“Danas vam je bilo izvješće pravobraniteljice za djecu. U tom izvješću ona savjetuje da se maknu svi vjerski tradicionalni običaji iz hrvatskih škola. Od Dana kruha do božićnih priredbi jer to može vrijeđati druge. To je danas bilo. Znate li tko je digao ruku? Domovinski pokret i HDZ. Provjerite”, navodi Božo Petrov, čelnik Mosta u poruci objavljenoj u ponedjeljak na Facebook profilu Mosta nezavisnih lista – Zagreb. Tom porukom Most građane poziva da potpišu građansku inicijativu Mosta pod nazivom „Vratimo EU kršćanskim korijenima“ koja za cilj ima ugrađivanje kršćanske baštine u EU ugovore.

“Kršćanska baština kao temeljna vrijednost Europske unije navedena u osnivačkim ugovorima morala bi biti sadržana u svim zajedničkim politikama EU-a”, među ostalim se navodi u toj građanskoj inicijativi za koju organizatori za sada prikupljaju potpise u Hrvatskoj, a tijekom iduće godine planiraju provesti inicijativu na razini EU.

Što kaže Zakon o suzbijanju diskriminacije?

Sabor je prošli tjedan proveo raspravu i prihvatio Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2022. godinu, a Petrov donekle manipulativno govori o njenim nalazima.

Zakon o suzbijanju diskriminacije u svojim prvim člancima jasno navodi da se njima osigurava zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske te da se njime “stvaraju pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštita od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije”.

Diskriminacijom se po tom Zakonu smatra “stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama” te “stavljanje neke osobe u nepovoljniji položaj na temelju pogrešne predodžbe o postojanju osnove za diskriminaciju iz stavka 1. ovoga članka”.

Najviše prijava po osnovi vjere

Kako se navodi u izvješću pravobraniteljice Helence Pirnat Dragičević u 2022. diskriminacija je prijavljivana po manje osnova nego u 2021. godini.

“Najzastupljenije su bile prijave po osnovi vjere (7), obiteljskog statusa (5) i etničke pripadnosti (4). Tri su se prijave odnosile na zdravstveno stanje, po dvije na invaliditet, uvjerenje, rodni identitet ili izražavanje te slučajeve u kojima nije bilo diskriminacijske osnove po ZSD-u. Po jedna prijava odnosila se na dob, društveni položaj, nacionalno podrijetlo i spol”, stoji u izvještaju pravobraniteljice za djecu. Navodi se i kako su u odnosu na 2021. izostale prijave po osnovi imovnog stanja, obrazovanja, genetskog naslijeđa i one u kojima je isticana višestruka diskriminacija (po više osnova). Primljene su i dvije prijave po osnovi rodnog identiteta ili izražavanja koje su izostale u 2021.

“Smanjen je broj prijava po osnovi obiteljskog statusa kojih je u 2021. bilo 13, nacionalnog podrijetla kojih je bilo četiri i zdravstvenog stanja kojih je bilo šest, a povećan je broj prijava po osnovi vjere kojih je u 2021. bilo dvije”, navodi se u izvještaju za 2022. godinu.

Prijave pravobraniteljici po osnovi vjere

Prijave po osnovi vjere, odnosno uvjerenja najzastupljenije su bile u području odgoja i obrazovanja.

“Prijave su se odnosile na dovođenje u neravnopravan položaj djece koja ne pohađaju vjeronauk i za koju nisu osigurani odgovarajući sadržaji i skrb za vrijeme slobodnog sata te djece koja nisu vjernici i kojoj nisu osigurani odgovarajući sadržaji i skrb za vrijeme vjerskih aktivnosti (molitve, blagoslovi hrane) tijekom obilježavanja Dana zahvalnosti za plodove zemlje (Dani kruha) čije bi obilježavanje trebalo biti vjerski neutralno i namijenjeno svim učenicima”, navodi pravobraniteljica za djecu.

Pravobraniteljica podsjeća kako o tim pitanjima niz godina izražava stajalište i preporuke školama, Ministarstvu znanosti i obrazovanja te drugim dionicima u odgojno-obrazovnom sustavu.

“Zbog činjenice da se ove vrste prijava ponavljaju iz godine u godinu, ponovno naglašavamo kako nije prihvatljivo da vjeronauk i svi ostali izborni predmeti u školama po rasporedu budu u sredini nastave, a da se pritom djeci koja ih ne pohađaju ne osigura odgovarajući sadržaj, zaštita, skrb i kvalitetno provođenje vremena”, ističe pravobraniteljica dodajući kako nastava izbornog predmeta treba biti na početku ili na kraju dnevnog rasporeda sati. Kada to nije moguće, škola za to vrijeme treba primjereno zbrinuti djecu.

Pravobraniteljica za djecu je i u ranijim izvještajnim razdobljima naglašavala potrebu uvođenja alternativnih izbornih nastavnih sadržaja za djecu koja ne pohađaju vjeronauk.

“Osim toga, ponovno naglašavamo da dovođenje učenika u položaj ili njihovo obvezivanje da sudjeluju u vjerskim sadržajima, uključujući učenike koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi, ukazuje na njihovu diskriminaciju po osnovi vjere i/ili uvjerenja.

Očekivanje odgojno-obrazovnih ustanova da će djeca koja nisu vjernici i/ili ne žele prisustvovati vjerskim sadržajima, ipak pristati na te sadržaje u nedostatku drugačijeg sadržaja, znači ujedno nepoznavanje potreba, osjećaja i prava djece i nerazumijevanje obveze da se svakom djetetu zajamči ravnopravan položaj u sustavu odgoja i obrazovanja. Ne samo da škole na ovaj način ne uvažavaju, već ignoriraju i zanemaruju različitosti koje postoje među djecom”, ističe pravobraniteljica za djecu. Pritom objašnjava kako se time djeci, u najmanju ruku, šalje zbunjujuća poruka iz koje će ona teško iščitati da su u njihovoj školi, odnosno, društvu, svi ljudi jednakopravni i jednako vrijedni neovisno o svojoj vjeri i svjetonazor.

Prijedlozi pravobraniteljice

Kada je riječ o diskriminaciji, pravobraniteljica je iznijela niz prijedloga za poboljšanje. Među ostalim, predlaže ubrzavanje procesa uvođenja alternativnog predmeta vjeronauku u osnovnim školama. Osim toga potrebno je “u školskim aktivnostima u kojima se očekuje sudjelovanje sve djece zajamčiti svakom djetetu ravnopravan položaj, izgrađivati zajedništvo učenika, odgojno-obrazovnih radnika i roditelja u ostvarivanju zadaća odgoja i obrazovanja, isticati važnost znanja, učenja i sadržaja koji su svima zajednički”.

Diskriminacija na temelj vjere, dakle, u 2022. godini pravobraniteljici je prijavljena u sedam slučajeva. Na temelju tih prijava je postupala i donijela preporuke kako bi se zaštitila djeca koja nisu vjernici ili su druge vjeroispovijesti, odnosno kako bi se osigurala njihova ravnopravnost.

Izvješće pravobraniteljice za djecu Sabor je prihvatio 24. svibnja i za njega je glasalo 128 zastupnika, dok ih je troje bilo suzdržano. Među suzdržanima je bio Mostov Ante Kujundžić dok ostali zastupnici te stranke nisu bili u sabornici u vrijeme glasanja. Svi zastupnici Domovinskog pokreta glasali su za prihvaćanje izvješća pravobraniteljice, a jedino je zastupnik Stephen Bartulica bio suzdržan.

The post Diskriminacija po vjerskoj osnovi zabranjena je zakonom appeared first on Faktograf.hr.