Većina gradova smanjila je izdvajanja za kvalitetu života, odnosno za stanogradnju, izgradnju zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, odgojnih, rekreacijskih i drugih građevinskih objekata zajednice, opskrbu vodom, javnu rasvjetu i komunalne pogodnosti, pokazuje analiza portala gradonačelnik.hr konsolidiranih gradskih proračuna za 2022. godinu (podaci za 2023. se još prikupljaju). Navedene aktivnosti velikoj većini gradova spadaju pod stavku u proračunu »Usluge unapređenja stanovanja i zajednice«, iako pojedini gradovi takva proračunska izdvajanja ne uvrštavaju nužno pod tu kategoriju, nego ih upisuju pod druge stavke, a analizirana su izdvajanja prema udjelu u proračunu, izdvajanja po stanovniku kao i trendovi, u apsolutnim i postotnim iznosima.

Knin i Županja

Iz analize je vidljivo da su neki gradovi izdvajanja za kvalitetu života povećali za čak 421 posto. Najveći dio gradskog proračuna namijenjen kvaliteti života građana izdvojila je Komiža, a najveće povećanje izdvajanja za tu namjenu u apsolutnom iznosu u odnosu na godinu prije bilježi Zadar. No, od 128 gradova samo je njih 58 povećalo izdvajanja u odnosu na 2021. godinu, od toga 21 grad za više od 50 posto.

Prema podacima Financijske agencije, hrvatski gradovi za kvalitetu života u analiziranoj godini izdvojili su ukupno 3,976 milijardi kuna, što je manje nego u 2021. kada je u iste svrhe izdvojeno 4,256 milijardi kuna. Točno 100 gradova izdvojilo je više od 10 posto proračuna za kvalitetu života, dok je deset najbolje rangiranih za tu namjenu izdvojilo više od 37,5 posto.

Najviše je iznose za kvalitetu života »podebljala« Županja, koja je izdvajanja povisila za čak 421,05 posto, a slijedi je Otočac s povećanjem od 362,70 posto. Beli Manastir, Oroslavje, Knin, Prelog i Đakovo izdvajanja su povećala u rasponu od 105,76 i 160,36 posto, a među deset najboljih još su i Pag, Glina te Varaždin s povišenjima od 92,69 do 98,90 posto.

Gledano po udjelima u gradskim proračunima, i u 2022. kao i u godini ranije, najviše je izdvojila Komiža, 66,36 posto gradskog budžeta. Na drugom je mjestu Knin s izdvojenih 60,22 posto, a postom slijede Vodnjan, Benkovac, Kraljevica i Trogir koji su izdvojili između 41,16 i 47,85 posto. Mursko Središće, Korčula, Jastrebarsko i Beli Manastir čine ostatak liste s izdvajanjima u rasponu od 37,53 do 38,70 posto proračuna.

Po stanovniku

Što se tiče izdvajanja po stanovniku, i u ovom slučaju prednjači Komiža s iznosom od 8.860,17 kuna po stanovniku, drugi je Knin s izdvojenih 6.145,07 kuna, slijedi Benkovac s 5.259,79 i Novigrad s 5.025,30 kuna per capita. Niz još čine Nin, Vodnjan, Pag, Cres, Vis i Beli Manastir čija se izdvajanja kreću od 3.145,04 do 4.705,00 kuna. 81 grad izdvojio je više od tisuću kuna po glavi stanovnika.

Promatra li se trend povećanja u apsolutnim iznosima u odnosu na godinu ranije, najveće povećanje izdavanja za kvalitetu života bilježi Zadar, više od 70 milijuna kuna, slijedi Varaždin s povećanjem od 48,7 milijuna, a između 30,3 i 38,5 milijuna kuna više izdvojili su Karlovac, Knin, Rijeka i Osijek.

Priznanja za Cres, Poreč i Umag

Cres je u listopadu prošle godine četvrti put proglašen najboljim malim gradom u kategoriji za demografiju, obrazovanje i mlade u konkurenciji malih gradova s manje od 10 tisuća stanovnika, među kojima su u vrhu po iznosima stipendija i školarina po stanovniku u kategoriji malih gradova (151,45 kuna), u samom vrhu po broju odgojitelja u vrtićima (3,4 djeteta po odgojitelju), u top 15 su po broju učitelja u školama (6,04 učenika po učitelju), u top 10 po broju visoko obrazovanih stanovnika (svaka 4,66 osoba je visoka obrazovana).

Poreč je u listopadu prošle godine treći put zaredom proglašen najboljim srednjim gradom za život u Hrvatskoj (od 10 do 35 tisuća stanovnika), odnosno u kategoriji »kvaliteta života«, a tu je titulu zavrijedio po izdvajanjima za obrazovanje, socijalnu politiku i mlade u proračunu (34,95 posto), broju odgojitelja u vrtićima (4,81 djeteta po odgojitelju), prosječnim izvornim prihodima po stanovniku (6.820,1 kuna), po prosječnom broju zaposlenih na svakih tisuću stanovnika (429,8) i prosječnom vitalnom indeksu (95,87 posto). Umag je pak proglašen najboljim srednjim gradom u kategoriji za demografiju, obrazovanje i mlade.

Dubrovnik Rijeci preuzeo titulu najpametnjeg grada

Rijeka je tri puta zaredom proglašavana najpametnijim gradom u Hrvatskoj, odnosno ponijela je titulu Smart Cityja. Prema istraživanju agencije Apsolon, Rijeka se posebno ističe u rezultatima u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima, ali i u području Servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja, koje obuhvaća dostupnost i kvalitetu servisnih informacija koje gradovi nude svojim stanovnicima te prisutnost i mogućnosti objedinjenih sustava plaćanja usluga društava i ustanova na području grada Rijeke i šireg riječkog područja putem RCC portala. Titulu joj je preoteo Dubrovnik.

Objava Analiza lokalnih proračuna. Rijeka više nema titulu “najpametnijeg grada”, za kvalitetu života najviše izdvaja Komiža pojavila se prvi puta na Novi list.