U startup svijetu kao bomba je odjeknula vijest kako je neobanka Mercury odlučila prestati poslovati sa svojim hrvatskim klijentima nakon što je Lijepa naša stavljena na sivu listu Radne skupine za financijsku akciju (Financial Action Task Force, FATF). Riječ je o organizaciji osnovanoj 1989. godine, s ciljem suzbijanja pranja novca te financiranja terorizma i drugih kriminalnih aktivnosti.

Hrvatska je, uz Bugarsku, jedina europska država na tom popisu, u društvu s državama kao što su Haiti, Jemen i Nigerija. Na njemu je još od lipnja 2023. godine, ali posljedica nije bilo sve dosad, vjerojatno zato što su banke čekale kako bi vidjele hoće li biti pomaka u pozitivnom smjeru.

Iz HNB-a: Očekivanja za Hrvatsku su pozitivna

Pitanje statusa Hrvatske na takvoj listi, kao što vidimo iz primjera, nije izolirano. Tiče se makro slike hrvatskog gospodarstva, čime utječe na poslovne aktivnosti i na mikro razini. Upitali smo stoga HNB za komentar. Navode kako je na plenarnoj sjednici FATF-a održanoj u lipnju 2023., FATF objavio izjavu kojom je Hrvatsku identificirao kao državu koja aktivno surađuje na rješavanju strateških nedostataka…

Stavljanje na tzv. “sivu listu”, ne znači da je Republika Hrvatska postala visokorizična zemlja, već se obvezala da će aktivno surađivati s FATF-om u provedbi pojedinih mjera unutar dogovorenih vremenskih okvira.

OK, surađujemo, ali to ne mijenja činjenicu da smo na sivoj listi.

Stanje stvari je alarmantno. S obzirom na to da je prema zadnjem objavljenom izvještaju Vijeća Europe i MONEYVAL-a Hrvatska – od ukupno 40 preporuka – uspjela dosad dobiti potvrdu o usklađenosti za njih pet, posla još itekako ima.

Radna skupina FATF-a u svom je izvješću iz lipnja 2023. konstatirala kako je Republika Hrvatska postigla vidljiv i mjerljiv napredak u jačanju učinkovitosti mjera koje provode banke i drugi obveznici, odnosno u području nadzora nad bankama i drugim obveznicima. S obzirom na to važno je napomenuti da se niti jedna od preostalih mjera u Akcijskom planu FATF-a za Republiku Hrvatsku ne odnosi na mjere koje trebaju poduzeti banke ili nadzorna tijela.

Iz HNB-a dodaju i kako su očekivanja za Hrvatsku pozitivna te da su stručnjaci FATF-a i predstavnici delegacije članova FATF-a konstatirali napredak u brojnim područjima. Iz HNB-a navode i mjere koje su stručnjaci FATF-a ocijenili kao ispunjene:

• donesena je Nacionalna procjena rizika od pranja novca i financiranja terorizma;
• donesen je Akcijski plan za otklanjanje rizika utvrđenih Nacionalnom procjenom rizika od pranja novca i financiranja terorizma;
• uspostavljen je zakonodavni okvir za provedbu UN ciljanih financijskih sankcija bez odgode donošenjem Zakona o mjerama ograničavanja;
• osigurana je učinkovita provedba ciljanih financijskih sankcija Ujedinjenih naroda;
• procijenjen je rizik sektora neprofitnih organizacija od financiranja terorizma;
• uspostavljen je učinkovit sustav provođenja paralelnih financijskih istraga kod potencijalnih slučajeva terorizma ili financiranja terorizma.

Možda je jedan od problema što se od navedenih ispunjenih mjera, samo dvije tiču provedbe, a ne planiranja. To je evidentno i u najnovijem izvješću FATF-e, iz lipnja ove godine, gdje je Hrvatska još na sivoj listi, s navodima što dobro radimo, ali i gdje trebamo više stisnuti. Većina stavki na kojima još moramo raditi tiče se upravo unaprjeđenja detekcije i istrage različitih oblika pranja novca, kao i suđenja koje to prati.

Iz HNB-a pak navode da državna tijela rade aktivno i u skladu sa zadanim rokovima na provedbi mjera. Kako god bilo, dok se to preslika u praksi, trebat će vremena. Što do tad? Što to znači za hrvatske startupe i sve druge koji posluju sa stranim klijentima? S kime će bankariti u budućnosti? Slika nije baš ružičasta, i to ne samo po njih.

Treblle: Mercury smo koristili za sve stavke poslovanja

Startupu Treblle Mercury je bio glavni bankarski servis zadnje dvije godine. Kako je Netokraciji rekao njegov osnivač i glavni izvršni direktor Vedran Cindrić.

Prešli smo na Mercury nakon drame sa SVB-om. Iskreno, spasio nas je. U otprilike dva dana uspjeli smo otvoriti račun i prebaciti sve novce bez problema. Općenito, kao platforma, to je jako kvalitetan servis. Gotovo nikada nismo imali problema.

Bilo je provjera, za koje Cindrić kaže kako mu je sad jasno zašto su bile potrebne.

S vremenom su počeli koristiti Mercury za sve aspekte poslovanja, od trivijalnih stvari poput slanja novca u Hrvatsku preko izdavanja kartica zaposlenicima za putovanja do plaća stranih radnika i – što je najvažnije – primanje novca od klijenata.

