Oko 10.000 hodočasnika očekuje se i ove godine za blagdan Velike Gospe u Svetištu Majke Božje Trsatske. Sve je spremno za jedan od najvećih blagdana Katoličke crkve, koji će u marijanska svetišta po čitavoj Hrvatskoj privući desetine tisuća hodočasnika. Uz Trsat, rijeke hodočasnika slit će se i u Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, Sinj, Aljmaš, ali i manja marijanska svetišta poput onog u Krasnu.

Duhovnost, ali i želja da se otkrije dio prebogate hrvatske sakralne baštine, motivi su putovanja sve brojnijih hodočasnika. Vjerski turizam kao potkategorija kulturnog turizma i dalje je jedan od najslabije zastupljenih segmenata. Prema istraživanju TOMAS Hrvatska 2022./2023., Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj, tek 0,1 posto turista u Hrvatskoj navodi kao glavni motiv putovanja vjerske razloge. Tako u jadranskoj Hrvatskoj tek 0,1 posto turista putuje iz vjerskih razloga. Nešto bolja situacija je na kontinentu pa najveći udio gostiju koji putuju iz vjerskih razloga ima Slavonija, i to 2,2 posto, slijedi Grad Zagreb s 1,2 posto, pa kontinentalna Hrvatska s 1,1 posto. Iznad prosjeka su još i središnja i sjeverna Hrvatska s 0,5 posto udjela ovih turista. Zanimljivo je da ovi gosti podjednako odsjedaju u hotelima, hostelima i privatnom smještaju.

Trsatsko svetište

Što se tiče samog Trsatskog svetišta, gvardijan svetišta fra Krunoslav Kocijan pojasnio je da ovo marijansko svetište tijekom čitave godine također posjećuju hodočasnici iz svih dijelova Hrvatske, ali i brojnih zemalja Europe i svijeta. Od početka godine Trsatsko je svetište imalo 11.500 registriranih hodočasnika. Riječ je o organiziranim skupinama hodočasnika koje dolaze autobusima i koje se prijavljuju pri samom svetištu. Tu su, jasno, i hodočasnici individualci, ali i, primjerice, školske grupe, pa je tako od početka godine Trsatsko svetište posjetilo i oko tisuću školaraca koji u sklopu izleta posjećuju i Trsat. Isto tako, Trsatsko svetište organizirano posjećuju i gosti s kruzera koji stižu u Rijeku.

– Iz Hrvatske nam hodočasnici dolaze iz kontinentalne Hrvatske, od zapadne Slavonije pa do Bjelovara, Križevaca, Čakovca, naravno Zagreba i zagrebačkog prstena, Karlovca… Iz svih tih krajeva imamo dolaske na redovitim grupnim hodočašćima. Dolaze nam hodočasnici i iz Požege i Našica, jasno iz Istre, a imamo i nešto hodočasnika s područja Dalmacije. S tim da nam tek nakon ljeta slijede velika organizirana hodočašća pa tako u rujnu očekujemo dolazak hodočasnika Porečke i Pulske biskupije, a druge nedjelje u listopadu slijedi i također tradicionalno hodočašće vjernika Krčke biskupije. Što se tiče dolazaka iz inozemstva, svakako su tu zemlje iz okruženja, dakle, Italija, Slovenija, Mađarska, Austrija, Srbija, ali i Švicarska, Poljska, Njemačka. Tu su i posjetitelji iz SAD-a čiji su dolasci vjerojatno povezani s većim turama u okviru kojih posjećuju i Međugorje, kao i Južne Koreje, a imali smo hodočasnike čak i iz Indonezije i Salvadora, kazao je fra Kocijan.

Sezona dolazaka se, doznajemo, »zahuktava« u lipnju, a Trsatsko svetište tijekom kolovoza subotama posjeti od pet do deset autobusa posjetitelja.

Da kulturni turizam, a samim time i vjerski, nema onaj udio i značaj u cjelokupnom hrvatskom turizmu koji bi objektivno mogao imati, istaknula je Suzana Marković, donedavna predsjednica Zajednice kulturnog turizma HGK.

Ispunjeni preduvjeti

– Razloga je više. Jedan je ne uključivanje vjerskog turizma u programe i politiku Ministarstva turizma i HTZ-a, nedostatak interesa domaćih touroperatora za organizacijom vjerskih putovanja u Hrvatsku, slaba povezanost svih dionika tog oblika turizma, nedostatak dijaloga i posljedično izostanak poslovnih aktivnosti. Italija, Španjolska, Francuska, primjerice, priznate su i poznate destinacije vjerskog i hodočasničkog turizma, no i dalje sustavno promoviraju taj oblik turizma. Te zemlje redovito održavaju poslovne burze, sajmove, radionice i studijska putovanja kako bi održale i povećale interes za ponudom vjerskog turizma i informirale o novostima. A tout France je svojedobno organizirao masovan događaj Spiritual France sa završnom poslovnom burzom u Lourdesu, a na koji su pozvali sve svjetske touroperatore kulturnog turizma, istaknula je Marković, dodajući da Hrvatska ima sve preduvjete za razvoj vjerskog turizma, sakralne objekte svjetske vrijednosti, vjerske manifestacije tijekom cijele godine, smještajne kapacitete, spremnost crkve za komunikaciju s turistima, marijanska i druga svetišta, označene hodočasničke rute, mise na stranim jezicima…

– Tržište vjerskog turizma je vrlo segmentirano i razlikujemo turiste vjernike kojima je vjera glavni cilj putovanja, ali i one koji su zainteresirani za kršćanski /katolički identitet Hrvatske, ali posjećuju mnoge druge znamenitosti i konzumiraju brojne kulturne sadržaje. Vjerski ili vjernički turizam neodvojiv je od kulturnog turizma, a za Hrvatsku je vrlo poželjan jer uspostavlja dobar dijalog turista s lokalnim stanovništvom, događa se cijele godine po cijeloj Hrvatskoj, često izvan glavnih turističkih odredišta i, najvažnije, doprinosi održivom razvoju i odgovornom upravljanju resursima. Popularnost Hrvatske na turističkoj mapi svijeta zasigurno će povećati interes za Hrvatskom na tržištu vjerskih putovanja u budućnosti. Bilo bi dobro tim procesom upravljati i privlačiti pojedine ciljne skupine unutar tržišta vjerničkog turizma. Za to su potrebni volja i zajedničko djelovanje nadležnog ministarstva, institucija, Crkve i turističke industrije. Vjerski turizam se Hrvatskoj događa više-manje slučajno, često vezano za Međugorje, a mogao bi biti vrlo profitabilan u financijskom i svakom drugom smislu, zaključuje Marković.

Objava Vjerski turizam u Hrvatskoj je na marginama, nepotrebno je podcijenjen. Samo danas na Trsat stiže oko 10.000 hodočasnika pojavila se prvi puta na Novi list.