U osam godina hrvatski BDP per capita (po glavni stanovnika) porastao je s 11.000 eura na 20.000 eura. Lani smo po tom pokazatelju bili na 73 posto prosjeka EU-a, sada smo na 76 posto.

Udio javnog duga u BDP-u pao je prema 60 posto, što je rezultiralo najvišim kreditnim rejtingom u povijesti Hrvatske, odnosno na korak smo do A rejtinga.

Stopa rasta daleko je veća nego u EU-u te i dalje sustižemo prosjek EU-a, rekao je Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija na konferenciji Financijsko tržište u Opatiji, koja se danas mahom bavila razvojem tržišta kapitala.

Zoričić je rekao da se deficit države smanjio te će se i dalje nastojati voditi uredne javne financije i odgovornu fiskalnu politiku. Podsjetio je na izdanja države u koje su građani ulagali, i to jedno izdanje narodnih obveznica i dva izdanja trezorskih zapisa.

Kaže da je u ta tri izdanja, unazad nešto više od godinu dana, sudjelovalo ukupno 118 tisuća građana, koji tako trenutno drže više od 6 posto javnog duga Hrvatske.

Problem likvidnost

– Kad pogledamo učinak tih izdanja, već sama njihova najava utjecala je na rast pasivnih kamatnih stopa u bankama, odnosno kamata na depozite, a rezultiralo je sve i razvojem nekih novih proizvoda, opisao je Zoričić.

Veli da je depozitna baza u Hrvatskoj izuzetno velika, što se pokazalo i na interesu za državna izdanja. Kućanstva raspolažu s 37 milijardi eura, a to onda predstavlja i veliku dodatnu potencijalnu potražnju na tržištu.

No, kada se gleda financijska imovina sektora kućanstva, i to kako naši građani ulažu, oni i dalje dominantno drže depozite u bankama i gotovinu.

Dobar plasman u mirovinske fondove povezan je s drugim stupom koji je obavezan. No, sve ovo ukazuje da je velik potencijal da se kao tržište popravimo i u drugim kategorijama ulaganja, opisao je Zoričić.

Kaže da više od dvije trećine financijske imovine kućanstva otpada na imovinu u kreditnim institucijama (banke), dok su na strani nebankarskih, prije svega mirovinski fondovi i osiguravatelji života.

Što se tržišta kapitala tiče, veli da se po broju listanih dionica nalazimo u gornjem dijelu regionalnih burzi. Tržišna kapitalizacija u odnosu na BDP je relativno dobra, no koeficijent obrta dionica je nizak, odnosno problem je likvidnost.

Zoričić je naveo da smo 2007. imali oko 760.000 transakcija na burzi, a danas svega 74.000. Sa strane Ministarstva pokrenut je projekt Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj, a kao problemi su detektirani: povećanje broja društava na burzi (ponuda), poboljšanje likvidnosti i atraktivnosti tržišta (potražnja) te poboljšanje infrastrukture i regulative.

Na pitanje što još može država učiniti za razvoj tržišta kapitala, Zoričić je kazao da je izravno sudjelovanje države ograničeno.

Pritom, veli, kad govorimo o mogućnosti dodatne privatizacije ili listanja državnih poduzeća, i to je ograničeno jer država ima relativno mali portfelj. Što se tiče očekivanja izdavatelja, naravno, naveo je, onaj tko izlazi na burzu gubi kontrolu u svom poduzeću, no to je nužan korak ako želi to poduzeće dodatno razvijati.

Burza se oporavila

Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, kazao je da se tržište kapitala u prošloj godini oporavilo.

– Zagrebačka burza je zadnjih dana dosegla rekordne razine u zadnjih deset godina, što je dobar pokazatelj za hrvatsko tržište kapitala i moguće investitore.

Država je prošle godine odradila jako dobar posao s izdanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa, međutim inflacija nije tako brzo padala kako se očekivalo pa su kamate zadržane na visokim razinama što je otvorilo rizik i malo hlađenje na tržištu.

Pred nama su tri velika rizika, a to su klimatski rizici, cyber rizici i naravno geopolitički rizici, rekao je Žigman.

Objava “Već sama najava narodnih obveznica i trezorskih zapisa utjecala je na rast kamata na depozite” pojavila se prvi puta na Novi list.