Oko 30 pošiljki voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu ove godine i lani bilo je kontaminirano štetnim i kancerogenim kemikalijama. Do te brojke portal Danica došao je analizirajući sva priopćenja Europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu tijekom ove i protekle godine.

Voće i povrće tretirano štetnim pesticidima uglavnom je bilo zaustavljano već na hrvatskoj granici, ali neki su se proizvodi ipak probili do polica dućana. Prema broju pošiljki kontaminiranog voća i povrća namijenjenog hrvatskom tržištu uvjerljivo prednjači Turska. Lani i ove godine štetni su pesticidi otkriveni u čak 11 navrata. Triput u kruškama, dvaput u limunu i suhim smokvama te po jednom u mandarinama, paprikama, rajčicama, grejpu.

Na drugome je mjestu Sjeverna Makedonija s četiri pošiljke – dvaput miješana salata te po jednom svježa mrkva i paprika. U tri je navrata štetan i zabranjen pesticid otkriven u hrvatskim mandarinama, a iz Albanije su sporne bile dvije pošiljke rajčice i mladog luka. Egipat nam je poslao kontaminirane pošiljke svježe mrkve i bijeloga graha. Iz Srbije su stigli kiseli krastavci, iz Brazila limeta, riža iz Pakistana i Indije, svježe šljive iz Poljske, nashi kruške iz Kine, pistacije iz Nizozemske.

Najviše pesticida u ovih šest voća i povrća

Iz mini-analize može se zaključiti kako je najviše zabranjenih pesticida bilo u kruškama, rajčici, mandarinama, paprici, limunu i mrkvama. Zato oprez kod kupnje tih proizvoda ako dolaze iz zemalja koje su spomenute.  Od zabranjenih pesticida u najviše slučajeva bilo je riječi o klorpirifosu koji je analizom otkriven u čak 13 pošiljki voća i povrća: limetama, salati, mrkvi, grejpu, riži, grahu, mandarinama, šljivama, limunu…

Nakon uvjerljivo najzastupljenijeg klorpirifosa, slijede fosmet, fenamifos i formetanat. Svi su zabranjeni za upotrebu na području Europske unije zbog brojnih studija koje dokazuju njihovu štetnost za zdravlje ljudi. Ne smiju se pojavljivati ni u uvoznoj hrani. Klorpirifos je od 2020. zabranjen za uporabu na području EU zbog genotoksičnog potencijala i razvojne neurotoksičnosti kod sisavaca. Brojne znanstvene studije pokazale su kako izloženost klorpirifosu može utjecati na neurološki razvoj djece te oštetiti još nerođeno dijete.

Povezuju ga s poremećajima u razvoju mozga, hiperaktivnošću, zaostajanjem u rastu, smanjenim kvocijentom inteligencije. Problema s klorpiriosom u domaćim proizvodima imali smo, dakle, i u Hrvatskoj jer je lani pronađen u više pošiljaka mandarina.

Zanimljivo, najveći rast na hrvatskom tržištu na godišnjoj razini bilježe voće i povrće, i to za oko 14 posto, a prerađeni poljoprivredni proizvodi rasli su između šest i 12 posto.

Hrvati kupili popularan proizvod i ostali bez riječi: ‘Više od 1 kg pijeska, ovo nije normalno’

Objava U ovom voću i povrću u Hrvatskoj je najviše štetnih kemikalija: Većina nije uvezena iz Srbije pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.