Porezi nisu jednostavni, kao ni mnogo drugih stvari na ovom svijetu. No, što se mora – nije teško. Međutim, ono što je ludo, kako kaže moj sugovornik Alexander Kobakhidze koji će predavati idući tjedan na Money Motionu, većina će ljudi za svog života više svoje zarade potrošiti na poreze nego na bilo što drugo…

Da je porez “cjeloživotna pretplata” to bi bila najveća kupnja u životu jednog čovjeka (važnija od kuće ili obrazovanja). Pa ipak, većina ljudi ne zna ni osnove o oporezivanju.

S druge strane, to je sigurno i jedan od razloga zašto Alexander i slični stručnjaci imaju toliko posla. Tehnologijom pojedincima i poslovanjima olakšavaju bavljenje porezima.

Svoja znanja u spajanju tehnologije i poreza Alexander je brusio u Uberu kao Head od Tax Technology, putem kojeg je upoznao i osnivače hrvatske Fonoe. Za one koji slabije prate, to je platforme trojice bivših zaposlenika Ubera u Hrvatskoj posvećena automatizaciji plaćanja poreza. A neće vas začuditi što je Alexander suosnivače Fonoe upoznao još u vrijeme dok je radio u Uberu…

Od Ubera do Fonoe

U Uberu smo bili u različitim timovima i u različitim gradovima (ja u Amsterdamu, oni u Zagrebu) tako da su prilike za interakciju bile ograničene. No, nakon što su Davor, Filip i Ivan osnovali Fonou, Uber im je postao kupac. Poželio sam se pridružiti Fonoi nakon što sam pročitao interne preglede koje je Uber Tech tim pripremio o svim našim dobavljačima porezne tehnologije u to vrijeme. Fonoa se baš isticala.

Bili su usredotočeni na kupca, fleksibilni, brzi i imali su tim za podršku koji je bio godinama ispred drugih. To je jako važno kada imate globalnu prisutnost, milijune kupaca i stotine milijuna transakcija. Želio sam biti dio toga i čak sam se preselio u Zagreb kako bih bio bliže ekipi.

Iako se opet bavio porezima u tehnologiji odnosno tehnologijom za poreze, Alexanderov se posao prilično promijenio. U Uberu je imao jednog klijenta (sam Uber) za kojeg je trebao razumjeti potrebe različitih linija poslovanja i odjela (vožnje, hrane, tereta, poreznog savjetovanja, porezne usklađenosti itd.) dok je prelazak u Fonou značio više kupaca, različite poslovne modele, veću raznolikost potreba, što rezultira većom složenošću.

Jednostavnije rečeno, moj posao je pomoći shvatiti kako zadatke koje obavljaju porezni stručnjaci učiniti bržima, jeftinijima, preciznijima ili ugodnijima. To uključuje istraživanje problema s kojima se suočavaju, razumijevanje njihovih temeljnih uzroka i objašnjavanje onoga što sam otkrio dionicima poput inženjera, proizvodnih timova i marketinških stručnjaka.

Na primjer, mogao bih razgovarati s poreznim upraviteljem i oni bi mi rekli da gube vrijeme ručno ispravljajući iste pogreške u poreznim prijavama. Prvotna reakcija bila bi automatizirati ovaj proces ispravljanja pogrešaka. To je moguće. Međutim, prvo bih istražio temeljni uzrok pogrešaka koje popravljaju i bi li tehnologija u ovom slučaju trebala ići “uzvodno” i riješiti probleme na izvoru.

Kao voditelj TaxTecha, moj posao je bio zaposliti i obučiti tim koji će raditi gore navedeno i pružiti im podršku kad god je to potrebno.

Kad su u pitanju porezi i globalna poslovanja, tehnologija je neizbježna.

Kad pričamo o poreznim poteškoćama koje najviše muče globalna poduzeća, Alexander ističe kako probleme najviše osjećaju ljudi koji rade u tim multinacionalnim poduzećima.

Mnoge tehnološke tvrtke globalne su od samog početka. Imaju klijente posvuda i obveze poreznog usklađivanja u svakoj zemlji. Na primjer, ako prodaju u 50 zemalja, a svaka zahtijeva 4 porezna obračuna godišnje. To je minimalno 200 obračuna, i to samo za PDV/GST. Ručno upravljanje ovim usklađivanjem zahtijeva vojsku ljudi. Dakle, kako biste osigurali učinkovito usklađivanje u velikom opsegu, tehnologija je neizbježna.

Sve vlade pokušavaju smanjiti razliku između očekivanog i stvarno prikupljenog poreza, dodaje Alexander te se i one također zbog toga oslanjaju na tehnologiju (npr. obavezno elektroničko fakturiranje i izvještavanje podataka). A posljedicom toga, onda i globalna poduzeća moraju razviti ili kupiti tehnologiju kako bi udovoljila tim zahtjevima.

Nova porezna era digitalnih poslovanja

Ulazak tehnologije u porezne procese zadnjih godina povećao se i sa širenjem poslovnih modela koji se temelje na pružanju usluga putem softvera. Primjer su digitalne platforme i tržišta (poput Amazona, AirBnBa i Ubera). Takve tvrtke imaju posve nove porezne obveze s kojima se suočavaju, a ne pomaže što zakonodavstva često kasne za novim poslovnim praksama, ističe Alexander.

Za porezne vlasti to znači više poreznih obveznika koje treba nadzirati, a time i veće troškove. Kako bi se to spriječilo, veća odgovornost se prebacuje na same platforme.

