Kao i u prethodna dva mandata, i nova vlada premijera Andreja Plenkovića donijela je operativne programe za nacionalne manjine koji bi se trebali provoditi u idućem četverogodišnjem razdoblju. Riječ je o popisu obaveza državnih i lokalnih tijela da, u skladu sa svojim ovlastima i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, omoguće ostvarivanje manjinskih prava poput kulturne autonomije, odgoja i obrazovanja na manjinskim jezicima, prava na samoorganiziranje te zastupljenost u predstavničkim tijelima i pravosuđu.

Pored općih obaveza vezanih za sve nacionalne manjine, doneseni su i operativni programi za svaku nacionalnu manjinu posebno. Među tim programima je i onaj koji se tiče srpske nacionalne manjine. Od 209 navedenih aktivnosti, čak se njih 51 tiče ostvarivanja prava pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj.

Jedna od točaka koja se unazad osam godina pokušava riješiti kroz operativne programe je i pitanje stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava. U prethodna dva operativna programa za srpsku manjinu (1, 2) naglasak je bio na stambeno zbrinjavanje onih koji su u državnim stanovima. Sada se u novom programu 2024-2028 prvi puta spominju tzv. kadrovski stanovi.

U dijelu Operativnog programa za srpsku nacionalnu manjinu u opisu aktivnosti pod točkom 8.3. stoji: „Dovršit će se program stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava uz nove načine rješavanja tog programa. Omogućit će se otkup stambenih jedinica višegodišnjim korisnicima tzv. kadrovskih stanova po povoljnijim uvjetima“.

Pokušali smo od Vlade, a potom i od nadležnog Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dobiti pojašnjenje i odgovore na pitanja što se smatra kadrovskim stanom, tko su vlasnici tih stanova, gdje se ti stanovi nalaze, koliko bi ih išlo u otkup i tko bi ih mogao otkupiti, koji bi bili modeli otkupa i po kojoj cijeni te hoće li se pravo otkupa vezati za hrvatsko državljanstvo, prebivalište/boravište u Hrvatskoj i posjedovanje druge nekretnine u RH.

Državni tajnik iz redova DP-a: „Prisutna je nejednakost u ostvarivanju prava građana“

Pojašnjenje je stiglo iz Uprave za stambeno zbrinjavanje matičnog ministarstva.

Pod kadrovskim stanovima se smatraju stanovi koji su u vlasništvu ustanova čiji su osnivači županije, a koriste ih nekadašnji zaposlenici tih ustanova. Operativnim programom obuhvaćeni su samo oni kadrovski stanovi koji se nalaze na potpomognutim područjima, a ne kadrovski stanovi na području čitave Hrvatske. U nekima od njih nositelji stanarskih prava, odnosno zaštićeni najmoprimci, žive i više od 40 godina.

Iz Uprave za stambeno zbrinjavanje objašnjavaju da je trenutno nejednakost u otkupu stanova koji su bili u državnom vlasništvu i onih u vlasništvu ustanova čiji su osnivači županije.

„Na potpomognutim područjima se stanovi kojima je vlasnik država mogu otkupiti po povoljnim uvjetima koji su propisani Uredbom o prodajnoj cijeni obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima. Istovremeno, na istom području, korisnici stanova čiji su vlasnici ustanove nemaju takvu mogućnost otkupa, već je otkup moguć isključivo prema tržišnim uvjetima. Stoga je trenutno prisutna nejednakost u ostvarivanju prava građana koji borave u državnim stanovima u odnosu na one koji borave u stanovima u vlasništvu ustanova čiji su osnivači jedinice područne (regionalne) samouprave“, navodi se u odgovoru koji potpisuje državni tajnik David Vlajčić, nedavno imenovan iz kvote Domovinskog pokreta.

Vlajčić u odgovoru navodi i da je cilj otkloniti tu nejednakost i „osmisliti model po kojem bi se i ovi stanovi mogli otkupiti pod istim uvjetima kao i državni“.

