Prosječan hrvatski čitatelj je čitateljica, ima diplomu, čita ponajprije romane (i općenito prozu), i to ponajviše iz 20. ili 21. stoljeća. Autori/ce tih romana uglavnom su iz SAD-a, Hrvatske ili Ujedinjenog Kraljevstva. Naposljetku, prosječna hrvatska čitateljica osjeća nelagodu razgovarati o knjigama jer smatra da nije dovoljno stručna govoriti o književnosti. Dakle književnost koja živi u praksi zapravo obuhvaća uzak krug ukupne književne produkcije i tradicije, a ukupan broj čitatelj(ic)a relativno je malen i diskretan. Najodabraniji naslov je ‘Zločin i kazna’ F. M. Dostojevskog. Među biranim naslovima su i drugi lektirni klasici: Tolstojeva ‘Ana Karenjina'(2.), Salingerov ‘Lovac u žitu'(5.), Saint-Exupéryjev ‘Mali princ'(7.), Camusev ‘Stranac'(8.) i Tolstojev ‘Rat i mir’ (9.). Izvan lektire probili su se Márquezovih ‘Sto godina samoće'(3.), Tolkienov ‘Gospodar prstenova’ (4.), serijal J. K. Rowling o Harryju Potteru (6.) i ‘Genijalna prijateljica’ Elene Ferrante (10.). Valja spomenuti i Miroslava Krležu, drugog najodabranijeg autora, no njegova se popularnost temelji na raznim djelima. tportal

Žene češće čitaju od muškaraca, prosječan domaći čitatelj ima diplomu i voli suvremene romane – Monitor.hr.