Istraživanje provedeno u Černobilskoj zoni isključenja (ČZI) pokazalo je da su životinje unutar kruga polumjera 30 km od nekadašnje nuklearne elektrane fizički i genetski različite od svojih pandana u drugim dijelovima svijeta.

Zabrinuti zbog utjecaja kronične radijacije na DNK, biolozi sa Sveučilišta u New Yorku (SAD) proučavali su mikroskopske crve koji još žive na tom području kako bi vidjeli kakav je učinak radijacija imala na njihov genetski sastav.

“Još nemamo dobar uvid u učinke nesreće na lokalne populacije. Je li nagla ekološka promjena promijenila vrste, ili čak pojedince unutar vrste, koji su prirodno otporniji na ionizirajuću radijaciju?”, kaže voditeljica studije Sophia Tintori.

Što nam govore crvi?

Kako bi odgovorili na to pitanje, istraživači su proučavali obliće (Nematoda), male crve s jednostavnim genomima i brzom reprodukcijom koja ih čini korisnima za razumijevanje osnovnih bioloških fenomena.

“Ti crvi žive svugdje i brzo se razvijaju, prolazeći kroz desetke generacija evolucije dok tipični kralježnjak ‘tek obuva cipele’”, objašnjava suautor studije Matthew Rockman.

Opremljeni Geigerovim brojačima i noseći osobnu zaštitnu opremu, istraživači su s lokacija diljem ČZI-a prikupili stotine oblića koje su bile izložene različitim razinama radijacije. Uzorci su zatim zamrznuti i prevezeni na Sveučilište u New Yorku radi daljnjeg proučavanja.

Fokusirali su se na vrstu oblića Oscheius tipulae, sekvencirajući genom 15 crva iz Černobila i uspoređujući ih s genomima pet O. tipulae iz drugih regija. Na njihovo iznenađenje, istraživači nisu mogli otkriti oštećenja radijacijom na genomima crva iz Černobila.

“To ne znači da je Černobil siguran. Vjerojatnije znači da su oblići vrlo otporni organizmi te da mogu podnijeti ekstremne uvjete. Također ne znamo koliko je dugo svaki od crva bio u ČZI-u pa ne možemo biti sigurni u točnu razinu izloženosti svakog crva i njegovih predaka tijekom posljednjih četiri desetljeća”, objašnjava Tintori.

Neočekivana posljedica zračenja u Černobilu: ‘Ovo bi nam moglo pomoći u borbi s rakom’

Što to znači za nas?

Pronalasci studije pružaju naznake o tome kako se popravak DNK može razlikovati između pojedinaca, što bi moglo dovesti do boljeg razumijevanja prirodnih varijacija viđenih kod ljudi.

“Sada kada znamo koje su vrste O. tipulae osjetljivije ili tolerantnije na oštećenja DNK, možemo koristiti te vrste za istraživanje zašto su neke jedinke sklonije od drugih da pate od učinaka kancerogenā”, dodaje američka biologinja.

To bi moglo imati posljedice za istraživanja raka koja se bave pitanjem zašto neki ljudi s genetskom predispozicijom za bolest obolijevaju, a drugi ne.

“Razmišljanje o tome kako pojedinci različito reagiraju na agense koji oštećuju DNK u okolišu pomoći će nam imati jasniju sliku o našim vlastitim čimbenicima rizika”, zaključuje Tintori.

Objava Biolozi proučavali crve iz Černobila: ‘Ovo otkriće moglo bi pomoći i ljudima’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.