Nužna je izmjena propisa

U planu je izmjena Uredbe, ali i Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima, koji se za sada ne odnose na tzv. kadrovske stanove.

Što se tiče uvjeta otkupa, u odgovoru Uprave za stambeno zbrinjavanje samo se navodi dosadašnji model otkupa državnih stanova – mogućnost jednokratne isplate kupoprodajne cijene, kao i mogućnost obročne otplate na rok do 25 godina, kao i umanjenje prodajne cijene ovisno o nekim kriterijima poput starosti i stanju stana te načinu plaćanja.

Sudeći po odgovoru, ti bi ili slični kriteriji bili i za otkup tzv. kadrovskih stanova.

„Izmjenom propisa planira se omogućiti ustanovama da prodaju svoje stanove primjenom istih kriterija u obračunu prodajne cijene pod kojima se obračunava prodajna cijena državnih stanova“, zaključuje se u odgovoru državnog tajnika Vlajčića.

Primjer Belog Manastira

U odgovoru je naveden i podatak da je, prema dostupnim informacijama, najviše kadrovskih stanova koji bi mogli ići u otkup na području Baranje (Beli Manastir), njih 76 koji su u vlasništvu škola i domova zdravlja, a u kojima žive nekadašnji radnici tih ustanova.

Upravo je primjer Belog Manastira nedavno u Saboru ponovno aktualizirala Dragana Jeckov, zastupnica SDSS-a i to u vrijeme dok je s Miloradom Pupovcem i Anjom Šimpragom te predstavnicima Vlade dogovarala novi operativni program za srpsku nacionalnu manjinu u koji je na kraju i ušla problematika tzv. kadrovskih stanova.

I za operativne programe ostalih nacionalnih manjina glavni sugovornici Vlade su bili saborski zastupnici manjina: Vladimir Bilek, Armin Hodžić, Robert Jankovics, Veljko Kajtazi i Furio Radin.

Jeckov je u srpnju tijekom slobodnog govora u ime Kluba SDSS-a pozvala Vladu da napokon iznađe rješenje za otkup kadrovskih stanova u Belom Manastiru u kojima bivši radnici tamošnjih škola i doma zdravlja žive desetljećima.

Upozorila je da veći dio građana u tim stanovima nije imalo prilike otkupiti stanove pod povoljnijim uvjetima, nego su bili izloženi dugogodišnjem ‘loptanju’ u čijoj su nadležnosti.

„Time su stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge nositelje stanarskih prava, odnosno zaštićene najmoprimce. Rješenje ove pravne zavrzlame traje gotovo 20 godina“, rekla je Jeckov.

Prema njezinom mišljenju, rješenje ipak postoji.

Istaknula je pozitivan primjer nositelja stanarskih prava koji su bili zaposlenici predškolskih ustanova kojima je osnivač grad Beli Manastir. Oni su otkupili stanove po povlaštenim uvjetima još 2008. godine.

I Fina je nedavno riješila otkup stanova u svome vlasništvu, ali su oni prodavani po tržišnim cijenama, uz priznavanje višegodišnjih ulaganja najmoprimaca te je pitanje koliko je to rješenje dobro.

„Preostali stanovi u vlasništvu ustanova kojima je osnivač Osječko-baranjska županija ostali su neprodani, jer se stanarima godinama onemogućava otkup. Razna državna tijela i institucije se proglašavaju nenadležnim“, upozorila je zastupnica SDSS-a.

Problem je što se aktualni propisi ne odnose na stanove u vlasništvu ustanova.

„Zanimljivo je kako je grad Beli Manastir nakon 2011. godine postupao u korist najmoprimaca prodajom dijela od 172 stana po povlaštenim uvjetima, ali je nakon mišljenja tadašnjeg Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje uredba po kojoj su postupali jednostavno prestala važiti. Ni novi propis o zaštićenim najmoprimcima koji će se primjenjivati od 1. siječnja 2025. godine neće biti plodno tlo za rješavanje ovog višegodišnjeg problema“, objasnila je Jeckov.

