Ministarstva su u ovoj godini iz fondova Europske unije (EU) planirala povući gotovo 2,73 milijarde eura, ali je rebalansom proračuna za tekuću godinu taj plan umanjen gotovo za četvrtinu. Nije to nešto neuobičajeno s obzirom na činjenicu da država redovito, kada je riječ o sredstvima iz zajedničke EU kase, ima daleko veće planove od stvarnih mogućnosti.

Da se novac iz EU fondova neće povlačiti planiranom dinamikom, pokazalo je izvršenje proračuna u prvih šest mjeseci tekuće godine. Ukupni prihodi od pomoći, a u njihovoj strukturi najveći dio predstavljaju prihodi od pomoći međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU, u prvih šest mjeseci tekuće godine iznosili su 1,4 milijarde eura i ostvareni su na razini od 38 posto godišnjeg plana (Vlada, točka 5.).

Razlog tome je, kako je objasnila Vlada, sporija dinamika provedbe projekata u odnosu na planirane kao i dugotrajni postupci javne nabave. Pritom valja napomenuti da se manji dio prihoda od pomoći odnosi na pomoći od inozemnih vlada, pomoći iz drugih proračuna, pomoći od ostalih subjekata unutar općeg  proračuna, pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan, pomoći iz državnog proračuna na temelju prijenosa EU sredstava te prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna.

Šestomjesečna realizacija proračunskih planova tako je naznačila da će se rebalansom proračuna korigirati prvotni plan.

Prema novim planovima, u ovoj godini iz EU fondova trebalo bi se povući 2,12 milijardi eura, što je za preko 605 milijuna eura manje no što se ranije previđalo. U kojoj mjeri će se i taj plan ostvariti bit će poznato sredinom iduće godine kada se objave podaci o izvršenju proračuna.

Plenković se hvalio da je Hrvatska najuspješnija u realizaciji NPOO-a

Najveći dio projekata na kojima se očekuje smanjenje dotoka EU sredstava odnosi se na projekte Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) koji se financira iz Mehanizma za oporavak i otpornosti. Hrvatskoj je u srpnju ove godine isplaćena peta rata od 882 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost, čime je Hrvatska došla na ukupno više od 4,5 milijardi eura apsorpcije iz Instrumenta EU iduće generacije.

Ukupni iznos alokacije za Nacionalni plan oporavka i otpornosti za Hrvatsku je nešto veći od 10 milijardi eura, a Andrej Plenković, predsjednik Vlade, se kod isplate pete tranše za NPOO pohvalio kako je Hrvatska najuspješnija zemlja u realizaciji NPOO-a. U međuvremenu, Hrvatskoj se pridružila i Italija kojoj je peta tranša za njen NPOO isplaćena u kolovozu, prema podacima Europske komisije.

Od ukupno preko 605 milijuna eura europskog novca koji se ove godine neće preliti u državni proračun, na NPOO projekte otpada 438 milijuna eura ili preko 65 posto sredstava od kojih su ministarstva rebalansom „odustala“ i očekuju ih u narednim godinama.

Analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata planiranih unutar proračunskih aktivnosti/projekata koji se financiraju iz sredstava EU (Vlada, točka 2. do 2.6) pokazuje kako najviše kaskaju NPOO projekti koji se odnose na vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom, promet, a usporeno se provodi i digitalna transformacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, kao i projekt jačanja uprave, pravosuđa i sprečavanja korupcije. Za transformaciju kulturnih i kreativnih industrija u ovoj godini iz NPOO-a neće stići niti jedan euro dok bi za energetsku obnovu zgrada sa statusom kulturnih dobara trebalo biti utrošeno tek tri milijuna od ranije planiranih 15 milijuna eura.

Odgađanje planiranog

Ministarstvo gospodarstva je, primjerice, za projekte vodnog gospodarstva u ovoj godini planiralo povući 213,37 milijuna eura, a od toga bi, prema rebalansiranom planu, trebalo biti ostvareno 45,84 milijuna eura.

Planirana sredstva za digitalnu transformaciju HZMO-a smanjena su za preko 3,3 milijuna eura pa bi se u taj projekt u ovoj godini trebalo utrošiti 2,6 milijuna eura. NPOO sredstva za razvoj održivog, inovativnog i otpornog turizma u ovoj godini su smanjena za nešto više od 26 milijuna eura pa se za taj projekt očekuje uplata od 77 milijuna eura.

Hrvatska je planirala već u ovoj godini krenuti s realizacijom novog sustava naplate cestarina. Ugovor za taj projekt vrijedan 80 milijuna eura potpisan je koncem rujna i on bi se u cijelosti trebao financirati iz NPOO-a. Kako se realizacija projekta očekuje za dvije godine, tako je i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture otpisalo planiranih 25 milijuna eura za projekt elektroničke naplate cestarine.

I od modernizacije pruge Oštarije-Knin-Split u ovoj godini neće biti ništa pa tako niti planiranih 2,4 milijuna eura neće stići iz NPOO-a. Ministarstvo prometa ne računa ni na tri milijuna eura za nabavu ili gradnju putničkih brodova za linijski obalni promet. Ništa se u ovoj godini neće iz NPOO-a isplatiti za zamjenu kočionih umetaka teretnih vagona u cilju smanjenja buke, kao niti za projekt praćenja prijevoza opasnih tvari u cestovnom prijevozu. Odgađa se i projekt izvještajno upravljačkog sustava putničkog i teretnog prijevoza u cestovnom prometu, a ne očekuju se ni ulaganja u nabavu vozila na alternativni pogon za javni gradski i prigradski promet. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u ovoj je godini iz NPOO-a računalo na 133,7 milijuna eura, dok je nakon rebalansa očekivanja smanjilo gotovo četiri puta.

No, u analitičkom prikazu nisu navedene sve stavke na kojima se, kada je riječ o NPOO-u, u ovoj godini očekuje manje sredstava. Primjerice, iz samog rebalansa proračuna proizlazi kako će Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU realizirati svega 2,8 milijuna eura od prvotno planiranih 8,4 milijuna za pomoć korisnicima u pripremi natječajne projektno-tehničke dokumentacije.

I na mnogim drugim stavkama iz NPOO-a očekuje se manji priliv novca u ovoj godini od ranijeg plana. Primjerice, takav je slučaj s unapređenjem sustava prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kroz digitalizaciju. Očekuje se i manje sredstava za projekt pripreme osnovnih škola za jednosmjensku nastavu, kao i za zajmove malim i srednjim poduzetnicima. I za poboljšanje učinkovitosti javnih ulaganja na području istraživanja, razvoja i inovacija bit će manje novca, baš kao i za projekt stvaranja okvira za privlačenje studenata i istraživanja u STEM i ICT područjima, a neki značajniji pomaci u ovoj godini ne očekuju se ni kada je riječ o reformi i jačanju kapaciteta javnog znanstvenog-istraživačkog sektora za istraživanje.

The post U proračunu se očekuje 605 milijuna eura manje iz EU kase, većinom za NPOO projekte appeared first on Faktograf.hr.