RIJEKA – Jedni od najtraženijih studijskih programa Sveučilišta u Rijeci među maturantima i ove su godine prijediplomski studiji Fakulteta zdravstvenih studija. Poput prijašnjih godina studiji tog Fakulteta visoko su pozicionirani na rang listi poželjnih studija, a među prvih 10 studijskih programa na Sveučilištu u Rijeci nalaze se čak tri programa te visokoškolske ustanove. Tradicionalno, i među ovogodišnjom generacijom maturanata najpoželjniji studij je fizioterapija. To je ujedno i treći studij po atraktivnosti na riječkom Sveučilištu, a kako navodi dekanica, prof. dr. sc. Daniela Malnar, za kvotu od 35 mjesta konkurira ukupno 571 maturant, s time da je njih 101 taj studij stavilo kao prvi izbor. Među prvih 10 riječkih studijskih programa smjestili su se i radiološka tehnologija te primaljstvo.

Atraktivna zanimanja

– Razlog ovako velikog interesa za naše studijske programe leži vjerovatno u atraktivnosti samih zanimanja za koje školujemo te u brzoj mogućnosti dobivanja adekvatnog radnog mjesta po završetku studija. Povratne informacije poslodavaca govore da su izuzetno zadovoljni znanjem i vještinama koje pokazuju naši studenti kada dođu do tržišta rada. Moramo napomenuti da zaista ljestvicu kvalitete nastojimo držati visoko. Jedan od razloga je svakako i ulaganje u nastavni kadar. Od osnivanja Fakulteta orijentirani smo na to da struka uči struku. Danas imamo izvanrednu profesoricu te uskoro i dvije docentice iz područja sestrinstva, dvoje docenata iz fizioterapije, jedinu doktoricu znanosti i jednu docenticu u području primaljstva. Jako veseli podatak da je trenutačno 20 naših nastavnika na doktorskom studiju, tako da očekujemo da će broj obranjenih doktorata u dogledno vrijeme biti značajno veći, objašnjava dekanica Malnar.

Ujedno napominje da se radi o nastavnicima koji dolaze iz struke, dok prodekan za kvalitetu i međunarodnu suradnju, doc. dr. sc. Silvije Šegulja, kao jedan od razloga kontinuiranog velikog interesa studenata za studijske programe ističe kontinuirano ulaganje u nastavničke kompetencije. Upravo je doc. dr. sc. Šegulja trenutno jedini iz Hrvatske završio poslijediplomski program nastavničkog usavršavanja
»Time to Teach in Medicine« na prestižnom Harvard Medical School u Bostonu (SAD) te već od ove godine kreće implementacija harvardskog modela poučavanja u nekoliko kolegija na više studijskih programa.

Rasterećenje sustava

Riječ je o dvosemestralnoj intenzivnoj edukaciji.

– Ovime smo ponovno prvi u Hrvatskoj učinili iskorak te konstantnim ulaganjem u nastavničke kompetencije podižemo kvalitetu studiranja neliječničkog zdravstvenog kadra na europsku, a ovime i na svjetsku razinu, što dokazuje i kontinuirani porast internacionalizacije i vidljivosti našeg fakulteta kroz europske projekte, gdje postajemo poželjan partner, naglašava doc. dr. sc. Šegulja.

Pojašnjavajući da postoji jasna razlika između andragogije i pedagogije, ističe da specifičnosti poučavanja neliječničkog zdravstvenog kadra često podrazumijevaju studente koji imaju i podosta iskustva u radu u struci.

– Fokus nam je usmjeren uvijek na postupke i simptome, moguće dijagnoze te brzu i ispravnu trijažu da bi skrb o pacijentu maksimizirali i omogućili maksimalnu sinergiju s liječničkim radom. Svima koji su duže godina u struci i istinski osjećaju posao jasno je da dolazi trenutak takozvanog task-shiftinga, odnosno prijenosa dijela obveza i ovlasti liječnika na magistre sestrinstva, primaljstva, fizioterapije, te prvostupnike sestrinstva u vidu specijalističkih programa. To će rasteretiti, odnosno optimizirati zdravstveni sustav, a naš je zadatak i imperativ da produciramo visokokvalitetne kadrove za taj posao. Upravo tu se izdvajamo inovativnim pristupom poučavanja, gdje je u fokusu iskustvo studenta, metodama obrnute učionice (Flipped Classroom), učenja baziranog na konkretnim slučajevima iz prakse (Case based learning), te, za naše mentore, metodom »One minute Preceptor«, što u nedoslovnom prijevodu znači da mentor posebice u bolničkim uvjetima gdje ima često malo vremena, to postojeće vrijeme iskoristi najbolje moguće strukturiranim pristupom, objašnjava prodekan.