Sve te procese, kartice i ostalo sad će biti potrebno presložiti, što će zahtijevati vremena i okupirati zaposlene poslovima koji nisu bili planirani.

Napravit ćemo mi to, prebacit ćemo novce na neki drugi servis, zamijeniti sve kartice… Trajat će, ali nemamo izbora.

Veći je problem kamo sad prebaciti poslovanje, a da se ne nađu ponovno u istoj situaciji za koji mjesec.

Mercury nije ovo iz dosade napravio već zbog pritiska svoje banke partnera i regulatora, zbog toga što je Hrvatska na sivoj listi. To će se kad-tad preliti i na druge banke. Svi zaboravljaju kako u pozadini svih tih servisa stoje tradicionalne banke, koje imaju pravila kojih se moraju držati.

Ovdje treba napomenuti da se Mercury, između ostalog, vjerojatno na ovaj potez odlučio i zbog povećane budnosti regulatora koja je uslijedila zbog financijske istrage njegovih partnerskih banaka Choice i Evolve Bank & Trust.

Moguće alternativne opcije trenutno su Brex, Rho, Ramp i Revolut

Osim Mercuryja, Treblle je koristio i Wise tijekom prve runde financiranja. No, pokazao se puno kompliciranijim, strožim, ograničenijim i više fokusiranim na poslovanje u Europi nego Americi.

Dobar je ali dosta KYC, dosta provjera i blokiranja transakcija… Sličan hrvatskim bankama.

Moguće alternativne opcije trenutno su im Brex, Ramp i Revolut, s time da Ramp nije moguće upogoniti bez kombinacije s pravim bankovnim računom. Razmatraju i otvaranje tradicionalnog bankovnog računa, ali to neće stići napraviti u mjesec dana, koliki je rok za prebacivanje.

Najbolje bi bilo kad Hrvatska ne bi bila na sivoj listi ili imati, alternativno, imati poslovnu adresu koja nije samo u Hrvatskoj. To je nešto što pada na mene kao osnivača, što dugoročno moram riješiti. Ne možemo biti u situacijama da radimo s Fortune 500 tvrtkama i svakih nekoliko mjeseci moramo mijenjati bankovne račune. To nema smisla.

Nema smisla ni da smo jedna od rijetkih država Europske unije koja je na toj listi, da nitko javno ne upozorava na to, da ja sam moram pratiti liste i čekati da se mi tamo pojavimo. Da moram objašnjavati firmama s deset tisuća i više zaposlenika u Americi, čiji softver koriste milijuni diljem svijeta, da moramo mijenjati stvari jer je Hrvatska na sivoj listi.

Razumjet će jer smo gradili odnose i razvili proizvod koji njima koristi. Ali, mislim da nema potrebe za takvih stvarima. Pogotovo ako se znalo da do toga može doći. 

Prema njegovoj procjeni, u Hrvatskoj će tim potezom biti pogođeno ne više od 20 do 30 tvrtki. Za Mercury to neće biti ogroman problem jer je u pitanju manje od jedan posto njegovih klijenata. Ali, u pitanju su deseci milijuna američkih dolara koje imaju na računima, kao i ionako slab kredibilitet Hrvatske kao ozbiljne države za poslovanje.

Burazin: Ne vjerujem da će problemi stati s Mercuryjem

Startup Daytona je također poslovao s Mercuryjem, ali su predostrožnosti radi otvorili i račun kod Brexa. Zbog toga im prekid suradnje neće značajno poremetiti poslovanje.

Ipak, to će imati određeni utjecaj na njihovo poslovanje. Evo što je o tome imao za reći Ivan Burazin, suosnivač i glavni izvršni direktor Daytone:

To će prvenstveno biti vidljivo u utrošenom vremenu i administrativnim zadacima. Pred nama je proces prebacivanja svih računa, ponuda i pretplata s Mercuryjevih računa na Brex. To će zahtijevati pažljivo planiranje i koordinaciju kako bismo osigurali da sve transakcije i financijski tokovi nesmetano funkcioniraju na novoj platformi.

Iako ovaj proces neće direktno utjecati na naše primarne poslovne operacije, svakako će zahtijevati dodatno angažiranje našeg financijskog tima i potencijalno odjela za administraciju.

Prema njegovom mišljenju, glavne alternativne opcije uključuju Brex, Rho i Silicon Valley Bank (SVB), iako će većina SVB izbjegavati zbog percipiranog rizika i nesigurnosti nakon kolapsa tijekom 2023. godine.

No, ni Burazin ne vjeruje kako će problemi stati s Mercuryjem, niti će nestati sve dok se Hrvatsku tretira kao sumnjivu državu.

Problem pritom nije ograničen samo na startupe jer financijske institucije diljem svijeta mogu početi odbijati suradnju s bilo kojom hrvatskom tvrtkom, koje bi zbog toga mogle imati značajne poteškoće s međunarodnim poslovanjem i financiranjem.

Najveći problem je što javnost u Hrvatskoj nije svjesna ovog problema, što otežava pronalaženje rješenja i pripremu za potencijalne izazove.

pročitaj cijeli članak