Godine prolaze, a stanovnici Belog Manastira „mahom starije životne dobi, različitih nacionalnosti i životnih priča“ koji dugo godina žive u tim stanovima i koji su imali dosta ulaganja više ne smiju čekati, poruka je Kluba SDSS-a.

„Trebamo im pronaći adekvatno rješenje, jer to im naprosto dugujemo. Pomognimo ovim ljudima da otkupe stanove na isti način kao i drugi stanovnici Belog Manastira, jer svaki dan nerješavanja ovog pitanja za njih gubitak vremena“, apelirala je Dragana Jeckov, zastupnica SDSS-a.

Do sada brojni sastanci, ali bez rezultata

Pitanje otkupa kadrovskih stanova u Belom Manastiru s vremena na vrijeme bila je tema sastanaka na raznim nivoima, od lokalnih do državnih, ali za sada bez rezultata.

Jedan od posljednjih bio je u veljači kada su se u Belom Manastiru sastali predstavnici grada, Osječko-baranjske županije, Uprave za stambeno zbrinjavanje nadležnog ministarstva, SDSS-a i Udruge stanara Baranje. Prema pisanju medija, „otvoren je konstruktivan dijalog i put ka pronalasku rješenja stambene problematike vezane uz zaštićene najmoprimce u Belom Manastiru“.

I donedavna potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga u izvještaju o četverogodišnjem mandatu navodi da joj se višekratno obraćala Udruga stanara Baranje, da je njezin Ured „pokrenuo komunikaciju“ sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje te da je lani u lipnju održala sastanak s tadašnjim županom Osječko-baranjske županije Ivanom Anušićem i njegovim suradnicima. U izvještaju je i informacija da je krajem prošle godine posjetila Beli Manastir kada je s gradonačelnikom i zamjenicom gradonačelnika iz reda srpske nacionalne manjine razgovarala o mogućnostima rješavanja pitanja otkupa stanova.

Problem je otvaran i na sjednici Županijske skupštine. Prije dvije godine Marko Bogatić, županijski vijećnik iz redova SDP-a, postavio je pitanje što se može napraviti da se tim ljudima izađe u susret, da ostvare kupnju svoga stana pod istim uvjetima kojim su otkupljivali i ostali građani Belog Manastira.

Tadašnji zamjenik župana Mato Lukić (HDZ) brzinski je otklonio odgovornost županije koja je osnivač škola i doma zdravlja u Belom Manastiru.

„Otkupili su oni koji su u to vrijeme imali pravo. Bio je sastanak u školama oko toga. Oni koji nemaju pravo naravno da ga ne mogu ostvariti. Svi koji su vas pitali ili buduće koji budu pitali mogu se obratiti direktno ustanovi, školi ili domu zdravlja, čije su to nekretnine, pa će od njihovih pravnih službi dobiti adekvatan odgovor“, rekao je Lukić koji sada obnaša dužnost župana nakon što je donedavni župan Ivan Anušić otišao u Vladu i na čelo MORH-a.

Da se županija ne može tek tako oduzeti od odgovornosti, ukazao je SDP-ov Bogatić pokazavši zaključak županije iz 2009. godine koja daje suglasnost na otkup šest stanova.

U dodatnom pojašnjenju, Ivan Hampovčan, tajnik Osječko-baranjske županije, problem je delegirao na višu instancu – Vladu i Sabor.

Naveo je da su, temeljem Zakona o otkupu stanova, svi nositelji stanarskog prava mogli otkupiti stanove do 31. prosinca 1995. godine. Nakon toga, oni koji su ostali u tim stanovima nisu više imali stanarsko pravo nego su postali zaštićeni najmoprimci.

