Već u četvrtak se raspušta trenutni saziv Hrvatskog sabora. Iako su u njemu tijekom posljednje četiri godine donesene brojne značajne odluke, o mnogima se nije raspravljalo. Čak 180 točaka dnevnog reda nije došlo na red za raspravu, a među njima su i brojne točke koje se tiču građana, posebno najugroženijih skupina.

Dva prijedloga se tiču i umirovljenika, odnosno starijih osoba. Ponovit ćemo kako starije osobe u Hrvatskoj čine gotovo 23 posto ukupne populacije, a umirovljenika je više od 1,2 milijuna, što je gotovo trećina od ukupnog broja stanovnika Lijepe naše. No, osim brojnih zakonskih izmjena, kojima je povećan samo dio mirovina i prošireno pravo rada, odnosno poboljšana su im pojedina prava iz socijalnog i zdravstvenog sustava, Sabor se nije sustavnije bavio njihovim problemima.

Još u travnju je saborska zastupnica Marija Selak Raspudić zajedno s nekoliko profesorica Pravnog fakulteta u Zagrebu uputila u proceduru Rezoluciju o položaju i pravima starijih osoba. Na tu ju je odluku potaknuo rastući broj slučajeva obiteljskog, ali i institucionalnog nasilja nad starijim osobama. S druge strane, saborski zastupnik Silvano Hrelja predložio je osnivanje Ureda pučkog pravobranitelja za starije osobe, po uzoru na slična tijela koja brinu o pravima, primjerice, djece ili osoba s invaliditetom u Hrvatskoj. To je ujedno bio i prijedlog umirovljeničkih udruga.

Predloženo i zaboravljeno

Nijedan od tih prijedloga nije dočekao saborsku proceduru. Prema Poslovniku, o svemu odlučuje predsjednik Sabora, a zastupnici mogu “pogurati” neki prijedlog u raspravu s najmanje 30 potpisa i pod uvjetom da je on u proceduri više od 60 dana. Zastupnici pritom imaju pravo potpisati samo jedan zahtjev mjesečno.

Kako se ova dva zahtjeva ne odnose na izvješća te druge dokumente i propise o kojima je zakonima i Poslovnikom potrebno raspravljati, najizglednije je da će biti obrisana pri formiranju sljedećeg saziva Sabora. To, pak, ne znači da ih u budućnosti nitko neće ponovno predložiti.

“Rezolucija je nešto zgodno, ali definitivno neće nahraniti nijednog umirovljenika, barem ne u kratkom roku, pa to ostavljam predlagačima da daju izjave o svojim prijedlozima. Što se tiče nas, to sada nije prioritetno. To su dugoročni projekti koji stvarno ne mislim da neće biti usvojeni, zapravo ništa se ne mijenja, tko god dođe na vlast odnosno, a vjerojatno je da će to biti postojeća ekipa.  Nastavlja se ono što smo pregovarali, samo s njima mi smo vodili razgovore i sa drugim strankama o njihovim mirovinskim programima i sigurni smo da će se naši zahtjevi realizirati postupno”, rekla je predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna Petrović.

Kaže kako su vladajući većinom svojih prijedloga, pa tako i novim jednokratnim dodatkom koji će biti isplaćen uoči Uskrsa, samo “oprali ruke, tek toliko da se ne moraju baviti umirovljenicima, pa bace mrvice, kao kad golube hraniš kukuruzom”. Ističe kako je u ovom trenutku važnije ispuniti četiri njihova zahtjeva koja se tiču povećanja mirovine, promjene formule usklađivanja, ukidanje penalizacije pri navršavanju dobi za odlazak u redovitu mirovinu te dodani staž na mirovinu majki po svakom djetetu.

Sabor neće raspraviti gotovo 180 točaka, ‘izvisili’ su čak i koalicijski partneri

Bez novog pučkog pravobranitelja

Zastupnik Hrelja, tvrdi da bi uvođenje Ureda pučkog pravobranitelja za starije osobe bila dobra “s obzirom na rastući broj starijih osoba, s obzirom na demografski debakl, odnosno ukupno starenje društva i rapidno povećanje problema među starijim stanovništvom”.

“To sam predložio zbog toga što nedostaje stručnog rada sa umirovljenicima i u smislu da nikakvi populistički zahtjevi neće riješiti njihov status, niti borbu protiv siromaštva, nego se to mora stručno i sustavno na tome raditi i smatram da bi jedna neovisna institucija bi mogla davati uvijek neke konkretne prijedloge”, rekao je Hrelja.

