Godinama se govori o održivom gospodarenju otpadom i “zero waste” konceptu. Je li uopće moguće održivo gospodariti otpadom a po cijenama koje su građani (ali i poduzetništvo) do sada plaćali? Je li moguć “zero waste”? O svemu tome govori se na konferenciji OTPAD 360°- jučer smeće, danas problem, sutra sirovina, koju organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, uz programsko partnerstvo Udruge gradova, a na kojoj sudjeluje Ivan Lukenda, direktor Zelenih tehnologija.

Prva panel rasprava ‘Energana – prilika ili prijetnja?’ izazvala je i povišene tonove između dvojice panelista. U Hrvatskoj se na spomen energane na noge dižu sve zelene udruge. No je li uistinu energana ‘opasnija’ od, primjerice, ispušnih plinova automobila, kruzera ili novogodišnjeg vatrometa?

Profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, Slaven Dobrović, sve je prisutne pitao što je to Hrvatska potpisala u temi zvanoj okoliš. Ujedno odgovara, potpisala je stope recikliranja.

Dobrović: Mali šute i rade, a veliki gunđaju i ne rade ništa

“2013. smo stavili u zakon što ćemo postići. Znamo da se do toga dolazi da se odvojeno prikuplja, biootpad, suhe reciklabilne tvari, jačanje reciklažnih dvorišta i da se popuni struktura sortirnica. Imamo na Krku sustav u čijem sam razvoju sudjelovao, oni šute i rade, a veliki gunđaju i ne rade ništa. Kako je moguće da je Hrvatska sagradila sedam sortirnica i da ne rade nakon dvije godine, a znamo da je to nužni kamenčić, preduvjet. Ne rade sortirnice iz administrativnih razloga, moglo se to u Bruxellesu riješiti. Zamjenik je rekao da je hrvatski problem što smo mijenjali strategije. Što znači odvojeno prikupljanje bez sortirnica i kompostana? Čudimo se što s tim, Zagreb plaća 300 eura tonu odvojeno prikupljene plastike, tko je tu lud? Mogao je gradonačelnik sagraditi, imamo predstavnika zelenih koji to nije. Javni interes je da se stvari uspostave, ne možemo govoriti o količini gorivog otpada, a da nismo sortirali.

Dva su razloga nereciklabilnosti, kompozitni materijal i neurednost prikupljanja. Ako netko odloži čašu s pola jogurta i to se usmrdi, udaljili ste taj materijal s recikliranja. I za miješanu plastiku moguće je naći rješenje povratka u gospodarski sustav. Hijerarhijski je recikliranje superiorno energani, spaljivanje uništava materiju i po pitanje enegetike, recikliranjem se špara utjelovljena energija. Ja sam za diskurs ako ćemo o struci, fizičari moraju sve izračunati. što se tiče emisija iz energana, zagađivala su još uvijek tamo, pažljivo s tim što smijemo i ne smijemo zanemariti”, rekao je Dobrović.

Tko misli da je pametno koru od banane paliti? Grije li se netko na mokra drva? Ne. Što ćemo se grijati na koru od krumpira, biootpad ide van, to je normalna stvar, zaključio je u svom izlaganju.

Je li energana prilika ili prijetnja: ‘Zar netko misli da ćemo se grijati na koru od krumpira?’

Iskre frcale između stručnjaka: Kako vas nije sram?

Nezavisni savjetnik za okoliš u Grevicon Consulting Viktor Simončič na kraju konferencije je tražio minutu vremena.

“Dobrović i ja se dobro slažemo. Pronašao sam u njegovom predavanju studentima 2010. godine…”, počeo je Simončič, na što ga je Dobrović prekinuo, viknuviši: “To nije moje predavanje!”. “Tu pišu gospoda”, nastavio je Simončič, na što je Dobrović opet reagirao: “Kako vas nije sram? To je manipulacija”.  No, Simončič je išao dalje.

“Tu između ostalog stoji studentima strojarstva termička obrada otpada mora predstavljati posljednji korak prije odlaganja u integriranom sustavu gospodarenje otpadom”, zaključio je, uz protest Dobrovića. Rasprave ćemo nastaviti kasnije, prekinuo ih je moderator.

Objava Zaiskrilo na panelu o energanama, Dobrović vikao: ‘Kako vas nije sram, čista manipulacija’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.