„Na području koje je bilo okupirano ljudi nisu bili u prilici podnositi zahtjeve i ti stanovi su ostali neriješeni. Beli Manastir i Vukovar imaju najveći problem s tim, a imale su i neke druge jedinice lokalne samouprave“, kazao je Hampovčan.

Objasnio je da je Vlada naknadno svojim uredbama regulirala način otkupa državne imovine i otkupa imovine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.

„Međutim, ovi stanovi su završili u vlasništvu ustanova. Danas imamo situaciju da mi te stanove možemo prodati, ali ustanove i županija mogu postupiti samo temeljem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima gdje u članku 391. stoji da je potrebna procjena nekretnine i javni natječaj za prodaju. Da danas pokrenemo postupak otkupa tih stanova moramo te dvije stvari napraviti: procijeniti stanove i raspisati javni natječaj“, upozorio je Hampovčan.

Da bi se problem riješio potrebni su „dodatni alati“, a njih ne može nitko donijeti ni na gradskom niti na županijskom nivou.

„Bez novog rješenja problema na državnom nivou ti ljudi neće biti u prilici da otkupe te stanove na povlašten način. Iz ove županije je već ranije otišla inicijativa prema Vladi da se to zakonski regulira. Dok god to nešto novo ne donesu Sabor ili Vlada to će biti ovako kako je sad i to tim ljudima netko treba reći“, poručio je tajnik Županije prije dvije godine.

Nepoznat broj stanova za otkup

Iako smo od Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, odnosno od tamošnje Uprave za stambeno zbrinjavanje, tražili podatke za čitavu Hrvatsku o broju kadrovskih stanova koji bi išli u otkup na temelju novog operativnog programa za srpsku nacionalnu manjinu – te podatke nismo dobili.

Pojasnili su nam samo da se otkup kadrovskih stanova u operativnom planu odnosi isključivo na kadrovske stanove na potpomognutim područjima, ali i to bez brojčanih podataka. Izdvojeni su kao najbrojniji stanovi u Belom Manastiru, odnosno Baranji, njih 76. Problem belomanastirskih stanova ističu i u SDSS-u. Koliko je takvih stanova u drugim potpomognutim područjima, ostalo je nepoznato javnosti.

Potpomognuta područja, sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske su slabije, ispodprosječno razvijena područja u Hrvatskoj čiji je razvoj potrebno dodatno poticati.

Prema novoj vladinoj Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti u potpomognuta područja ulazi 11 županija: Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija.

Uz njih, u potpomognuta područja ulazi poimence i 287 općina i gradova, među kojima su, uz Beli Manastir, i gradovi poput Gline, Hrvatske Kostajnice, Iloka, Garešnice, Imotskog, Knina, Novske, Obrovca, Benkovca, Lipika, Metkovića, Nove Gradiške i Otočca.

Tek treba dogovoriti model

U tim županijama, općinama i gradovima vjerojatno ima još neotkupljenih kadrovskih stanova koji su u vlasništvu tamošnjih zdravstvenih ili obrazovnih ustanova, a koji će se rješavati na temelju novog Operativnog programa za srpsku nacionalnu manjinu 2024-2028.

Nismo dobili ni konkretne odgovore na pitanja koji će biti model otkupa i okvirna cijena četvornog metra, kao ni hoće li se pravo otkupa vezivati za prebivalište i posjedovanje neke druge nekretnine u Hrvatskoj. Razlog je jednostavan – model otkupa tek treba dogovoriti, a vezano za to i izmijeniti pripadajuće propise.

„Konkretniji odgovori na vaša pitanja moći će se dati tek kada se za to ispune uvjeti, odnosno kada i ukoliko dođe do izmjena Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima i Uredbe o prodajnoj cijeni obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na potpomognutim područjima“, zaključuje u odgovoru David Vlajčić, državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

 

The post Koji su to “kadrovski stanovi” po prvi put ušli u Operativni program za srpsku manjinu appeared first on Faktograf.hr.

pročitaj cijeli članak