija. A da je stvar poprilično loša otkriva i Eurostat, Statistički ured Europskih zajednica koji prikuplja i objavljuje statističke podatke iz država članica, država izvan Europske unije te od međunarodnih organizacija kako bi informirao institucije Europske unije i omogućio praćenje učinaka politika Zajednice.

Prema Eurostatu, Hrvati napuštaju roditeljski dom s 33,4 godina, a zanimljivo, iza nas su redom zemlje iz regije. Druga je Crna Gora gdje mladi s 33,3 godine napuštaju roditelje, a potom slijede Sjeverna Makedonija s 32,1 godinom te Srbija s 31,4 godina. “Najgorih” pet zaokružuje Slovačka, gdje mladi s 30,8 godina napuštaju roditelje.

U top deset zemalja gdje mladi ostaju najdulje s roditeljima još su Grčka s 30,7 godina, Bugarska i Španjolska s 30,3 godine, Malta s 30,1 godina te Italija, koja zaključuje top deset s 30 godina prosječne starosti. U Sloveniji je situacija nešto bolja, tamo mladi s 29,4 godina napuštaju roditelje i njihov dom.

Objava Hrvati na ovoj djelatnosti fino zarađuju, ali neće još dugo: Stižu im masovni porezi pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.