Rabska Fjera – prvi, najveći, najznačajniji pa i najposjećeniji hrvatski srednjovjekovni festival počinje danas prigodnom ceremonijom otvaranja dok je za petak i subotu najavljeno pregršt događanja koji će cijeli Rab kao i sve njegove goste vratiti u – 1364. godinu kad je zabilježeno prvo takvo sajmeno okupljanje, ono što mi danas poznajemo kao Rabsku Fjeru.

– Rab je bio municipij, Rab je bio biskupija, Rab je uz Mljet najzeleniji hrvatski otok, a uz Hvar i najsunčaniji, jasno je stoga da su i očekivanja današnjih stanovnika Raba jako velika.

Koliko su oni sretni životom na našem Felix Arbi, na našem sretnom otoku? Uvijek može više i bolje i mi se stalno trudimo da tako i bude, ali u ljudskoj je prirodi da se nikad ne miri s postojećim stanjem i da želi više.

Koliko god se nekad tako i ne čini, mislim da su stanovnici Raba u osnovi sretni ljudi u svakom pogledu, kako zbog svog osobnog i komunalnog standarda, tako i mogućnosti da kroz društveni standard i brojne udruge zadovolje i sve svoje posebnosti, talente i želje.

Istaknuo nam je to na početku razgovora Nikola Grgurić, gradonačelnik Raba.

S njime i s Ivanom Matušan, direktoricom TZ grada Raba razgovarali smo na temu Fjere, ali i općenitih iskoraka koji taj otok čini na unapređenju vlastitog, ali i sveukupnosti hrvatskog turizma.

– Iako smo po strukturi našeg gospodarstva naglašeno turistička sredina, nastojimo što je moguće više razvijati i ostale djelatnosti, ne dozvoliti da se realiziramo samo unutar jedne kategorije gospodarstva.

Razvijamo i ostale vidove privrede, posebno one koja je komplementarna turizmu. Tu prvenstveno mislim na poljoprivredu i ribarstvo koji se jako dobro mogu nadopunjavati s rabskom gastronomijom, dakle i s turizmom, pojasnio je Grgurić povezavši upravo gospodarsku priču s onim što je stvorilo i obnovilo Rabsku Fjeru: obrtništvo, poljodjelstvo, uslužne djelatnosti.

Ivana Matušan, na mjestu direktorice TZG Raba od 2017. godine, u cijelosti je uronjena u turizam, posebno dakako na području Grada Raba koji pokriva većinu teritorija otoka Raba.

Matušan je energični znalac, osoba koja je u cijelosti satkana upravo od turizma.

Kao i većina Rabljana ne samo njezine nego dugog niza generacija, turizam nosi u genima.

– Govorimo li o Fjeri, govorimo o događanju za koje doslovno živi čitav Rab. Da je tome tako podcrtava i činjenica da u njoj participira po prilici 700 izvođača i sudionika koji to u najvećoj mjeri čine na volonterskoj razini.

Da nije njih ne bi bilo ni Fjere.

Rab i inače u jednoj velikoj mjeri, posebno u teškim i značajnim situacijama, karakterizira zajedništvo, usmjerenost prema zajedničkom cilju i dobru.

Prepoznaju to svih ovih godina obnovljene Fjere i gosti, tako da je i na inače turistima dobro popunjenom Rabu u dane Fjere nemoguće pronaći slobodan krevet ili sobu, objašnjava nam Matušan.

A da je u pravu potvrdu dobivate već u Stinici.

Trajekti Rapske plovidbe se brzo pune tako da se plovidbeni red u čas mijenja i prilagođava potrebama turista.

Cilj je da se čekanje svede na minimum kako bi se u Rabu uživalo što je moguće više i kvalitetnije.

Otok koji privlači svojom prirodnom ljepotom, ali fantastičnom arhitekturom, uostalom i sam naziv jednog od trajekata Četiri zvonika na to ukazuje, kao i sadržajima koji 24 sata dnevno ispunjavaju želje gostiju.

– Ova je godina za naš turizam posebno značajna jer obilježavamo 135. obljetnicu od kako smo posebnim aktima proglašeni lječilištem, odnosno mjestom lječilišnog turizma.

Klimatski uvjeti su na Rabu jedinstveni, a kroz vrijeme je narasla i infrastruktura zahvaljujući kojoj smo uvijek u samom vrhu kvarnerskog i hrvatskog turizma.

Istina, u jednom periodu se krenulo u vode masovnog turizma, ali već dugi niz godina se polako vraćamo u zonu turizma kakav bismo željeli. Prije svega održivog koji poštuje naslijeđe, prvenstveno priroda koja nas okružuje, ali i ljude, stanovnike Raba.

Od malih nogu znam da uspješan turizam može biti samo onaj koji stvaraju sretni, ljudi zadovoljni svojim poslom. Istina, zbog neizbježne sezonalnosti jako se velika opterećenja podnose ljeti, kad je uistinu teško pronaći slobodan dan, kad se radi veći broj sati, ali, upravo zbog naše srođenosti s turizmom, i najveći se napori tijekom ljetnih mjeseci svladaju, zaključila je Matušan.

Sretni otok sretnih ljudi.

Kako nam se čini, s obzirom da smo video razgovor snimali na otvorenom, u jednoj od kamenom filigranski popločanih ulica grada Raba, čini nam se da je to i otok – sretnih turista.

Uostalom, svi koji žele provjeriti našu priču, i to u vrijeme kad se čitav grad vrati u svoju bogatu povijest, u vrijeme Rabske Fjere, može to učiniti ovog petka i subote.

Osim uživanja u sadržajima što čine jedan pravi, veliki, srednjovjekovni sajam, organizatori su se pobrinuli i za spektakularni vatromet kao i za posebna, glazbena događanja međunarodnog karaktera.

Nema druge, pravac – Felix Arba.

Objava VIDEO Rabska Fjera. Sve je spremno za srednjovjekovnu čaroliju sretnog otoka pojavila se prvi puta na Novi list.

pročitaj cijeli članak