Studenti profitiraju

Dodaje da ove metode, za razliku od klasičnih metoda poučavanja, imaju do 80 posto zadržavanja informacija odnosno znanja, dok primjerice samo klasična predavanja ex katedra, prema recentnim istraživanjima u tom području, imaju svega pet posto. Također studenti koji imaju problem s učenjem velikog opsega gradiva, a time i uspjehom, navodi doc. dr. sc. Šegulja, ovim metodama profitiraju.

– Broj takvih studenata koji se približavaju srednjoj ocjeni, ovim metodama je veći, a time i zadovoljstvo studiranjem. Kroz navedenu poslijediplomsku edukaciju harvardski kolege su imali priliku ocijeniti i sugerirati metode učenja za maksimalni uspjeh ishoda učenja nekolicine naših programa. Ovo vrijedno iskustvo već u akademskoj godini 2024./2025. studenti će imati priliku iskusiti na pojedinim kolegijima, najavljuje doc. dr. sc. Šegulja.

Dio tih metoda imali su već priliku iskusiti studenti prvostupnici sestrinstva na specijalističkom osposobljavanju iz hitne medicine, gdje se već pokazalo da je harvardska metodologija poučavanja uspješna, s više od 80 posto zadržanog znanja polaznika pri završnoj evaluaciji.

– Ponosni smo na to, a vjerujem da su i studenti zadovoljni s obzirom na veliku odgovornost koja dolazi s tim usavršavanjem, kaže prodekan Šegulja.

Na edukaciji 80-ak nastavnika iz cijelog svijeta

Harvardska dvosemestralna intenzivna edukacija, koju je završio doc. dr. Šegulja, okupila je 80-ak nastavnika iz cijelog svijeta, a da bi se uopće moglo pristupiti edukaciji svaki je kandidat morao proći strogi etapni selekcijski postupak. Stečena znanja prodekan Fakulteta zdravstvenih studija prenosi svojim kolegama kroz razne radionice, a želja mu je, kaže, da se i drugi sveučilišni nastavnici odluče za pohađanje ovakve edukacije kako bi se kontinuirano unaprijeđivale nastavničke kompetencije.

Edukacija je, kaže doc. dr. sc. Šegulja, u potpunosti interaktivna, kao i nove metode poučavanja na Fakultetu zdravstvenih studija, a jedan od uvjeta ulaska u izbor za edukaciju je i jamstvo ustanove s koje kandidat dolazi da će naučenu nastavnu metodologiju doista i primjenjivati. Tim slijedom pojedini kurikulumi Fakulteta zdravstvenih studija prošli su tako provjeru i edukatora s Harvarda.

– Fakultet zdravstvenih studija često je bio pionir u raznim pothvatima, naša želja da struka uči struku, iako već uvelike prisutna, svakim danom je sve bolja, imamo novu docenticu sestrinstva te još jednu magistru koja ovaj mjesec brani svoj doktorski rad. Kontinurani rad na kvaliteti ukazuje na jasan cilj fakulteta da nastavi biti lider u edukaciji neliječničkog zdravstvenog kadra za zdravstvenu budućnost, zaključuje doc. dr. sc. Šegulja.

Broj prijava višestruko premašuje upisne kvote

Dekanica, prof. dr. sc. Daniela Malnar, navodi da je prema traženosti maturanata studij radiološka tehnologija na petom mjestu među riječkim studijskim programima te da za 20 mjesta konkurira 437 maturanata, dok je za 50 maturanata ovaj program prvi izbor.

– Na sedmom mjestu se nalazi Primaljstvo s 209 prijavljenih koji konkuriraju na upisnu kvotu od 20 mjesta. I ovdje je njih 45 stavilo studij primaljstva kao prvi izbor. Izvanredni studij Sestrinstvo je na 11. mjestu i ovdje za kvotu od 45 mjesta konkurira 175 prijavljenih od kojih njih 70 ovaj studij izdvaja kao prvi izbor. Na nešto nižoj poziciji 17 od ukupno 102 programa nalazi se redoviti studij Sestrinstvo s upisnom kvotom od 30 mjesta na koja konkuriraju 324 maturanta te je njih 40 naš studij navelo kao prvi izbor. Pretpostavljamo da je mogući razlog nešto niže pozicije ovog studija činjenica da prijediplomskih studija u okruženju ima mnogo, jer Pula, Zadar, Šibenik, pa i Zagreb sigurno uzimaju velik dio potencijalnih kandidata, ističe dekanica Malnar.

Objava Visoko dignuta ljestvica. Fakultet zdravstvenih studija ove godine uvodi harvardske metode poučavanja studenata pojavila se prvi puta na Novi list.