Na primjer, mnoge platforme sada moraju prikupljati, potvrđivati i dijeliti porezne podatke s vladama o aktivnostima prodavača na platformi (nešto što se u EU naziva DAC7). Drugi primjer je pravilo “Deemed Supplier” gdje vlada gleda na samu platformu kao na onu koja mora ispunjavati porezne obveze na transakciju između kupca i prodavatelja.

Alexander u kontekstu toga kaže kako je jedan od najvećih izazov zapravo okupiti tehničke stručnjake koji razumiju te probleme i koji znaju iskombinirati to znanje s adekvatnom tehnologijom.

Kako se “digitaliziraju porezi”?

Digitalizacija poreza značajno je utjecala na globalna poduzeća zadnjih godina – u nekim je pogledima olakšavala poslovanje, a nekad je i otežavala. No i te “otegotne okolnosti” omogućile su da se toliko toga ubrza i pojednostavi. Alexander pojašnjava:

S jedne strane, pojednostavila je usklađivanje – možete digitalno podnijeti porezne prijave u većini zemalja. S druge strane, natjerala je tvrtke da ulože značajna sredstva u nove tehnologije, obuku osoblja i poboljšanje internih procesa. Zato što danas uz tehnologiju, ako nešto nije “ispravno” (npr. porez je pogrešno izračunan ili kupac nije ispravno identificiran), to odmah dođe do poreznih vlasti.

Ako podvučemo crtu, možemo reći da su tvrtke u mnogim područjima itekako imale koristi od tehnologije kad govorimo o poreznoj administraciji. Alexander navodi nekoliko:

• Poboljšana provjera poreznog identiteta: O “poreznom identitetu” često ovisi kada i gdje tvrtka mora naplaćivati poreze poput PDV-a i GST-a. Ako je provjera automatizirana, eliminiraju se porezni propusti (plaćanja poreza kad to nije potrebno) ili vas štiti od poreznih kazni (zbog neplaćanja poreza kada trebate). Također vas štiti od uobičajenih vrsta porezne prijevare.
• Brže izračunavanje poreza: suvremeni porezni sustavi mogu pomoći tvrtkama da pravilno primjenjuju poreze na robu i usluge prodane izvan granica. Pravila se u trenu zakompliciraju, a multinacionalni porezni stručnjaci često se oslanjaju na tehnologiju prilikom izračuna. Ti su porezni sustavi postali neophodni za tvrtke koje posluju globalno.
• Točno digitalno izvještavanje i e-fakturiranje: kada se implementiraju s razumijevanjem, mogu biti katalizator operativne učinkovitosti. Mogu pojednostaviti radne procese, smanjiti ručne pogreške i pružiti vrijedne uvide u financijske trendove. Jednostavno rečeno, mogu osigurati točnost računa i isplatu dobavljačima na vrijeme.
• Automatizirano podnošenje poreznih prijava: automatizacija pripreme, pregleda i podnošenja poreznih prijava znači da tvrtke mogu rasti na tržištima i proizvodima bez povećanja broja zaposlenih u poreznom timu.
• Dijeljenje podataka: poboljšava upravljanje podacima (potiče tvrtke da obrate pažnju na to kako prikupljaju potrebne podatke), što mnoge tvrtke približava – sad već ne tako neostvarivoj želji, točnih i unaprijed ispunjenih poreznih prijava.

Na što tvrtke trebaju obratiti pozornost?

Kako smo već najavili Alexander će predavati na Money Motionu. Nije nam htio otkriti detalje svog predavanja, ali vjerujemo da će i samo naslov biti dovoljan da zaintrigira: Why Tax is Better Than Sex. Tako da ćete morati sami doći i uvjeriti se u izvanrednost ovog predavanja, 22. ožujka u 12:55 na konferenciji Money Motion u Zagrebu!

No, nećemo vas ostaviti bez pozdravnih savjeta. Za kraj, pitali smo Alexandera koji su po njemu novonastali trendovi u poreznoj tehnologiji na koje bi profesionalci i tvrtke trebali obratiti pažnju? Navodi ih četiri:

1. Globalna rješenja: Porezi mogu predstavljati prepreku globalnom širenju. Stoga su globalna rješenja nužna – s obzirom na globalnu prirodu današnjeg gospodarstva. Ranije su mnoga rješenja bila specifična za pojedine zemlje.
2. Fleksibilnost: Tehnologija se razvija brže od poreznih zakona. Stoga, unutarnji porezni stručnjaci djeluju u nesigurnom području tijekom nekoliko godina, a tehnologija na koju se oslanjaju (npr. porezni sustav) mora biti dovoljno fleksibilna da se prilagodi promjenama u pravilima, propisima i tumačenjima. Trajanje pravne nesigurnosti može potrajati gotovo desetljeće.
3. Kupujte, ne razvijajte: Na tržištu se pojavljuju moćnija rješenja. Tvrtke sada mogu kupiti bolju tehnologiju umjesto da je moraju sami razvijati.
4. Nepredvidivi rokovi: Odgode i produženja u provedbi zakona od strane vlada uzrokuju stvarne probleme za multinacionalne tvrtke (vlade najavljuju zakon koji će stupiti na snagu na određeni datum, ali ga na kraju odgađaju mjesecima ili čak godinama). Mnogi se nadaju da je ovo privremeni propust, a ne karakteristika sustava.