Premijer Andrej Plenković u četvrtak je građanima obećao više plaće, više mirovine i više zaposlenih. Ako je vjerovati predsjedniku Vlade, ako HDZ opet dođe na vlast, 2028. godine ćemo imati prosječnu plaću od 1600 eura i mirovinu 750 eura.

Mnogi su građani komentirali da je moguće da Plenković i ostvari svoje obećanje, ali je pitanje koliko će cijene rasti u sljedeće četiri godine. Kao što se moglo pročitati u Facebook anketi Dnevnog većina misli da danas živi lošije nego prije četiri godine, iako se plaće danas više nego što su bile kada je Plenković 2020. godine osvojio vlast.

“Nekad je obećao plaću od 1000 eura. Sad smo tu negdje. Obećanje izvršeno. Drugi par čarapa je koliko si za tih tisuću eura mogao kupiti pred četiri godine, a koliko danas, a to je ono što političari vješto skrivaju kao zmija noge”, bio je jedan od komentara na našoj Facebook anketi.

Plaća je rasla 38,9 posto

Nas je zanimalo upravo to, koliko bolje ili lošije živimo otkako je Plenković došao na vlast, pa da vidimo što kažu brojke. Izbori za deseti saziv Hrvatskog sabora održani su 5. srpnja 2020., a vlast je osvojio HDZ sa relativnom većinom.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za srpanj 2020. iznosila je 6 722 kune, odnosno 892 eura. Prosječna neto plaća za siječanj 2024. iznosila je 1 239 eura, što znači da je u nešto manje od četiri godine Plenkovićevog mandata narasla 347 eura, odnosno narasla je 38,9 posto.

Rekao bi čovjek respektabilna brojka na koju bi svaki čovjek i premijer trebao biti ponosan. Nažalost uz plaće, ali rasli su i troškovi života. Stanove, hranu, sve to plaćamo više nego u srpnju 2020. godine.

Goriva možemo kupiti više

Cijena Eurosupera 95 je u srpnju te godine bila 8,99 kuna (1,19 eura) po litri, dok smo dizelsko gorivo plaćali 8,59 kuna (1,14 eura). Sada plaćamo 1,52 eura po litri za benzinsko gorivo i 1,45 eura za dizelsko gorivo, što je poskupljenje od 31,93 posto i 27,19 posto, što znači da za iste novce možemo kupiti više goriva nego na početku Plenkovićevog mandata.

Što se tiče nekretnina, tu je situacija malo zanimljivija. Kako se cijene stanova uzimaju s mali odmakom, pogledati ćemo kolike su bile cijene u prvom polugodištu 2019. i 2023.

U prvom polugodištu 2019. prosječna cijena 1 m2 novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, iznosila je 12 375 kuna, odnosno 1 642 eura, dok je u prvom polugodištu 2023. prosječna cijena 1 m2 novih stanova iznosila 2 326 eura, što znači da je cijena u četiri godine išla preko 684 eura po kvadratu.

Manje kvadrata za isti novac

Gledamo li tu računicu cijene novih stanova su skočile 41,66 posto, što je 2,76 posto više od rasta plaće u tom razdoblju, odnosno možemo kupiti manje kvadrata za isti novac nego na početku Plenkovićevog mandata.

Najveći trošak prosječnog hrvatskog kućanstva je ipak hrana. Kao što svatko u Hrvatskoj zna, otkako je počeo rat u Ukrajini troškovi hrane su otišli u nebo. Mi smo uzeli kataloge iz srpnja 2020. godine i usporedili cijene nekih osnovnih namirnica. Tako kruh koji je 2020. godine koštao 7,99 kuna (1,06 eura) danas plaćamo 1,69 eura, što je poskupljenje od skoro 60 posto.

Sve mjere Vlade na jednom mjestu: Ovo je 30 proizvoda s novim cijenama, imat će posebnu oznaku

Mlijeko je u istom razdoblju poskupilo skoro 12o posto, sa 0,93 eura koliko smo ga plaćali 2020. godine na 2.04 po litri koliko ga plaćamo danas. Poskupio je i maslac i to malo više od 50 posto. Od namirnica koje smo imali na testu jedino pileći rasjek plaćamo jeftinije.

Prije četiri godina smo ga plaćali 5,84, danas ga plaćamo 4,18 eura, što je pojeftinjenje od 28 posto. Poskupljenja bi bila i veća da premijer nije zamrznuo cijene 30 osnovnih proizvoda. Iako ovo definitivno nije reprezentativan uzorak, čini se kako su građani ipak u pravu,  te živimo nešto lošije nego što smo živjeli prije četiri godine. Usprkos obećanjima iz predizborne kampanje.

Objava Živimo li danas bolje ili lošije nego prije: ‘Naši političari skrivaju istinu od nas’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.