Kaže kako je ponosan na taj prijedlog zakona, jer je nomotehnički sjajno napravljen i prošao je nekoliko stručnih kontrola. Istaknuo je da buduća Vlada ili predlagači imaju praktički gotov proizvod, za razliku od drugih inicijativa za koje niti opozicija nije pokazala interes, iako je mogla to “pogurati” s 30 potpisa. No, kako se čini, pučki pravobranitelj za starije osobe bi bio suvišan.

“Problem je to što pučka pravobraniteljica, koja nas ima u nadležnosti, sada ne misli da treba ići na specijalnog branitelja za stare osobe. To je recimo njeno mišljenje kad smo s njom razgovarali. Mi smo se za to uvijek zalagali, uvijek je to bilo i u našim programima”, upozorila je Petrović, samo potvrdivši ranije izrečeni stav pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter koja se zalaže za sveobuhvatnija rješenja situacije u kojoj se umirovljenici trenutno nalaze, ali i upozorava da ovo nisu bili jedini slučajevi u kojima Sabor nije odradio posao.

Umirovljenici očajni zbog opasne situacije u Hrvatskoj: ‘Pogledajte kolike su njihove mirovine’

Još toga nije raspravljeno

“Šteta je što Hrvatski sabor nije raspravio brojne točke na dnevnom redu, među kojima su i dva izvješća pučke pravobraniteljice – posebno izvješće o utjecaju epidemije koronavirusa na ljudska prava i jednakost, predano još 2022. godine, a u kojem su i preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize, kao i redovito godišnje izvješće o stanju ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj za 2022. godinu. Naravno da to govori o stavu prema instituciji i ovim izvješćima, a pri tome je pučka pravobraniteljica Ustavom definirana kao opunomoćenica Sabora za zaštitu ljudskih prava i jedina institucija izrijekom navedena u Ustavu u istoj točki kao i Hrvatski sabor. Sadržajno gledano, to je propuštena prilika da saborski zastupnici rasprave o problemima na koje izvješća upozoravaju i da se te probleme građana dodatno i pravovremeno stavi u fokus javnosti i nadležnih tijela koja su trebala i trebaju provoditi preporuke”, poručuju iz Ureda pučke pravobraniteljice.

Dodaju kako Ured pučke pravobraniteljice ima priliku štititi i zagovarati prava starijih osoba kao ombudsman, nacionalna institucija za ljudska prava, središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije i kao Nacionalni preventivni mehanizam, što im daje brojne i široke ovlasti.

“Zato se možemo baviti, primjerice, i zdravstvenim sustavom i mirovinskim sustavom i naknadama u sustavu socijalne skrbi, i to i ispitujući pritužbe građana i slanjem mišljenja oko zakona i sudjelovanjem u radu Hrvatskog sabora na sjednicama saborskih odbora, i obilaziti domove za starije, i izvještavati međunarodne institucije o stanju u Republici Hrvatskoj. Bilo bi šteta da se ova važna tema preseli u novu i zasebnu instituciju, koja osim što bi kretala ispočetka vjerojatno ne bi imala jednako ustavno jamstvo neovisnosti i zasigurno ne bi imala sve ove mandate i ovlasti”, poručuju iz Ureda Pučke pravobraniteljice.

Sveobuhvatno unapređivanje

Naglašavaju da su naknade za starije osobe korisne i nisu kontradiktorne njihovim brojnim preporukama. Prava starijih osoba se, ističu, trebaju konstantno unaprjeđivati na mnoštvo različitih načina, ali i resora, poglavito mirovinskog, zdravstvenog, socijalnog te pravosudnog. Hrelja, pak, drži da je najbolje rješenje za unaprjeđenje prava, ali i situacije u kojoj se umirovljenici nalaze – slovo zakona.

“Nema ni jedne peticije, ni inicijative, ni ne znam što vrednije od izmjene jednog članka zakona koji na mjesečnoj razini daje odgovarajuće pravo umirovljenicima i starijim osobama, bilo kroz socijalu, bilo kroz umirovljenički sustav. Sve drugo je manje vrijedno. Jedino što vrijedi je imati u Saboru mogućnost pregovaranjem, predlaganjem i vještinom promijeniti zakone. Sve drugo su puste priče i zavaravanje ljudi prekrasnim idejama, nikakvom realizacijom, što su odlike ljudi sa malo znanja i visokih ambicija”, zaključio je Hrelja.

Objava Umirovljenici ostavljeni na cjedilu: ‘Bace mrvice, kao kad golube hraniš kukuruzom’ pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.

pročitaj cijeli članak