Nije novost da Hrvatska ima ozbiljnih problema u poljoprivredi. Najnoviji podaci resornog ministarstva samo pokazuju nastavak nekih negativnih trendova koji su kod nas prisutni već desetljećima. Tako je zabilježen i drastičan pad proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda.

Statistika Ministarstva poljoprivrede kazuje da je u lanjskom prosincu, uspoređujući s prosincem 2022. godine, smanjena proizvodnja mlijeka za 22,5 posto, maslaca za 35 posto, fermentiranih proizvoda za 9,7 posto, kravljeg sira za 7,3 posto i vrhnja za 6,8 posto.

Procjene govore kako je u prosincu isporučeno 30,1 milijuna kilograma mlijeka, što je u usporedbi s istim mjesecom 2022. godine manje za 6,2 posto. Negativni trendovi nastavljeni su i početkom ove godine, jer je u usporedbi s lanjskim siječnjem, prošloga mjeseca isporučeno 5,4 posto manje mlijeka, odnosno 31,9 milijuna kilograma.

Pokrivamo 44 posto svojih potreba

Kad bi se gledala samo ukupna otkupljena količina kravljeg mlijeka, ona je tijekom cijele prošle godine iznosila 377 milijuna kilograma, što je u usporedbi s godinom ranije pad za čak sedam posto. Riječ je o najvećem padu zabilježenom u proteklih nekoliko godina. Samo za usporedbu, pad isporuke mlijeka se kretao od 0,3 pa sve do 5,6 posto, koliko je zabilježeno 2022. godine. Tako je u samo dvije godine isporučena količina mlijeka pala za 12 posto, piše Danica.hr.

Hrvatska je ionako najgora u Europskoj uniji po proizvodnji mlijeka. Prema podacima Eurostata za 2022. godinu, vlastitom proizvodnjom pokriveno je tek 44 posto ukupnih godišnjih potreba. S ovakvim padom, stanje se još pogoršalo.

Razlog tomu je prije svega u padu broja grla stoke. Naime, potkraj prosinca 2022. godine, u Hrvatskoj je bilo tek 79.000 muznih krava, što je čak 22,5 posto u odnosu na 2021. godinu. Još prije petnaestak godina, broj krava je redovito premašivao 200.000. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom prvih 11 mjeseci 2023. godine, ukupni broj goveda je pao za sedam posto, a posljedično tome je i broj krava muzara u padu.

Hrvati su zaboravili da ovaj posao postoji: Pogledajte što ljudi prodaju za čak 200 tisuća eura

Uvoz raste, planovi se kuju

No, zato uvoz mlijeka raste. U prvih 11 mjeseci prošle godine najviše mlijeka smo uvezli iz Mađarske, čak 103,3 milijuna kilograma. Iz još jedne susjedne zemlje, Slovenije, stiglo nam je 75,7 milijuna kilograma mlijeka.

U suprotnosti je to s Programom razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. godine, predstavljenim još prošloga svibnja. U njemu se navodi kako bi se za šest godina trebala povećati populacija krava, ovaca i koza za proizvodnju mlijeka. Predviđa se da bi domaća proizvodnja trebala na tržište plasirati 600 milijuna litara kravljeg, 8,4 milijuna litara ovčjeg i 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka do 2030. godine. To bi značilo da bi se godišnje u Hrvatskoj trebalo proizvesti 100 milijuna litara kravljeg mlijeka.

“Program je izrađen u skladu sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine i Strateškim planom 2023. – 2027., a s ciljem podizanja vrijednosti govedarske proizvodnje za 20 posto do 2030. godine. Kada je riječ o ovčarsko-kozarskoj proizvodnji, u istom razdoblju procjenjuje se rast vrijednosti za 65 posto. Iako manjeg udjela u proizvodnji mlijeka, kozarstvo i ovčarstvo sektori su od kojih živi velik broj obitelji, a posjeduje velik potencijal razvoja, posebice u kontekstu jačanja proizvodnje autohtonih zaštićenih proizvoda”, navodi se u Programu.

Poljoprivrednici najavili prosvjed: Opet će traktori preplaviti slavonske ceste

Objava U Hrvatskoj drastično pala proizvodnja ključne namirnice: Ovakav crni rekord se ne pamti pojavila se prvi puta na Dnevno.hr.