Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u udomiteljskim obiteljima trenutno se nalazi 2.240 djece u dobi od 0 do 26 godina dok je 1.076 djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi u državnim domovima i kod ugovorenih pružatelja usluga obuhvaćeno uslugom smještaja i organiziranog stanovanja. Od toga, 717 djece koristi uslugu smještaja, a 378 djece koristi uslugu organiziranog stanovanja u stambenim jedinicama u kojima djeca žive uz podršku odgojitelja.

Kako navode iz ministarstva, popunjenost smještajnih kapaciteta je promjenjiva „s obzirom na to da stručni radnici u sustavu socijalne skrbi svakodnevno imaju različita postupanja u rizičnim obiteljima, odnosno u različitim životnim situacijama u kojima roditelji nisu u mogućnosti skrbiti o svom djetetu, dok se s druge strane istovremeno određeni broj djece vraća u svoju biološku obitelj ili se okončaju postupci posvojenja te se djeca na taj način trajno zbrinjavaju“.

Zaštita djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi bila je jedna o tema kojom su se bavili saborski zastupnici raspravljajući o Izvještaju o radu pravobraniteljice za djecu za 2022. godinu.

„Spominjete posvojenja i udomljenja kao i pretrpanost domova, s čime se ja slažem. Međutim, što napraviti kada posvojite dijete od devet godina, a zakon je tu jasan za korištenje porodiljnog dopusta – morate ga iskoristiti do osme godine djetetova života. Kako konzumirati porodiljni dopust za posvojeno dijete od devet godina? Kako iskoristiti rodiljinu naknadu kao posvojitelj, ako ju je iskoristio biološki roditelj? Ne možete ju iskoristiti jer ju je iskoristio tamo netko tko je lišen roditeljske skrbi“, ustvrdio je  tako Ante Kujundžić, zastupnik Mosta. Dodao je i kako o „učmalosti“ u sustavu pokazuje podatak da je lani posvojeno 140 djece.

U posljednje dvije i pol godine više od 400 posvojenja

Prema podacima Ministarstva rada, tijekom prošle godine „broj djece koja su imala ispunjene pretpostavke za posvojenje i za koju je procijenjeno da je posvojenje u skladu s dobrobiti djeteta bio je u prosjeku oko 200“, a u posljednje dvije i pol godine zasnovano je više od 400 posvojenja.

„U 2022. godini bilježimo rekordan broj zasnovanih posvojenja – njih 196, dok je 2023. godina druga po broju zasnovanih posvojenja – njih 169“, navode iz resornog ministarstva. Ti podaci demantiraju Kujundžića koji je kazao kako je lani posvojeno 140 djece.

„Od 2010. do 2020. prosječno je godišnje posvojeno 115 djece te je vidljivo kako je upravo zbog napora na terenu stručnih radnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Obiteljskog centra i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike ubrzan postupak posvojenja i zabilježen veći broj posvojene djece“, ističu iz ministarstva rada. Pritom dodaju kako je važno istaknuti da se tijekom postupka posvojenja procjenjuju osobine posvojitelja u odnosu na dobrobit djeteta.

Prava posvojitelja izjednačena s pravima roditelja

Kada Kujundžić govori o nemogućnosti korištenja porodiljnog dopusta nakon osme godine života, koristi krivi termin. Kada govori o porodiljnom dopustu očito misli na roditeljski dopust koji se može koristiti do osme godine života.

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama izrijekom propisuje da je korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora i posvojitelj koji ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prema svom radnopravnom statusu.

„Ističemo da je, uvažavajući pozitivne propise Republike Hrvatske, posvojitelj u svojim pravima izjednačen s roditeljem te se prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora, uz zakonom propisane uvjete, jednako primjenjuju i na posvojitelje“, navode iz Ministarstva demografije i useljeništva.

Kako objašnjavaju, posvojitelj osnovom pravomoćnog rješenja o posvojenju ima pravo, prema svom radnopravnom statusu, na posvojiteljski dopust i dopust drugog posvojitelja (za zaposlene i samozaposlene) te posvojiteljsku poštedu od rada (za nezaposlene korisnike) ili posvojiteljsku brigu o djetetu (za korisnike izvan sustava rada).

Pravo na posvojiteljski dopust do 18. godine života djeteta

Zaposleni i samozaposleni posvojitelj, pod uvjetom da supružnik posvojitelja djeteta nije roditelj posvojenika, ima pravo na posvojiteljski dopust u neprekidnom trajanju od šest mjeseci za dijete do 18 godina života. Ako su posvojitelji djeteta bračni drugovi zajednički, prava s osnova posvojenja ostvaruju oba posvojitelja i koriste ga, u pravilu, u jednakom dijelu, osim ako se posvojitelji pisano izjasne da će ta prava koristiti samo jedan od posvojitelja.

„Pravo na posvojiteljski dopust zaposleni ili samozaposleni posvojitelj stječe s danom pravomoćnosti rješenja o posvojenju, a može ga započeti koristiti od dana kojeg sam odredi u zahtjevu za korištenje prava“, navode iz Ministarstva demografije i useljeništva. Dodatno naglašavaju kako je posvojiteljski dopust pravo koje se koristi nakon zasnivanja posvojenja, u trajanju šest mjeseci za zaposlene i samozaposlene posvojitelje.

U slučaju posvojenja dvoje ili više djece istodobno ili ako dijete posvojenjem postaje treće u obitelji ili u slučaju posvojenja djeteta s teškoćama u razvoju, posvojiteljski dopust se produžuje za 60 dana.

„Za vrijeme korištenja prava na posvojiteljski dopust, korisnik ostvaruje pravo na naknadu plaće u iznosu 100 posto od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, jednako kao i roditelj koji ostvaruje naknadu plaće tijekom rodiljnog dopusta te u tom smislu Zakon ne čini razliku u propisivanju naknade plaće za zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja na posvojiteljskom dopustu i roditelja na rodiljnom dopustu“, naglašavaju iz Ministarstva.

Nakon posvojiteljskog dopusta posvojitelj ima pravo na roditeljski dopust

Zaposleni ili samozaposleni posvojitelj, nakon korištenja posvojiteljskog dopusta ima pravo na roditeljski dopust (što je pravo i roditelja) koji se može koristiti do osme godine života djeteta.

Roditelji i posvojitelji su, dakle, u pravima koja proizlaze iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama izjednačeni, osim kada je riječ o jednokratnoj novčanoj potpori za novorođeno dijete. Ona trenutno iznosi 309,01 eura. Na tu jednokratnu potporu pravo imaju i posvojitelji osim ako za dijete pomoć nije već prije isplaćena.

U svom istupu Kujundžić je govorio o rodiljnoj naknadi, a ne jednokratnoj novčanoj pomoći za novorođeno dijete.

Iako koristi krivi termin, Kujundžić je u pravu kada navodi da posvojitelj djeteta starijeg od osam godina ne može koristiti roditeljski dopust (jer je to pravo koje se prema zakonskim odredbama koristi do osme godine djetetova života).

Na potrebnu izmjene tog zakonskog rješenja godinama upozorava Adopta, udruga za potporu posvajanju. Ta udruga ističe potrebu izmjene  Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama tako da se posvojiteljima koji posvoje dijete starije od osam godina omogući roditeljski dopust u istom trajanju kao i posvojiteljima koji su posvojili dijete mlađe od osam godina čime bi se osiguralo vrijeme potrebno za ostvarivanje privrženosti i kvalitetnog obiteljskog odnosa.

The post Posvojitelji mogu koristiti posvojiteljski dopust do 18. godine života djeteta appeared first on Faktograf.hr.