Odluka Vrhovnog suda ne iznenađuje budući da ga promatrači smatraju produženom rukom vlasti, ocjenjuje AFP.
Sud “na neosporan način potvrđuje izbornu dokumentaciju i potvrđuje rezultate predsjedničkih izbora od 28. srpnja 2024. (…) Nicolas Maduro izabran je za predsjednika Bolivarske Republike Venezuele za ustavno razdoblje 2025.-2031.”, rekla je predsjednica suda Caryslia Rodriguez.
Upravo se sam Nicolas Maduro početkom kolovoza žalio Vrhovnom sudu, tražeći od njega da potvrdi njegovu pobjedu.
Objava izbornih rezultata kojima je Maduro dobio treći mandat izazvala je spontane demonstracije koje su brutalno ugušene. U njiima je poginulo 27 ljudi, prema novom izvješću vlasti objavljenom u četvrtak.
Osim toga, 192 osobe su ozlijeđene, a 2400 uhićene.
Nacionalno izborno vijeće (CNE) proglasilo je Nicolasa Madura (61) pobjednikom s 52 posto glasova, ali nije objavilo zapisnike s biračkih mjesta, tvrdeći da je žrtva računalnog hakiranja.
To oporba i mnogi promatrači smatraju nevjerodostojnim jer potez vide kao manevar vladajućih da izbjegnu otkrivanje točnog prebrojavanja.
No Rodriguez je rekla u četvrtak da postoje “dokazi o masovnom kibernetičkom napadu na izborni sustav”.
Prema oporbi, koja je objavila zapisnik dobiven zahvaljujući svojim nadzornicima, njen kandidat Edmundo Gonzalez Urrutia pobijedio je na izborima s više od 60 posto glasova.
Velik dio međunarodne zajednice, među njima SAD i Europska unija, nisu priznale reizbor socijalističkog predsjednika.
U četvrtak je neovisna misija UN-a odgovorna za procjenu stanja ljudskih prava u Venezueli “upozorila na nedostatak neovisnosti i nepristranosti” Vrhovnog suda i CNE-a, ističući njihovu “ulogu u aparatu represivne države”, navodi se u poruci na X-u iz Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda.
